BANJALUKA - Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara, koji je usvojen na sjednici Vlade RS, predviđa da profesionalni vatrogasac može postati lice već sa 21 godinom starosti, dok je do sada ta granica bila 25 godina, što su u pojedinim vatrogasnim društvima dočekali negodujući jer kažu da ovaj opasan posao tako mladi vatrogasci ne rade nigdje u svijetu.
"Izmjenama zakona predviđeno je da se u cilju povećanja efikasnosti gašenja požara uvidjela potreba za promjenom posebnih uslova za zasnivanje radnog odnosa za vatrogasce, na način da se starosna granica smanji sa 25 godina na 21 godinu", stoji u saopštenju Vlade RS.
Vukašin Radulović, komandir Vatrogasnog društva u Šipovu, kaže da spuštanje starosne granice sa 25 na 21 godinu, kada je u pitanju zapošljavanje profesionalnog vatrogasca, nije dobro rješenje i da se plaši da bi moglo imati loše posljedice.
"U nekim zemljama sa 21 godinu ljudi tek postaju punoljetni i nije najpametnije da počnu raditi jedan ovako opasan i odgovoran posao sa tako malo godina", smatra Radulović.
On kaže da bi neko postao vatrogasac mora da prođe obuku pa tek onda da polaže stručni ispit za profesionalnog vatrogasca.
U Vatrogasnom savezu RS kažu da je problem ta starosna granica iz više razloga.
"Mi se stalno susrećemo sa stresnim i ružnim scenama, tu su saobraćajke sa smrtnim ishodom, zatim izgorjeli ljudi u požarima i zamislite kako će na takve scene reagovati mladić od 21 godinu", kažu u Savezu.
Drugi veliki problem je penzija, ističu u ovo organizaciji.
"Ako vatrogasac bude primljen u radni odnos sa 21 godinom, uz beneficirani radni staž, u penziju treba ići sa 53 godine, a po sadašnjim zakonima penziju ne možete ostvariti dok ne napunite 65 godine starosti. Šta da vatrogasci rade tih 12 godina razlike", pitali su u Savezu.
Pored spuštanja starosne granice, izmjene zakona odnose se i na to da će gradovi i opštine na teritoriji RS biti dužni da donesu odluku o formiranju dimnjačarske službe ili da angažuju pravno lice koje obavlja ovu djelatnost koja podrazumijeva obavezu čišćenja po potrebi ili najmanje jednom godišnje objekata izuzev individualnih stambenih jedinica.
Izmjenama zakona željelo se postići i da vlasnici objekata namijenjenih za javnu upotrebu, odnosno bolnice, ugostiteljski objekti za smještaj, noćni klubovi, objekti u kojima se služe hrana i piće, sportske i druge dvorane, robne kuće, tržni centri, škole i predškolske ustanove, domovi kulture, željezničke i autobuske stanice, aerodromi i drugi slični objekti, izuzev stambenih objekata, budu obavezni da podnesu zahtjev za kategorizaciju stepena ugoženosti od požara.
Predviđeno je i da se podigne svijest o zaštiti od požara kod djece i omladine kroz obavezne edukacije u školama.