BANJALUKA - U okviru 46. Kočićevog zbora, večeras je u Banjaluci održan okrugli sto o nobelovcu Ivi Andriću, a skup je okupio istaknute književnike sa ovih prostora i iz regiona.
Autor knjige "Andrić o Bosni", profesor Predrag Lazarević, rekao je da je Andrić bio čovjek koji je posmatrao veliki svijet i Evropu iz aspekta Bosne, ističući da su svi ostali pisci koji su mogli da pretenduju i da budu kandidati za Nobelovu nagradu govorili o Bosni sa aspekta Evrope.
On je istakao da u tome i jeste bit što je Andrić dobio Nobelovu nagradu, a ne Miloš Crnjanski ili Miroslav Krleža.
"Kada bi god Andrić bio u inostranstvu kao diplomata, on je nakon dvije-tri godine želio da se vrati u Bosnu da pokupi sokove, jer se bojao da će izgubiti korijene i da neće moći više da stvara djela", naveo je Lazarević.
On je citirao Andrića koji je rekao da će "Petar Kočić ostati kao primjer pisca koji je na najkraći, najjasniji i najbolji mogući način uspio da saopšti ono što je imao da kaže ljudima svoga jezika".
Profesor Marko Nedić istakao je da se Ivo Andrić danas, 50 godina nakon dobijanja Nobelove nagrade, doživljava u srpskom književnom i kulturnom prostoru na istovjetan način na koji se doživljavao i ranije, kao veliki pisac 20 vijeka i kao jedan od najvećih pisaca koje je srpska književnost uopšte imala.
"Autor 'Travničke hronike' i 'Na Drini Ćuprije' je u svoju složenu proznu viziju svijeta projektovao ne samo prošlost nemirnog, bogatog i protivrječnog bosanskog zajedničkog etničkog i kulturnog prostora, već i njegovu sadašnjost i donekle njegovu neizvjesnu budućnost", precizirao je Nedić.
On je istakao da je u njegovim djelima satkana i prošlost i sadašnjost naroda o kojima je govorio.