Prvi put sam se baš "olešio" od alkohola kad sam slavio 15. rođendan u kafiću. Prvo smo pili pivo, a nakon toga nastavili s jegerom. Moja ekipa i ja smo pili satima, u početku je bilo fino, bili smo opušteni, ali kasnije mi je bilo muka. Isteturao sam van, ali mi nije bilo bolje. Drugovi su pozvali taksi, dalje se ne sjećam ničega, ali su mi pričali da je bilo problema da uđem u auto, a još veći da izađem", priča Aleksandar G., srednjoškolac iz Banjaluke. Kaže da je tu noć zbog alkohola i njegovom školskom drugu pozlilo, te su ih odvezli u Hitnu pomoć na ispiranje želuca. Ovaj mladi Banjalučanin ni nakon tog "okršaja" s alkoholom ne izbjegava da sa društvom popije koju čašicu više.
"Šta da drugo radim kad izađem? Naruči se piće, najčešće pivo, pa tako redom i tada je sve zabavnije. Ipak, pazim da ne pretjerujem", kaže on.
Da je prekomjerno opijanje maloljetnika posljednjih godina sve veći problem u BiH potvrđuju i u službama hitne pomoći u bh. gradovima. Kako tvrde, sve veći broj maloljetnika u stanju akutnog pijanstva, najčešće vikendom poslije ponoći, završavaju na njihovim stolovima tražeći pomoć.
Udarni dani vikendom i praznicima
Iako je 2005. godine Vlada RS donijela Uredbu o zabrani točenja alkohola maloljetnicima, opijanje mladih tokom vikenda nije se smanjilo. To potvrđuju i podaci s Odjeljenja neuropsihijatrije Opšte bolnice u Doboju.
Na ovom odjeljenju je prošle godine stotinak djece uzrasta do 15 godina oživljavano iz komatoznog stanja uzrokovanog konzumiranjem alkohola.
"Samo u zadnjih sedam dana mi smo na odjeljenje primili u stanjima akutnog trovanja i kome vitalno ugroženo troje djece do 15 godina", kazao je Vjekoslav Kovačević, načelnik Odjeljenja neuropsihijatrije.
U odnosu na predratni period, tvrdi Kovačević, tretman djece i mladih je povećan za preko 300 procenata.
Primarijus dr Renata Hadžić-Hadžibegović, šef Edukativnog centra u Službi hitne medicinske pomoći Banjaluka, inače specijalista urgentne medicine, ističe da se zbog alkoholizma ukazuje pomoć i maloljetnicima od 12 i više godina.
"Kod maloljetnika se češće susrećemo s akutnim pijanstvom, odnosno uzimanjem alkohola, nego droge, mada ima i takvih slučajeva. Obično su to maloljetnici koji prvi put konzumiraju veće količine alkohola, pa im nije potrebno mnogo da bi se našli u stanju kada im je neophodno ukazati zdravstvenu pomoć", navodi dr Hadžić-Hadžibegovićeva, dodajući da je ovakvih intervencija u Hitnoj pomoći najviše u dane vikenda i praznika, kada mladi češće izlaze u diskoteke i kafiće.
Ukoliko je u pitanju bilo stanje alkoholnog pijanstva, te nije bila potrebna hospitalizacija, pacijent se pušta kući, uz savjete roditeljima o potrebi konsultacije sa psihologom ili eventualno sa psihijatrom.
Međutim, kako navodi dr Hadžić-Hadžibegovićeva, u Službi hitne pomoći su suočeni i sa problemom kako obavijestiti roditelja o stanju u kome se nalazi njihovo dijete.
Maloljetnika prijatelji donesu pijanog
"Kada su u pitanju maloljetna lica, nastoji se dobiti tačan podatak o imenu i prezimenu osobe koja je dovedena, ali momci i djevojke koji ih dovedu nerijetko znaju otići, vjerovatno iz straha, a i ukoliko je sam pacijent u svjesnom stanju često ne želi da kaže svoje ime. Nekada se desi da su to već jutarnji sati i sami roditelji čuju da se nešto desilo, pa zovu ili odmah dolaze", objašnjava dr Hadžić-Hadžibegovićeva.
Ona dodaje da, kada je neko u akutnom stanju pijanstva, u prvoj fazi može imati i agresivan nastup. Tada su veoma neugodni, pružaju otpor da im se ukaže pomoć, sve do trenutka dok se sami ne nađu u urgentnom stanju.
Dr Renata Hadžić-Hadžibegović navodi da se ne vodi posebna evidencija o prispjelom broju maloljetnika kojima se zbog prekomjerne upotrebe alkohola ukazuje hitna medicinska pomoć, te je zbog toga nemoguće govoriti u kojoj mjeri je broj ovakvih intervencija povećan.
"Međutim, činjenica je da je posljednjih godina daleko više ovakvih slučajeva nego ranije. To potvrđuju i drugi pokazatelji i brojni problemi tokom vikenda, koje prati i alkoholizam", kaže ona.
Ista situacija je i u Službi hitne medicinske pomoći Prijedor.
"Maloljetnici su gotovo jedini pacijenti Hitne pomoći Prijedor u kasnim noćnim satima tokom vikenda. Najčešće su to klinci koji imaju oko 15 godina i u posljednje vrijeme u stanju akutnog pijanstva u Hitnoj češće završavaju djevojke, nego mladići", navodi Draško Brezičanin, načelnik Službe hitne pomoći u Prijedoru.
Brezičanin kaže da se često nakon ukazane pomoći maloljetni pacijenti zbog alkoholizma smještaju u bolnicu, jer se ne mogu za kratko vrijeme oporaviti od stanja u kome su se našli, te im je potrebna bolnička njega.
"Nekada ih donesu prijatelji koji su manje pijani od njih jer se sa pacijentima, koji se obično nalaze u nesvjesnom stanju, ne može uspostaviti nikakav kontakt", objašnjava Brezičanin.
Piju i djevojčice
U Hitnoj pomoći u Mostaru takođe kažu da maloljetnike koji dolaze u stanju akutnog pijanstva imaju najčešće petkom uveče, a kao dodatno poražavajuću i zabrinjavajuću činjenicu ističu da među ovim pacijentima ima i učenika osnovnih škola, odnosno djece mlađe od 15 godina.
"Petkom uvečer uvijek bude najgora situacija, upravo kada među pacijentima imamo i maloljetnike kojima treba pružiti pomoć zbog alkoholiziranog stanja ili predoziranosti drogama. Ne možemo reći da su ti slučajevi u porastu, ali je poražavajuća sama činjenica da ima maloljetnika koji piju ili se drogiraju", upozorava Mira Radić, glavni dispečer Hitne pomoći za grad Mostar.
Ona ističe da među osnovcima ima i djevojčica kojima je potrebno pružiti ljekarsku pomoć zbog alkohola.
"Dovoljno je razloga da se apeluje na roditelje da povedu računa o djeci. Sigurno je da takvo ponašanje, unos alkohola, a pogotovo droga, ostavlja posljedice na zdravlje", kaže Radićeva.
U Službi hitne pomoći u Mostaru objasnili su da, prema potrebi, obavještavaju roditelje da su im djeca primljena u alkoholisanom stanju ili pod uticajem droga.
"Sve zavisi od situacije. Ukoliko se mora zbrinuti tinejdžer u alkoholisanom stanju ili drogiran, a učestvovao je u tuči ili nekom kriminalnom djelu, onda se policija mora obavijestiti, odnosno roditelji. Ili ako se desi da je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći. Nije lako zvati roditelje u jedan, dva ili tri sata, ljudi dožive šok, pomisle na najgore", objasnili su nam u Dispečerskoj službi Hitne pomoći za grad Mostar.
Alija Mulaomerović, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, tvrdi da i oni imaju maloljetne pacijente predozirane ili u pijanom stanju.
"Najčešće se događa da pomoć traže kada se slavi, recimo, Nova godina. Ima problema i u vrijeme proslave Bajrama, a svi znamo da je van svake pameti za takav vjerski praznik počastiti se pićem. To nema nikakve veze s vjerom. U situacijama kada osoba dođe drogirana ili u alkoholisanom stanju uglavnom ne zovemo policiju, roditelje ili socijalne radnike jer nismo dužni. Naše je da pomognemo pacijentu", ističe Mulaomerović.
Počne se sa čašicom, završi ovisnošću
Alija Mulaomerović kaže da mlade osobe u alkoholiziranom stanju gube kontrolu u ponašanju i postaju agresivne.
"Jasno je da konzumiranje alkohola, a pogotovo droga, ostavlja posljedice po zdravlje. Počne se čašicom, a završi ovisnošću. Ukoliko se unese velika količina alkohola može doći do trovanja, a ono vodi ka paralizi, besvjesnom stanju i takvi se pacijenti upućuju u bolnice", kaže Mulaomerović.
Izvorka Pervan-Radić, dežurni ljekar u sarajevskom Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, upozorava da ima slučajeva kada tinejdžeri traže pomoć jer im je neko nešto sipao u piće.
"Događa se da piju sok, ali im neko nešto stavi u piće i onda su prinuđeni tražiti pomoć. Moraju biti oprezni. S druge strane, ima i onih koji piju alkohol, a svi znamo da on kao i droge veoma štetno utiče na jetru, mozak i krvne sudove", rekla je Pervan-Radićeva.
U Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo priznaju da do sada nisu radili istraživanja o ovom problemu.
"Ne možemo govoriti ni o podacima da li je u porastu broj tinejdžera koji se odaju drogama ili alkoholu. Bilo je drugih vrsta projekata, ali takvih zaista ne. Jednostavno, nije u našem domenu rada", objašnjava Habiba Salihović, direktorice Zavoda za javno zdravstvo u Sarajevu.
Samir Ibišević, predsjednik Udruženja građana za podršku i resocijalizaciju ovisnih i izliječenih od droge (PROI) Kantona Sarajevo, kaže da je poražavajuća i činjenica da punoljetne osobe piju i drogiraju se, a kamoli maloljetnici.
"Nemamo državne strategije u borbi protiv bilo koje ovisnosti. Ako tinejdžer završi u Hitnoj pomoći predoziran ili pijan, to je posljedica ranijeg stanja ili situacije u kojoj se nalazio. Ovisnost nije uzrok, već posljedica i treba se tražiti u kući ili društvu u kojem se kreće. Roditelji moraju znati gdje im djeca izlaze i šta rade, jer sve drugo je zabijanje glave u pijesak. Pojedini neće da prihvate činjenicu da im sa djecom nešto nije u redu", upozorava Ibišević.
Poražavajući rezultati istraživanja
Psihijatar Tatjana Maglov, koordinator za alkoholizam i narkomaniju pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, naglašava da su dosadašnja istraživanja pokazala da se pijenje alkohola javlja oko 10. do 12. godine, a bar neka iskustva u pijenju u pravilu postoje do oko 14. godine.
Od septembra 2005. godine do novembra 2006. Centar za mentalno zdravlje Banjaluka je realizovao edukativni rad sa mladima u četiri srednje škole.
"Svi učenici su naveli da su imali neko iskustvo s alkoholom, a oko 40 odsto ih je reklo da praktikuju 'vikend pijenje', dok njih 20 odsto praktikuju opijanje. Najčešće konzumiraju pivo, ali piju i žestoka pića u kombinaciji sa sokom", navodi Maglov.
Objašnjava da skoro u svim odjeljenjima natpolovična većina učenika ima dozvoljen izlazak do iza dva sata, a da je komunikacija između mladih i njihovih roditelja slaba i površna, što predstavlja značajan problem.
Podaci studijskih istraživanja zdravstvenog ponašanja djece školskog uzrasta u RS iz 2003. godine pokazali su da je najveći broj maloljetnika počeo da pije alkohol sa 11 godina, a mnogi pokazatelji ukazuju na to da je opijanje mladih posljednjih godina još više u porastu.
Istraživanja, kojima je obuhvaćeno 5.697 učenika iz 37 škola iz cijele RS, pokazala su da najviše pripadnika ove populacije najčešće konzumira pivo.
"Rezultati istraživanja pokazuju da najveći broj djece dobne grupe od 11, 69 i 15 godina najviše konzumira pivo, zatim vino i na kraju žestoka pića. Procenat djece koja konzumiraju alkohol zavisi od dobne grupe i raste s godinama starosti", navodi psihijatar Maglov.
5,7 odsto ispitanih dječaka dva ili više puta napilo se u 11. godini, 11,1 odsto u 69, a 14,6 odsto u 15. godini. Kada je u pitanju konzumiranje alkohola u odnosu na okruženje, rezultati istraživanja su pokazali da u 37,1 odsto slučajeva mladi piju sa prijateljima, 8,6 odsto sami, 10,1 odsto s ocem, a u 4,3 odsto slučaja s majkom.
Maglov ističe da roditeljski stav o konzumiranju alkohola ima veliki uticaj na ponašanje adolescenata, kao i vršnjačke grupe, odnosno zajednički izlasci do kasnih noćnih sati, zajednički izostanci sa nastave, nestrukturisano i besciljno provođenje slobodnog vremena, dosada, razočaranost u školski i društveni sistem, te želja da se "pripada nekome po svaku cijenu".
"Ne treba zaboraviti da govorimo o maloljetnim osobama, znači o osobama u razvoju, koje još nisu postigle zrelost kako biološku, tako ni fiziološku, ni psihičku, a da konzumiranje alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci može imati značajan uticaj na njihovo sveukupno zdravlje", navodi Maglov.
Zabrana točenja alkohola
U rješavanje problema opijanja maloljetnika uključen je i Omladinski centar "Kastel", koji je 2003. godine prikupljao potpise građana za zabranu točenja alkoholnih pića maloljetnima.
Jelena Radivojević-Stupar, koordinator Omladinskog centra "Zdravo da ste" koji djeluje pri OC "Kastel", navodi da je zahvaljujući akciji u kojoj je prikupljeno 5.000 potpisa 2005. godine Vlada donijela Uredbu o zabrani prodaje i upotrebe alkoholnih pića maloljetnim licima na javnim mjestima.
Jelena Radivojević-Stupar tvrdi da je stupanjem na snagu Vladine Uredbe o zabrani točenja alkohola maloljetnicima situacija krenula nabolje.
"U većini kafića postoje natpisi koji obavještavaju o ovoj uredbi. Problem je, međutim, što se u većini slučajeva uredba poštuje deklarativno, te se ne traži dokaz punoljetstva pri prodaji alkoholnih pića. Pored toga, problem alkoholizma među mladima je kulturološke prirode. U našoj kulturi je ukorijenjen običaj da se svi važni događaji, kako veseli tako i tužni, obilježavaju ispijanjem alkohola", navodi ona.
U klubovima i kafićima, međutim, tvrde da Uredbu o zabrani točenja alkohola licima mlađim od 18 godina poštuju tako što maloljetnicima zabranjuju ulaz u klub.
"Praktikujemo i legitimisanje onih za koje sumnjamo da nemaju 18 godina, tako da na taj način onemogućavamo maloljetnike da se opijaju u klubu", navodi Tatjana Baralić, menadžer kluba "011" u Banjaluci.
U razvijenim evropskim zemljama velika pažnja društva i države je posvećena isticanju štetnosti alkohola i razvoju hobija i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena kao alternative konzumiranju alkohola.
"Ovom problemu, znači, treba prići sa dvije stane. S jedne strane treba promovisati zdrav život i ukazivati na štetnost alkohola, a s druge strane mladima treba pružiti alternativu jer i oni sami u istraživanjima usko povezuju upotrebu alkohola i neplansko provođenje slobodnog vremena", navodi Jelena Radivojević-Stupar.
Upozorava da škola i postojeći omladinski centri nisu u mogućnosti da u potpunosti odgovore na potrebe i situaciju prije svega jer se škola nalazi u procesu reforme, uveliko je zaokupljena obrazovnim, a veoma malo vaspitnim sadržajima.