Vijest koja je nedavno odjeknula BiH, ali i susjedstvom je pronalazak još jedne kamene kugle u našoj zemlji, fenomena koji je nađen i u dalekoj Kostariki.
Pouzdano se ne zna da li su djelo ljudskih ruku ili prirode. Mišljenja historičara, arheologa su podijeljena. Jedni smatraju da su kugle napravili ljudi, a drugi tvrde da su ove kamene lopte prirodne tvorevine nastale povlačenjem glečera.
Ovaj put kamena kugla u Bosni i Hercegovini je otkrivena dvadesetak kilometara od Kaknja, tačnije u selu Varalići. Mještani su ponosni na svoju kuglu i nadaju se da će njihov kraj sada postati turistička atrakcija.
"Ma djeca su glavni junaci u ovoj priči. To su naši mali arheolozi", priča nam Adem Gačić, nastavnik u Područnoj osnovnoj školi "Rešad Kadić" u Varalićima, dok se vijugavim putem uz rječicu Ribnicu vozimo prema mjestu gdje je nedavno pronađena kamena kugla.
Po dolasku u selo Varaliće, ostavili smo automobil i dalje se kroz snijeg uputili prema mjestu na kojem je pronađena kugla. Vode nas dječaci Emir Krnjić i Belmin Dželo, koji su je i pronašli.
"Tada još nije bio pao snijeg. Trebalo nam je nešto za školu i kao uvijek prolazili smo kroz tu livadu, ali smo u jednom trenutku ugledali veliku kamenu površinu koja viri iz zemlje. Malo smo rukama počeli čeprkati, ali bez alata nismo mogli ništa učiniti. Vratili smo se svojim kućama i uzeli motikice", objašnjava Emir Krnjić.
Kada su on i Belmin počeli otkopavati sve više se ukazivala velika kamena kugla. Emir kaže da su bili sretni i uzbuđeni, jer u školi imaju sekciju u kojoj uče o svojim korijenima, istoriji, arheologiji.
Čudo koje je smetalo kod košenja trave
"U tom trenutku smo bili neizmjerno ponosni i što prije smo o tome htjeli ispričati nekom od naših nastavnika", priča dječak Emir Krnjić.
Dolazimo do ogromne kugle čiji je jedan dio još u zemlji.
Nastavnik Adem Gačić ističe da su djeca kuglu snimila mobitelom i snimak pokazali jednoj nastavnici u školi u Varalićima.
"Kada se ona uvjerila da su zaista pronašli kuglu, obavijestila me, a ja Fondaciju 'Arheološki park - Bosanska piramida Sunca'. Semir Osmanagić je u dosta kratkom roku došao sa svojom ekipom, koju je pratilo stotine mještana do kugle. To je bila senzacija. Svi su htjeli da vide to čudo", dodaje Adem Gačić.
Kaže da je uzet uzorak i odnesen na ispitivanje u Zenicu.
"Nismo ni slutili da ovo mjestašce u sebi krije ovakve fenomene. Postoje priče da ima još jedna kamena kugla, ali ne znamo dok se ne uvjerimo svojim očima. Ovo gdje se nalazimo je privatni posjed i vlasnik nikada nije ni slutio da je na njegovoj zemlji kamena kugla. Vjerovatno mu je godinama kod košenja trave smetala, tupila kosu, a djeca su je otkrila", objašanjava Gačić dok zagledamo kuglu koja izgleda zaista impozantno. Prečnik joj je veći od jednog metra, pravilnog je sferičnog oblika. Kamen je žućkaste boje, na kojem je vrijeme ostavilo nekoliko usjeka.
Jedino djeci smeta što je zapušteno staro groblje
U povratku u selo pred džamijom smo zatekli grupu mještana Varalića. Gotovo horski su počeli hvaliti svoje selo, s posebnim ponosom govoreći o kamenoj kugli.
"Imamo staro tursko groblje, kamenu kuglu, još samo da ugledamo Gospu i turista će biti na pretek", zaključuje jedan od mladića.
Njegov komšija dodaje da mu je dedo davno pričao o nekim kamenim kuglama u salu.
"Ali, nisam ga slušao i, evo, ispostavilo se da ih imamo. Ima nešto posebno u našem selu. Samo smo se naljutili što je, kada je pronađena kugla, objavljeno da je to u selu Brnjic. Nije, ovo su Varalići i to treba zapamtiti, to je naša kugla", ozbiljni su mještani.
Ostaci starog turskog groblja, koje mještani Varalića s ponosom ističu u priči o svom selu, samo je nekoliko metara udaljeno od mjesta na kojem je pronađena kamena lopta.
"Često ovim dijelom prolazimo i u ovom šiblju vam je sve groblje. To su neki stari nišani koji su zapušteni. Neki su i oboreni i izgledaju jako tužno. Mi djeca ne možemo puno učiniti da ih spasimo, ali mogu odrasli", konstatuju ozbiljno dječaci Emir i Belmin dok nam pokazuju stare nišane.
"Napišite nešto lijepo, nije malo naći kuglu"
Njihov nastavnik Adem Gačić kaže da su u selu bili arheolozi iz Zenice koji su kazali da je ovo groblje nastalo sa počecima dolaska Osmanlija na ove prostore.
"Ima jedan veliki nišan, možda je tu ukopana neka bitna ličnost. Ne znamo, to bi se trebalo ispitati", dodaje Gačić.
Djeca imaju i svoju verziju o nastanku groblja.
"Slušao sam od starina da su ovim dijelom prolazili svatovi i da su iz ne znam kojeg razloga ovdje pobijeni, a zatim ukopani. Možda je to istina", ističe dječak Belmin Dželo.
Upitali smo naše domaćine da li nešto znaju o ostacima crkve koja je u selu sagrađena prije dolaska Turske na ove prostore.
"I ja sam čuo za to, ali nikada nisam vidio te ostatke. Sve je moguće. Naša Bosna krije mnoge tajne, ljepote, znamenitosti. Mi bismo voljeli kada bi neko od stručnjaka nastavio istraživati na ovom prostoru. Treba to što imamo iskoristiti i pokazati svijetu", smatra Gačić.
Upitani zašto su dozvoli da zaraste staro groblje, stanovnici Varalića kažu kako ne smiju dirati ono što je vakufsko.
"Neka nam plate da to očistimo i sve će se zlatiti. Ali, u pravu ste. Možda je trebalo da se to iskrči", kažu Varalićani, a onda se predomisle i zaključuju da staro groblje ipak i sami treba da očiste makar iz poštovanja prema mrtvima.
"Napišite nešto lijepo, da i mi živnemo. Nije malo naći kamenu kuglu", poručili su nam dok smo se udaljavali.
Učenici - čuvari blaga
Unutrašnjost Područne škole "Rešad Kadić" u Varalićima krasi pano na kojem su fotografije sa pronalaska kugle.
"Vidite kako je naša sekcija pokazala rezultate. Djeca su ozbiljno shvatila da treba da čuvaju kulturno-historijsko blago. Počeli su da obraćaju pažnju na okolinu i da istražuju. To nam puno znači", kaže nastavnik Adem Gačić.
BiH kao nalazište kugli
Na području BiH kamene kugle su nedavno pronađene i na području Zavidovića, Žepča, a ranije i Maglaja. Duboki potok, naselje Grab - Mećevići kod Zavidovića, predstavlja najveće nalazište kamenih kugli u Evropi. Pronađeno je dvadesetak kugli teških više tona. Vrijeme nastanka nije poznato. Pored toga, osam kamenih kugli je pronađeno i u Teočaku, zatim u selima Trn i Slatina kod Banjaluke.