Od ukupno 93 nastradala lica u saobraćajnim nesrećama koje su se dogodile tokom prošle godine na području koji pokriva Centar javne bezbjednosti Banjaluka, svaki sedmi je vozač bicikla ili motocikla.
Ponovnim dolaskom toplijih dana povećan je broj `dvotočkaša` na putevima u BiH, ali već su se nažalost desile i saobraćajne nesreće i nezgode u kojima su učestvovali vozači motora, bicikala i skutera.
Prema riječima Bojane Gašević, portparola CJB Banjaluka, od ukupno 5.460 saobraćajki koje su se dogodile u prošloj godini njih 1.055 završilo je sa povredama učesnika, od kojih su 93 bile sa smrtnim ishodom.
`Smrtnost biciklista i motociklista je i dalje visoka. Zbog toga je CJB predvidio niz akcija iz oblasti saobraćaja, s akcentom na pojedine učesnike. U narednom periodu zbog povećanog broja ovih vozila na putevima pripremamo aktivnosti koje će biti sprovedene i upućene vozačima dvotočkaša, a one se odnose na veću kontrolu saobraćaja i poštovanje odredaba zakona`, rekla je Gaševićeva.
Navela je da će svaki vozač koji bude prekršio pravila saobraćaja biti adekvatno kažnjen za svoj postupak i apelovala je na sve vozače bicikala i motocikala da se pridržavaju pravila saobraćaja kako bi se smanjio broj saobraćajnih nesreća.
U prva tri mjeseca ove godine od 24 smrtno stradala lica u nesrećama dva su biciklisti dok je od 70 teže povrijeđenih bilo pet vozača dvotočkaša.
BRZA VOŽNJA I PRETICANJE
Najčešći uzrok saobraćajnih nesreća u kome učestvuju biciklisti i motociklisti je neprilagođena vožnja i nepoštovanje prvenstva prolaza.
`Posebno je opasno po otvorenim putevima, ali i u naseljenim mjestima kada ovi vozači 'divljaju po putu'. Pogubno je, takođe, i preticanje, nepoštovanje prvenstva prolaza`, navela je Gaševićeva.
Milenko Jaćimović iz Udruženja za unapređenje i bezbjednost saobraćaja Banjaluka je naglasio da veliki broj ljudi smatra i loše puteve kao jedan od uzroka saobraćajki sa tragičnim posljedicama, ali prema njegovom mišljenju stanje saobraćajnica u gradu je zadovoljavajuće.
`Veliki napori službe grada u posljednje vrijeme su primijetni. Redovno se krpe rupe i održava horizontalna i vertikalna signalizacija u užem gradskom jezgru. Stanje je gore na periferiji grada, ali nadam se da će se u budućnosti i to riješiti`, rekao je on.
Gaševićeva je napomenula da pojedini vozači izvršavaju nedozvoljenje radnje tokom vožnje, kao i nepridržavanje pravila kretanja vozila što bliže desnoj ivici.
Jaćimović je naglasio i nepoštovanje Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH koji propisuje nošenje zaštitne kacige.
`Za vozače ove kategorije vozila je obavezno nošenje kacige i saobraćajna policija je ta koja mora sprovoditi ovaj zakon. Ukoliko se vozač ne pridržava propisa kazna je neminovna`, napomenuo je Jaćimović.
Jaćimović glavnog krivca velike stope smrtnosti vidi u nesavjesnosti vozača i slaboj kontroli Saobraćajne policije.
`Pod hitno je potrebno povećati kontrolu saobraćajne policije koja je dužna da sprovodi mjere prevencije i sankcioniše prekršioce saobraćajnih propisa`, navodi Jaćimović.
Takođe, smatra da je uključivanje saobraćajnih policajaca na motociklu pravo rješenje, jer se samo tako opremljeni policajci mogu nositi sa, kako kaže, pomahnitalim motociklistima.
U CJB Banjaluka su rekli da je donedavno u kontrolu saobraćaja bio uključen policajac na motociklu ali da je takav oblik kontrole ukinut do daljnjeg.
ŠKRIPA GUMA 40 KM
Prema odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja u BiH, koji je stupio na snagu 7. avgusta prošle godine, predviđene su kazne za određene prekršaje koje vozači ovih kategorija vozila naprave.
Za naglo kretanje sa mjesta uz škripu guma plaća se kazna od 40 KM. Svaki vozač bicikla i motocikla koji ne nosi zaštitnu kacigu platiće kaznu od 50 KM.
`Takođe se novim zakonom predviđa kazna za upotrebu mobilnog telefona u toku vožnje koja iznosi 40 KM. Vozači bicikla i motocikla često voze bez kaciga i još razgovaraju mobilnim telefonom, a policija je u tim situacijama nemoćna da uradi bilo šta`, rekao je Jaćimović.
Banjalučanin Dragan Z. naveo je da vozi motor sa kacigom, ali da mu `vožnja bicikla sa šljemom na glavi ne pada na pamet`.
`Ne vidim razlog zašto bih morao imati kacigu za bicikl, dok je za motor zbog mnogo veće brzine i mogućnosti pada ona neophodna`, kazao je Dragan.
U radnjama kacige koštaju od 30 do 50 KM za bicikle i 100 KM za motore.
Vozači motocikala koji imaju masu veću od 125 kubika dužni su imati položen vozački ispit A kategorije, dok vozači bicikla na motorni pogon ispod 125 kubika obavezni su imati položenu A1 kategoriju.
Takođe je Zakonom propisano da bicikl smiju voziti lica sa navršenih 12 godina, dok bicikl sa motorom sa 16 godina.
Naravno, motorom preko 125 kubika smije upravljati lice sa navršenih 18 godina.
`Mediji su odradili veliki dio posla, pa se svijest roditelja podigla na viši nivo tako da je u posljednje vrijeme povećan broj korisnika kaciga što je pozitivno`, smatra Jaćimović.