Društvo

Osobama s invaliditetom otežano praćenje medijskog sadržaja

Osobama s invaliditetom otežano praćenje medijskog sadržaja
Foto: Ilustracija | Osobama s invaliditetom otežano praćenje medijskog sadržaja

BANJALUKA, BRISEL - U BiH još nije dovoljno razvijena društvena svijest o potrebama gluvih, nagluvih i slijepih i slabovidnih osoba ili osoba s nekim drugim invaliditetom i o tome kako im olakšati funkcionisanje u društvu.

Proteklih godina, ipak, napravljen je značajan iskorak, pa su, primjera radi, na nekim od najfrekventnijih semafora u većim gradovima ugrađeni zvučni signali kako bi pomogli ovim ljudima pri bezbjednom prelasku ulice, a gotovo svaki veći grad ima rampe pomoću kojih se lica s invaliditetom mogu kretati invalidskim kolicima. Posebno je bitno pitanje omogućavanje pristupa internet sadržajima, poput javnih usluga i medijskih sadržaja, osobama s invaliditetom.

Gluvi i nagluvi su na javnim emiterima dobili mogućnost da im tumač znakovnog jezika pomaže pri praćenju manjeg dijela medijskih sadržaja, a sve više su prisutni i titlovi. Iako je BiH zbog nedovoljne svijesti i siromaštva još daleko od standarda EU koji su uspostavljeni u ovoj oblasti, upravo zahvaljujući udruženjima invalidnih osoba, nevladinim aktivistima i podršci međunarodne zajednice donesena su zakonska rješenja i uspostavljeni standardi koji su u određenoj mjeri olakšali život ovim ljudima.

EU je svjetski predvodnik kada je u pitanju olakšavanje pristupa osobama s invaliditetom, kojih u EU ima oko 80 miliona. Od 23. septembra 2020. godine organizacije unutar javnog sektora EU su obavezne da imaju u potpunosti prilagođene internet sajtove za osobe s invaliditetom, dok od prije nekoliko dana mobilne aplikacije ovih javnih ustanova širom EU moraju imati uslugu za olakšano korištenje tih sadržaja od strane osoba s invaliditetom. Ovo su odredbe Evropske direktive o pristupu internetu, a prvi konkretni koraci u tom smjeru su učinjeni još 2010. godine, nakon što je EU usvojila Strategiju za osobe s invaliditetom. Direktiva je usvojena 2016. godine i na 15 stranica opisani su svi koraci koje javni sajtovi širom EU moraju usvojiti.

Prvi i osnovni cilj direktive je da svakom građaninu EU, bez obzira na to da li ima neki invaliditet ili ne, mora biti omogućeno da može da čita, razumije i popuni sve administrativne procedure na veb-stranicama javnog sektora i na njihovim mobilnim aplikacijama.

Osim toga, jedan od uslova je da svaka od ovih usluga mora biti pristupačna u smislu cijene, a jedan od važnih koraka odnosi se na potrebu uvođenja znakovnog jezika i titlova za lakše praćenje medijskih sadržaja od strane gluvih i nagluvih građana EU. Takođe, predviđeno je i da za slijepe i slabovidne osobe postoje mogućnosti za čitanje štampanih izdanja i elektronskih knjiga, bilo na način da se upotrebljava znakovno pismo ili da se uvede audio-sadržaj.

Uz podršku EU, u Banjaluci je nedavno održan okrugli sto koji se bavio problemima slijepih, gluvih i nagluvih osoba pri praćenju medijskih sadržaja.

Tamara Ćuruvija, urednica na Javnom servisu RS i jedna od učesnica panela, za "Nezavisne novine" je rekla da je u BiH sada za potrebe ovih lica prilagođeno tek jedan odsto sadržaja na javnim servisima. Ona kaže da javni servisi imaju obavezu da emituju prilagođeni program, ali donedavno nisu imali obavezujuće kvote.

"Na prilagođavanje audio-video sadržaja  obavezuje i dozvola za javne servise RAK-a BiH iz aprila 2020. godine, kojom se uvode obavezne programske kvote za audio-video sadržaje pristupačne osobama sa oštećenjem vida i sluha, a u skladu sa Direktivom EU o audio-video sadržajima. To u praksi znači da udio prilagođenog programa treba da bude deset odsto u prvoj godini, tj. 25 odsto do isteka važenja petogodišnje dozvole, tj. do 2025. godine. Ovaj dokument, dozvola sistema RAK-a od 26. aprila 2020. godine zapravo uvodi tu obavezu i preciznije obrađuje tematiku i jasno propisuje kakve su obaveze javnih medijskih servisa", kaže Ćuruvija.

Ona je navela nekoliko primjera šta te obaveze predviđaju, a između ostalog, javni servisi su dužni redovno emitovati informativni, kulturni, obrazovani, zabavni program na način pristupačan osobama s invaliditetom, a pristupačnost bi trebalo sprovoditi putem tumačenja na znakovnom jeziku, titlovanjem i audio-deskripcijom.

"Najmanje jedna informativna emisija u udarnom terminu mora biti na znakovnom jeziku", rekla je Ćuruvija.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije