Građanima BiH osuđenim na blaže zatvorske kazne zbog saobraćajnog prekršaja ili nelegalne sječe šume, na primjer, zakon nudi ravnopravan status kakav je nedavno dobila svjetski poznati top model Naomi Kembel.
Ova tamnoputa ljepotica provela je nekoliko dana čisteći unutrašnjost jedne zgrade u Njujorku, čime je odslužila kaznu `društveno korisnog rada`, koja joj je izrečena zbog napada na kućnu pomoćnicu.
Po završetku obaveza koje joj je odredio sud, Kembelova je izjavila kako se osjeća mnogo boljom osobom i da ne bi nikada više tako nešto učinila.
Kada se zakonska odredba proba provući kroz našu glomaznu administraciju, prestaje svaka sličnost između bh. građana i svjetskih zvijezda.
Blaže zatvorske kazne sudovi bi u našoj zemlji mogli mijenjati izricanjem sankcije `rada za opšte dobro na slobodi`, što im omogućava Krivični zakon BiH iz 2003. godine. No, istraživanje `Nezavisnih` pokazalo je da sudije u BiH ovu odredbu krivičnog zakona ne koriste, iako bi se njome rasteretili ionako pretrpani zatvori, a osuđenici bi dobili šansu da se resocijaliziraju.
U Ministarstvu pravde BiH tvrde da su usvojili i pravilnike za primjenu Krivičnog zakona BiH i ne razumiju zašto nema primjera da je nekome sud odredio da se bavi društevno korisnim radom.
`Na nivou BiH donesen je Krivični zakon BiH koji je stupio na snagu 1. marta 2003. godine. Ovaj zakon uveo je i krivičnu sankciju 'rad za opšte dobro na slobodi'. Ona predstavlja alternativnu krivičnu sankciju, kao zamjena za kratke kazne zatvora, recimo, do šest mjeseci. Smatra se da će se time postići veći stepen resocijalizacije osuđenog`, objašnjava Marina Bakić, stručni savjetnik za informisanje u Ministarstvu pravde BiH.
Rad za opšte dobro na slobodi određuje se u trajanju od najmanje 10 do najviše 60 radnih dana, a rok za izvršenje ne može biti duži od jedne godine. Zakonom je određeno da je raspoređivanje na rad za opšte dobro na slobodi, nakon odluke, recimo, Suda BiH, zadatak Ministarstva pravde BiH. U cijelom procesu se vodi računa o sposobnostima i znanjima osuđenog.
MJESEC U ZATVORU ILI 10 DANA RADA
Prema Krivičnom zakonu BiH, deset radnih dana društveno korisnog rada zamjenjuje jedan mjesec zatvora. Predviđeno je da, kada se izrečena novčana kazna zamijeni zatvorskom, ona se može preinačiti u krivičnu sankciju rada za opšte dobro na slobodi.
Iako Sud BiH ima sve potrebne uslove za izricanje krivične sankcije `rad za opšte dobro na slobodi`, potvrdili su nam da ovu mogućnost do sada nisu koristili.
`Pregledom u spise je utvrđeno da nije bilo izricanja takve vrste sankcija. To je sve što mogu reći`, kaže Manuela Hodžić, glasnogovornik Suda BiH.
Iste odgovore dobili smo i u nižim sudovima u oba bh. entiteta.
Marina Bakić tvrdi da je Ministarstvo pravde BiH učinilo sve da počne izricanje kazni kojima se osuđenici šalju na društveno koristan rad. Ističe da nema nijednog razloga da se ova odredba Krivičnog zakona BiH ne primjenjuje u praksi.
`Donesen je i Pravilnik o vrsti i uslovima za izvršavanje krivične sankcije rada za opšte dobro na slobodi, odnosno Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje naknade povjerenicima, licima koja su u praksi zadužena za praćenje provođenja navedene sankcije`, naglašava Bakićeva.
ZAKON PRIMJENJIV SAMO NA PAPIRU
No, u ministarstvima pravde FBiH i RS tvrde da još nemaju sve mogućnosti za puno provođenje Krivičnog zakona. Kažu da zbog toga i nema izrečenih presuda kojima osuđenik, umjesto u zatvoru, svoju kaznu odslužuje na slobodi `radeći za opšte dobro`.
`Još nije dosnen pravilnik koji reguliše sve detalje`, kaže Snežana Marjanac, sekretar Ministarstva pravde Republike Srpske.
Rešad Fejzagić, pomoćnik ministra za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija u Ministarstvu pravde Federacije BiH, ističe da je neophodno stvoriti uslove za izvršenje kazne, a što je ostavljeno kantonalnim ministarstvima pravde.
`Do sada je nekih pokušaja jedino bilo u Kantonu Sarajevo. Potrebno je odrediti poslodavce kod kojih će se izvršavati kazne društevno korisnog rada i riješiti niz drugih pitanja. Mogu sudije izreći takvu vrstu sankcija, ali je pitanje njenog izvršenja`, objašnjava Fejzagić.
Jusuf Halilagić, sekretar Ministarstva pravde BiH koji je učestvovao u izradi novog krivičnog zakona BiH, ne razumije zašto sudovi ne koriste mogućnosti koje im daje ovaj zakon.
`Ni većina sudija ne zna da postoji takva vrsta krivične sankcije, a uvedena je upravo zbog toga da rastereti zatvore. Predviđeno je da se kazna društveno korisnog rada izriče onima koji su, recimo, počinili prekršaje u saobraćaju, bespravno sjekli šumu i slične prestupe`, dodaje Halilagić.
MOGUĆE RASTERETITI ZATVORE
Iz Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH poručuju da je potrebno hitno stvoriti uslove da se i u našoj zemlji izriču kazne koje su praksa u brojnim zapadnim zemljama.
`Sigurno je da bi mjere društveno korisnog rada rasteretile zatvore i pomogle resocijalizaciju prekršilaca. Ovakvi propusti su još jedan dokaz nemara naše administracije`, kaže Božana Kordić, predstavnik Helsinškog komiteta BiH.
U zemljama u kojima se izriču kazne rada na slobodi za dobrobit društva osuđenici za blaže prekršaje upućuju se na humanitarni rad, ekološke akcije, ili na ispomoć u zdravstvenim i drugim javnim ustanovama.
Osman Delić, direktor Javnog komunalnog preduzeća `Park` iz Sarajeva, kaže da su spremni pomoći izvršavanje kazni kojima je osuđenicima data mogućnost da se društvu oduže radom van zatvora.
`Preduzeća poput našeg su zasigurno ta koja bi se mogla uključiti u realizaciju sankcije poput 'rada za opšte dobro'. Imamo rasadnike koji su ograđeni, postoji mogućnost nadzora. Prije tri godine smo u saradnji sa Centralnim zatvorom u Sarajevu angažovali veći broj zatvorenika na košenju trave i uređenju Pionirske doline. Uvijek smo za takvu vrstu saradnje`, rekao je Delić.
Zatvor za one koji prekinu korisni rad
Djelatnost poslodavca kod kojeg se `odslužuje` kazna rada za opšte dobro, prema Krivičnom zakonu BiH, treba da bude humanitarna, ekološka, komunalna, a može se obavljati u državnim ustanovama.
U slučaju kada osuđenik, po isteku određenog roka, nije potpuno izvršio presudu o društveno korisnom radu, sud će donijeti odluku o `izvršenju kazne zatvora srazmjerne vremenu preostalog rada za opšte dobro`.