Iako po Ustavu BiH svi građani imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u Bosni i Hercegovini, prema zvaničnim podacima čak 800.000 ljudi nema zdravstveno osiguranje.
Samo u Federaciji BiH oko 350.000 ljudi nije zdravstveno osigurano, potvrđeno je u Zavodu zdravstvenog osiguranja FBiH.
U Republici Srpskoj oko 450.000 ili 30 odsto stanovnika nije obuhvaćeno zdravstvenim osiguranjem, a od prijavljenih na osiguranje doprinose ne plaća ili neredovno plaća 25 odsto osiguranih lica, potvrđeno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Muhamed Džemidžić, direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, kaže da su u BiH povrijeđena prava građana kada je u pitanju zdravstveno osiguranje.
`Povratnici su pogotovo građani drugog reda. Kod nas je zdravstvena zaštita u nadležnosti entiteta, gdje su različiti uslovi. S druge strane, u svakom kantonu zdravstvena zaštita je razvijena koliko i kanton. Morate biti sretni da ste rođeni u bogatijem dijelu BiH kako biste imali kvalitetniju zdravstvenu zaštitu`, ističe Džemidžić.
Novka Agić, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, kaže da, prema zakonu, niko ne bi trebalo da bude neosiguran.
`Najveći problem je rad na crno, a neki su propustili svoje pravo na zdravstvenu zaštitu. Treba raditi na informiranju ljudi da ostvaruju svoje pravo na zdravstvenu zaštitu. Svaki čovjek nakon otkaza na poslu ima rok od 30 dana da se prijavi u Biro za zapošljavanje kako bi dobio besplatnu zdravstvenu zaštitu. Mnogi to ne znaju i tako gube svoje pravo`, upozorava Agićeva.
Potrebna jedinstvena uplata u FBiH
Dodaje da bi broj neosiguranih u FBiH bio znatno manji kada bi se uvela jedinstvena uplata doprinosa za radnike. Agićeva ističe da je u nedavnoj akciji suzbijanja rada na crno 41.000 radnika prijavljena Zavodu PIO/MIO, a samo 14.000 radnika Zavodu zdravstvenog osiguranja.
`To je zato što postoji jedinstvena uplata za Zavod PIO/MIO, a zdravstvo je na nivou kantona. Potrebna je jedinstvena uplata doprinosa kako bi se riješio ovaj problem. U okviru reforme socijalnog osiguranja do kraja ove godine biće predloženo Vladi FBiH da se uvede jedinstvena uplata doprinosa za radnike. U sistemu nema instrumenta da se kazne poslodavci i to je potrebno promijeniti`, smatra Agićeva.
Sarajlija Senad K. već dvije godine nema zdravstveno osiguranje jer je, nakon što je ostao bez posla, zakasnio da se u roku prijavi u Biro za zapošljavanje kako bi ostvario pravo na zdravstvenu zaštitu.
`Nisam uopšte znao da poslije otkaza imam rok od 30 dana da se prijavim u Biro za zapošljavanje kako bih dobio zdravstveno. To mi je totalno glupo. Zakasnio sam mjesec dana i nisu htjeli čuti nikakvo opravdanje`, kaže Senad.
On je nedavno našao posao, ali nije prijavljen.
`Svjestan sam da radim na crno ali nisam jedini i tu ne mogu ništa. Postoji opcija da me poslodavac prijavi samo na mjesec dana i da mi da otkaz na osnovu kojeg bih u Birou za zapošljavanje dobio zdravstveno osiguranje. Međutim, to me u ovom trenutku uopšte i ne zanima. Bitno mi je da imam posao`, kaže Senad.
Pravo na zdravstvenu zaštitu, osim radnika zaposlenih na crno, teško ostvaruju i povratnici.
Muke povratnika
Mirhunisa Zukić, predsjednica Saveza udruženja izbjeglica i raseljenih lica u BiH, tvrdi da povratnici nemaju pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu u mjestima povratka.
`Povratnici prijavljivanjem u mjesto povratka gube pomoć koju su imali u izbjeglištvu. U opštini Foča u 21 mjesnoj zajednici ljudi nemaju zdravstveno osiguranje. Zdravstvena zaštita u entitetima nije ujednačena i naš stav je da se zdravstvo reguliše na nivou države`, kaže Zukićeva.
Dodaje da povratnici ne žele da se prijave u Biro za zapošljavanje jer tako nikad neće naći posao.
`U Prijedoru ima 10.500 povratnika na evidenciji Biroa za zapošljavanje. Niko od njih do danas nije dobio posao`, dodaje Zukićeva.
Novka Agić, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, objašnjava da povratnici u oba entiteta imaju pravo na zdravstveno osiguranje ukoliko se prijave na evidenciju Biro za zapošljavanje u mjestu boravka.
`Mi smo predlagali da se rok za prijavu u Biro za zapošljavanje produži za povratnike. Zdravstvena zaštita nije ujednačena u RS i FBiH, ali svi povratnici imaju pravo na nju. Kada su u pitanju hitni slučajevi onda se povratnicima daje zdravstvena zaštita bez obzira na to da li su zdravstveno osigurani`, kaže Agićeva. Dodaje da među povratnicima najviše problema imaju penzioneri. Ističe da oni ili se ne prijave u mjesto povratka ili ako se prijave penziju dobijaju u drugom entitetu, a penzija prati zdravstveno osiguranje u jednom entitetu.
`Ako prima penziju u jednom entitetu ne može dobiti zdravstveno osiguranje u drugom. To je problem koji će se morati riješiti`, ocjenjuje Agićeva.
U Ministarstvu zdravstva FBiH kazali su da su 2001. godine entiteti i distrikt Brčko potpisali sporazum, na osnovu kojeg se ljudima koji imaju prebivalište u jednom entitetu, a ostvaruju zdravstvenu zaštitu u drugom entitetu, omogućuje korištenje zdravstvene zaštite uz potrebnu dokumentaciju.
U saopštenju Ministarstva zdravstva FBiH se navodi da je tad dogovoreno da se tim licima uz potrebnu dokumentaciju, odnosno uz podnijetu odjavu sa zdravstvenog osiguranja iz jednog entiteta i prijavu na zdravstveno osiguranje drugog entiteta, te zdravstvenu knjižicu, omogući ostvarivanje zdravstvene zaštite u entitetu u kojem im je potrebna.
`Postoje određeni problemi zbog neusaglašenosti propisa za ispunjavanje uvjeta prijavljivanja nezaposlenih lica zavodima za zapošljavanje i rokova za to prijavljivanje (entitetski i kantonalni propisi), odnosno problemi na relaciji zavodi zdravstvenog osiguranja i fondovi PIO/MIO. Ovi problemi trebalo bi da budu riješeni projektom SITAP, koji je u toku i koji ima za cilj jačanje sistema zdravstvenog osiguranja`, kazali su u Ministarstvu zdravstva FBiH.
Radnici godinama bez zdravstvene zaštite
Među onima koji su prijavljeni na osiguranje, a ne plaća im se doprinos, najbrojniji su radnici iz državnih preduzeća u kojima nije završen proces privatizacije ili postupak stečaja.
Zaposleni u banjalučkom Zavodu distrofičara samo su jedni od mnogih u BiH koji zbog neplaćenih poreza i doprinosa nemaju zdravstveno osiguranje i ne mogu da ovjere zdravstvene knjižice. Zbog neisplaćenih plata, neuplaćenih doprinosa za posljednjih nekoliko godina i drugih nagomilanih problema radnici ovog zavoda stupili su u ponedjeljak u generalni štrajk. Dvodnevni štrajk je prekinut nakon sastanka radnika sa Boškom Tomićem, ministrom rada i boračko-invalidske zaštite RS, koji im je obećao finansijsku pomoć i rješavanje problema u ovom preduzeću.
Primjera za neuplaćene doprinose je mnogo, a jedan od njih je i banjalučka robna kuća `Boska`. Oko 140 radnika robne kuće `Boska` prije nekoliko mjeseci mirnim protestima je iskazalo nezadovoljstvo zbog loše situacije u kojoj se ovo preduzeće nalazi.
Radnici su tada skrenuli pažnju da ova robna kuća posljednjih godinu dana nema menadžment i da socijalno i zdravstveno osiguranje njenim radnicima nije uplaćeno u posljednje dvije godine.
Međutim, iako je od posljednjeg štrajka ovih radnika prošlo oko šest mjeseci, radnici i dalje ne primaju plate, niti im se uplaćuju doprinosi za zadravstveno i penziono osiguranje.
Branka Gostić, predsjednik Sindikalnog odbora RK `Boska`, kaže da radnici 17 mjeseci ne primaju plate, te da im se zdravstveno osiguranje ne uplaćuje dvije i po godine, dok im penziono osiguranje nije uplaćivano oko tri i po godine.
Ipak, kako navodi, radnici `Boske` sve nade polažu u novog direktora, koji im je obećao uskoro povezivanje staža i zdravstveno osiguranje, te regulisanje ličnih dohodaka.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS tvrde da je jedan od njihovih strateških ciljeva u 2007. godini povećanje procenta osiguranog stanovništva.
Prema riječima Biljane Rodić-Obradović, zamjenika izvršnog direktora za razvoj zdravstvenog osiguranja u Fondu zdravstvenog osiguranja RS, u ovom fondu je do 31. jula realizovano 70 odsto planiranih aktivnosti za ovu godinu, od kojih se većina odnosi na proširenje prava iz obaveznog osiguranja, kao i na unapređenje partnerskih odnosa sa davaocima usluga zdravstvene zaštite.
Obavezno osiguranje za djecu, starije i trudnice
Jedna od novina Fonda je i obavezno zdravstveno osiguranje za djecu, lica starija od 65 godina i trudnice.
`Novim opštim aktima Fonda, koja se primjenjuju od sredine aprila, zdravstvenim osiguranjem je obuhvaćena kompletna populacija lica starijih od 65 godina, djece do 15 godina, te trudnice za sve vrijeme trudnoće, porođaja i za period do navršene jedne godine djetetovog života`, navodi Rodić-Obradovićeva.
Prema riječima Dragane Janković, pomoćnika direktora za medicinske poslove Doma zdravlja Banjaluka, ova ustanova je odmah krenula sa sprovođenjem odluke Fonda.
`Mi u potpunosti poštujemo odluku koju je donio Fond. Znači, bez obzira na to da li su djeca mlađa od 15 godina, lica starija od 65 godina ili trudnice osigurani ili ne, oni imaju pravo na besplatno pružanje medicinskih usluga. Novom odlukom je, takođe, predviđeno da lica starija od 65 godina imaju pravo na besplatne zubarske usluge, kao i besplatnu zubnu protezu, dok djeca mlađa od 15 godina imaju prava na ortopeska pomagala, a u nekim slučajevima bolesti, kao što je npr. astma, i odlazak u banje`, naglašava Jankovićeva.
Navodi da lica koja nisu osigurana, a ne spadaju u ovu grupu, medicinske usluge plaćaju po komercijalnom cjenovniku koje su u Domu zdravlja izjednačene sa cjenovnikom Fonda.
Dom zdravlja je, prema riječima Jankovićeve, znatno jeftiniji od drugih medicinskih ustanova, a pregled kod doktora specijaliste za neosigurane pacijente košta 18 KM.
Poljoprivrednici dolaze na red
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS navode da su aktivnosti njihovog sektora za kontrolu, kao i saradnja sa Poreskom upravom i Inspekcijom rada u vezi s pojavama rada na crno, imale za rezultat povećanje broja osiguranih, naročito u kategoriji zaposlenih kod privatnih lica. Ovo povećanje je, ističe Rodić-Obradovićeva, naročito došlo da izražaja poslije pooštravanja sankcija za poslodavce koji ne prijavljuju radnike.
Predstojeće izmjene i dopune Zakona o doprinosima, koje je inicirao Fond zdravstvenog osiguranja RS, trebalo bi da značajnije utiču na povećanje procenta osiguranog stanovništva.
To se, kako Rodić-Obradovićeva kaže, posebno odnosi na kategoriju poljoprivrednika, koji zbog toga što većina opština nije izvršila razrez katastarskog prihoda, prema postojećem zakonu praktično nemaju mogućnosti da budu osigurani.
U odnosu na raniji period, prevaziđen je i problem korištenja zdravstvene zaštite u slučaju kada se ne podudaraju mjesto stanovanja i mjesto rada, te podizanja lijekova na recept izvan područja koje pokriva pojedina filijala Fonda.
U junu ove godine Fond zdravstvenog osiguranja RS je sproveo kampanju `Juni - mjesec prava osiguranika`. Kampanja je vođena pod motom `Zdravstvena knjižica vrijedi više ako znaš svoja prava`.