BANJALUKA - Srpski narod danas jako malo zna o Holanđanki Žani Merkus, koja ga je zadužila učešćem u ratovima sa Turcima kao dobrovoljac, ali i humanitarnim radom, poručeno je u na naučnoj tribini "Žana Merkus – srpska Jovanka Orleanka" koja je održana u Banjaluci.
Holandski publicista i antropolog Rene Gremo, koji dvadeset godina istražuje njen život, rekao je da je Žana Merkus rođena u Džakarti na Javi 1839. godine, da se 1875. godine pridružila Hercegovačkom ustanku, a naredne godine se borila kao dobrovoljac u srpsko-turskom ratu i za srpsku borbu dala veliki novac.
On je naveo da se danas jako malo zna o Merkusovoj i u Holandiji i u srpskom korpusu, ali da će u novom izdanju holandskog biografskog rječnika njoj biti posvećeno nekoliko stranica.
Gremo je rekao da je o Merkusovoj 1999. godine snimljen dokumentarni film na beogradskoj televiziji.
"U to vrijeme kada sam počeo istraživanje bavio sam se proučavanjem zavjetovanih djevojaka ili virdžina i pročitao sam da je jedna Holanđanka učestvovala u Hercegovačkom ustanku u muškoj odjeći kao vojskovođa, nakon čega sam počeo istraživanje o njoj", rekao je Gremo.
On je dodao da je podatke o Merkusovoj pronalazio u raznim arhivama, a najčešće u tekstovima inostrane štampe tog vremena, u kojoj se ona pominje skoro 1.000 puta, na 17 svjetskih jezika.
"Nažalost, ona je dosta brzo pala u nemilost i zaborav", rekao je Gremo.
Istoričar Zoran Pejašinović rekao je da srpski narod neoprostivo malo zna o Merkusovoj, koja je prije 130 godina jako zadužila srpski narod.
"Ovo je prilika da je otrgnemo od zaborava i da jednog dana mladi Srbi saznaju ko je Žana Merkus", rekao je Pejašinović.
On je dodao da je pred štampom i Gremoova knjiga o Merkusovoj na holandskom jeziku.
Organizator tribine "Žana Merkus – srpska Jovanka Orleanka" je Društvo članova Matice srpske u Republici Srpskoj.