Kultna mjesta okupljanja omladine u BiH umjesto nekadašnjih domova mladih postali su kafići i ulice. Domovi mladih koji su nekad imali važnu ulogu u životu svakog tinejdžera danas su uglavnom devastirani ili se koriste u druge namjene. U omladinskim nevladinim organizacijama upozoravaju da od predratnih oko 100 domova mladih u BiH skoro nijedan nije u funkciji.
Jan Kulenović, izvršni direktor Omladinske informativne agencije (OIA), kaže da su domovi mladih uništeni, pokradeni i prodati, ili su pretvoreni u komercijalne centre preko kojih pojedinci dolaze do profita.
Dom mladih KSC `Skenderija` u Sarajevu jedan je od rijetkih obnovljenih domova. Iako je u njegovu obnovu Vlada Kantona Sarajevo uložila skoro šest miliona KM, Kulenović tvrdi da ovaj nekad kultni Dom mladih, više nema veze sa omladinom.
`U tom domu mladih nema mladih. Program se ne radi u saradnji s mladima, u Upravi nema mladih. Tu su u pitanju privatni interesi. Pojedinci su uzurpirali domove mladih i oni su u službi sticanja profita`, kaže Kulenović dodavši da se za pare koje su uložene u Dom mladih moglo napraviti šest centara za mlade.
Ističe da se u Međunarodnom centru za omladinu na Grbavici, koji je 100 odsto u vlasništvu opštine Novo Sarajevo, naplaćuje kirija za omladinske organizacije koje se nalaze u njemu od 20 KM po kvadratnom metru.
`To su skoro komercijalne cijene. Svi se kao brinu zašto je omladina na ulici, a niko ništa ne čini da to promijeni`, kaže Kulenović.
Sarajlija Emir K. smatra da ovaj dom mladih nije urađen po ukusu mladih i da je preskup.
`Na podiju ne smiješ pušiti, puno je obezbjeđenja, a pivo je tri KM. Radije ću otići u neku kafanu`, kaže Emir K.
Džemal Dragolj, portparol SKC `Skenderija`, međutim, smatra da Dom mladih mora biti komercijalan kako bi se pokrili svi troškovi. Objašnjava da je zbog bezbjednosti na podiju Doma mladih zabranjeno pušenje, a da su cijene pića kao u ostalim kafanama i restoranima u gradu.
`Svaka kuća ima svoja pravila ponašanja. Dom mladih je širok pojam. Ima mladih i koji imaju para. Mi ovdje organizujemo i koncerte i modne revije, a i iznajmljujemo prostor televizijama za snimanje emisija. Otvaranje Doma mladih za samo jedan dan košta 1.700 KM. S tim novcem bismo pokrili osnovne troškove`, kaže Dragolj.
U Sarajevu postoji i velik broj domova za mlade koji su u ratu devastirani i danas su prepušteni propadanju.
Sarajka Maja Šarić kaže da je Dom mladih `Boško Buha` na Grbavici, koji je u ratu uništen, nekad imao bitnu ulogu u njenom životu.
`Ovaj dom mladih mi je bio jako bitan jer sam u njemu počela učiti engleski, baviti se gimnastikom, a imao je i najbolju biblioteku. Omladini je danas preostala samo kafana i ulica`, dodaje Šarićeva.
ZBOG DOMA U MOSTARU ZAVRŠILI NA SUDU
Jedno od najpoznatijih okupljališta mladih u Mostaru je Omladinski kulturni centar (OKC) `Abrašević`, koji se nalazi u nekadašnjoj zgradi KUD `Abrašević`. Za prostorije koje su obnovili stranim donacijama, mladi su se sa gradskim vlastima borili pet godina na sudu. Husein Oručević, urednik Media centra Omladinskog kulturnog centra (OKC) `Abrašević`, kaže da im je tek u maju ove godine sudskom presudom omogućeno da legalno koriste nekadašnju zgradu KUD `Abrašević`.
`Poslije rata nekoliko nevladinih organizacija se ujedinilo i ušli smo u devatsiranu zgradu nekadašnjeg KUD `Abrašević`. Zahvaljujući stranim donatorima obnovili smo dio zgrade. Međutim, iako smo mi pravni nasljednici KUD-a `Abrašević`, bili smo na sudu pet godina sa gradskim vlastima jer nam nisu htjeli dodijeliti zgradu za korištenje. Zgrada je na dobroj lokaciji i odlična je za prodaju ili privatizaciju`, kaže Oručević. Dodaje da tad nisu ušli u zgradu, danas ne bi imali svojih prostorija.
Žalosno je, navodi, što su umjesto da ih finansijski pomognu završili na sudu.
`U obnovu zgrade je uloženo 230.000 KM, a od toga grad je uložio svega pet odsto sredstava. Da bi koristili prostorije drugih centara za mlade u Mostaru omladina je prisiljena da plaća kiriju`, kaže Oručević.
Bijeljina je bez Doma omladine ostala odlukom Skupštine opštine o likvidaciji ove kulturne ustanove.
Objekat Doma omladine, čiju je likvidaciju zatražila Skupština opštine Bijeljina, još postoji, ali je neizvjesno do kada s obzirom da bi trebao biti srušen jer je na toj lokaciji planirana izgradnja savremenog objekta novoosnovanog bijeljinskog Centra za kulturu.
U Bijeljini je nedavno predstavljeno i idejno arhitektonsko rješenje objekta Centra za kulturu u kojem će, nakon izgradnje biti smještene sve kulturne ustanove.
Prema riječima Miće Mićića, načelnika opštine Bijeljina, ova investicija koštaće oko četiri miliona KM, a izgradnja bi trebala da započne krajem ove godine.
OMLADINI U BANJALUCI DOM SOLIDARNOSTI
U Banjaluci, najvećem gradu RS, nema doma za omladinu, a odlukom Skupštine grada Banjaluka prostorije bivšeg Doma solidarnosti biće obnovljene i predate na raspolaganje mladima. Radovi su u završnoj fazi i po uređenju ovaj objekat biće stavljen na korištenje mladim Banjalučanima, potvrđeno je iz Administrativne službe grada.
`Od 20. avgusta na zvaničnoj internet stranici grada otvoren je poseban link putem kojeg posjetioci mogu dati svoja mišljenja i prijedloge kako bi omladinski centar bio što funkcionalniji, atraktivniji i prilagođeniji potrebama mladih Banjaluke`, rekla je Ljiljana Radovanović, načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti u Administrativnoj službi grada.
Jelena Vukelić, koordinator Radne grupe za dom mladih u Banjaluci, istakla je da će u prostoru koji je u fazi saniranja biti amfiteatar, dvije kancelarije, bife, internet-sala, sala za izložbe, a spisak svojih potreba dali su i predstavnici organizacija s područja Banjaluke.
`Nadam se da će omladina dobiti kvalitetan prostor za organizovanje i druženje`, rekla je Vukelićeva.
Prijedlog Radnoj grupi je poslalo i Udruženje stvaralaca `Geto` koji su u spisak svojih aktivnosti koje bi ostavrivali u budućem domu mladih stavili i koncertni prostor.
`Sadašnji prostor nam ne odgovara, u naseljenom je prostoru i veličina nije dovoljna. Organizacija se širi svake godine, a prostor je isti. Prostor u budućem domu bi nam mogao poslužiti za projekcije filmova, razne radionice, izložbe, a nedostaje nam i vježbaonica`, rekao je Ratko Pilipović, predsjednik Udruženja `Geto`.
Čelinačka omladina svoje slobodno vrijeme provodi pretežno u kafićima, a prema riječima Darija Pajića iz Udruženja mladih Čelinac, nedostatak omladinskog doma je evidentan.
`Udruženje mladih ima probleme za dobijanje prostorija, a bilo je razgovora i o dobijanju prostorija za omladinski dom. Međutim, sve je ostalo na obećanjima`, rekao je Pajić.
Na području opštiune Doboj nema registrovan nijedan dom mladih koji bi bio u službi omladine.
Suad Kulovac, službenik za mlade u opštini Doboj, rekao je da se u okviru omladinske politike vrši izrada strategije za dobijanje prostorija koje bi bile u službi mladih.
`Ne raspolažemo podacima koliko je prije rata bilo domova mladih na području Doboja, mada se zna da je u većini od 74 mjesne zajednice bilo klubova koji su bili u službi mladih`, rekao je Kulovac.
U TRAVNIKU ZABRANJEN KONCERT
Mladi u Travniku su nezadovoljni odnosom opštinskih vlasti prema mladima. Darko Saračević, direktor omladinske nevladine organizacije `Alter Art`, kaže da Centar za kulturu kojeg vodi opština Travnik nema programa, a velika sala za koncerte, mladima se iznajmljuje po komercijalnim cijenama.
`Sve što se tu dešava organizujemo mi, a pomoć opštine je nikakva. To je aparat za uzimanje novca. Međutim, još gori problem od toga je taj što je moguće da vam opština zabrani održavanje nekog koncerta, kao što je to prije osam mjeseci bilo sa grupom `'LET 3'`, navodi Saračević.
Azra Lojo-Hajro, načelnik Centra za mlade pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta, kaže da su prijeratne domove mladih mnoge opštine pretvorile u poslovne objekte kako bi ih iznajmili ili privatizovali.
`Mi smo ranije pokretali inicijativu da se domovi mladih vrate omladini. Međutim, oni su u nadležnosti opština i kantona i oni odlučuju o njihovoj sudbini. Podržavamo projekte za mlade i sve što mi možemo učiniti je da pomognemo nekoj opštini pri obnovi doma za mlade`, kazala je Hajro.
Nevladina humanitarna organizacija `Dom mladih` u Sanskom Mostu osnovana je 1996. godine kao mjesto gdje će se okupljati omladina ovoga grada. U sklopu ove organizacije djeluju različite sekcije, kao što su muzička, likovna, novinarska, informatička i druge.
Prema riječima Nidžare Biščević, direktorice Doma mladih, neki od polaznika ove ustanove danas su vrijedni članovi društva.
`Kada smo počinjali, željeli smo da omogućimo mladima da u teškom postratnom periodu imaju mjesto gdje će biti zajedno i moći da zadovolje prije svega svoje duhovne i kulturne potrebe`, istakla je Biščevićeva.
Dodala je kako su podršku radu ove ustanove na početku dale i lokalne vlasti koje su na korištenje ustupile staru kuću koja je nekada bila u vlasništvu poznate sanske porodice Bašić, a nacionalizirana je sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Dom mladih se finansira sredstvima međunarodnih donatorskih organizacija, zahvaljujući kojima je ustanova kompletno opremljena.
Među ostalim sadržajima mladi mogu da koriste i usluge internet kluba koji se nalazi u sklopu objekta.
PRIJEDORČANI SE BORE ZA LJETNU BAŠTU
Trebinje je jedan od rijetkih gradova koji ima Dom mladih i otkako je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka otvoren, ta ustanova do danas predstavlja okosnicu razvoja kulturnog života mladih, ne samo u Trebinju, već i u cijeloj istočnoj Hercegovini.
U Domu mladih Trebinje trenutno boravi dvanaest društava, od gradskog folklora, preko plesnih i muzičkih studija i grupa, pa sve do nevladinih omladinskih organizacija, edukativnih grupa, radionica i slično.
`Ovdje se, osim djelovanja kulturnih sekcija i društava, organizuju i kursevi informatike, nekada su organizovani i kursevi stranih jezika, što ne znači da neće opet, ali se ovdje odrađuju i sportske aktivnosti, kao i pozorišne predstave, koncerti, matinei i slično`, objašnjava direktor Lazar Dreč.
Zoran Jakšić, nekadašnji dugogodišnji predsjednik, a sada član Omladinske nevladine organizacije `Forum mladih` čije su prostorije takođe u ovom objektu, međutim, tvrdi da sve ove aktivnosti ne potiču direktno od Doma mladih kao ustanove, već od organizacija koje ovdje djeluju i koje bi isto tako mogle da djeluju u bilo kojem drugom prostoru u gradu.
`Problem je u neriješenim odnosima doma, opštine kao osnivača i samih korisnika usluga doma, pa na kraju ispadne da je ova ustanova reaktivirana zbog nje same, a ne zbog omladine, čije ime nosi i zbog koje treba da postoji`, kaže Jakšić.
U Prijedoru nikada nije postojao Dom mladih, već je kultno mjesto okupljanja mladih koje pamte mnoge generacije Prijedorčana bila Ljetna bašta. Tamo su bili ljetna pozornica, podijumi i prostor za igranke te stariji Prijedorčani ne pamte da je omladina bilo gdje drugo išla nego ljeti tu, a zimi u dvoranu `Partizan`, gdje su pored sprotskih aktivnosti organizovane igranke, balovi i plesnjaci. Taj prostor Ljetne bašte već duže vrijeme nije u funkciji, zapušten je, a omladina Prijedora kroz Omladinski savjet opštine i preko drugih omladinskih organizacija već duže vrijeme potražuje od lokalne vlasti da taj prostor bude dat njima na upotrebu.
`I sadašnje generacije vide u tom prostoru mogućnost za okupljanje, druženje i organizovanje raznih muzičkih i drugih manifestacija. Mislim i da je aktuelna vlast nešto na tom polju preduzela i da sve aktivnosti koje se trenutno vode idu u tom pravcu da prostor ljetne bašte bude dodijeljen na upotrebu omladini Prijedora`, kaže Brane Stojić, referent za pitanja mladih u opštini Prijedor.
Belkić: Uz dom se rado živjelo
Beriz Belkić, potpredsjedenik Stranke za BiH, od 1974. do 1978. godine bio je rukovodilac Doma mladih KSC `Skenderija`. Kaže da su se vremena promijenila i da domovi mladih više nisu što su nekad bili.
`Ja pripadam onoj grupi mladih ljudi koji preferiraju domove mladih. Dom mladih prije je bio jako bitan za moju generaciju. Uz njega se rado živjelo. Žalim što danas domovi mladih nisu organizirani kako je to bilo prije. Prije je grad finansirao programe u Domu mladih, a danas su oni komercijalizirani jer moraju sami plaćati programe`, kaže Belkić.