BANJALUKA, BIJELJINA - Pacovi i miševi, koji su okupirali Semberiju, ali i druga područja, nanose ogromnu štetu poljoprivrednicima, uništavajući im ambare sa kukuruzom, djetelinu i travu.
Prema posljednjem urađenom monitoringu u Bijeljini, uočeno je da 120 glodara dođe na jednog stanovnika.
"U zemljama EU dozvoljen odnos 10 glodara na jednog stanovnika, što pokazuje koliko je situacija alarmantna u Semberiji", kazao je Mirko Dragani, direktor bijeljinskog preduzeća "Sanitacija".
Zbog glodara očajni su i poljoprivrednici, jer im, kako kažu, uništavaju sve što stignu.
"Ogromnu štetu naprave u ambarima sa kukuruzom. Najviše jedu krmno bilje i zemljoradnicima bude uništeno i do 70 odsto prinosa, posebno u proljeće kada su štetočine najjače i najopasnije", ističe Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije.
Prema njegovim riječima, glodari pustoše i pšenicu, čak i u toku njenog sijanja.
"Uništavaju i pšenicu, ali ne u tako velikoj količini kao krmno bilje. Godišnja šteta na pšenici je negdje oko pet odsto", kazao je Maletić.
Gorući problem je, kaže Maletić, što su ove štetočine prenosioci zaraznih bolesti na domaće životinje, zbog čega se moraju izdvajati značajna sredstva za liječenje stoke na imanju.
Ekipe koje sprovode deratizaciju, dodao je, daju sve od sebe da broj miševa i pacova svedu na minimum, ali potpuno se mogu iskorijeniti jedino kad se i zemljoradnici aktivno uključe u njihovo uništavanje.
"Kakve koristi ima ako ja bacam deratizacione otrove na svoje njive, ako komšija pored mene to ne radi. Ništa nisam napravio, jer ove štetočine idu s njive na njivu", naglasio je Maletić.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS, kazao je da pacova i miševa ima u područjima gdje nije bilo deratizacije.
"Ove štetočine ne biraju šta će opustošiti i ako ne bude preduzeto ništa da se oni suzbiju i unište, štete na njivama će biti sve veće i veće", rekao je Usorac.
Za jesenju deratizaciju u Bijeljini iz gradskog budžeta izdvojeno je 100.000 KM, a posao obavlja preduzeće "Sanitacija". Jesenja deratizacija trebalo bi da bude završena do kraja novembra.
"Najmasovnije prisustvo glodara je uz kanalsku mrežu. Proljećna deratizacija nije urađena, ali ćemo upotrebom savremenih hemijskih sredstava nastojati da ovom jedinom deratizacijom ove godine broj glodara bude sveden na minimum", rekao je Draganić.
Banjalučko preduzeće "Eko-bel" sa suzbijanjem i uništavanjem glodara počeće za petnaestak dana.
"Mi još nismo počeli sa monitoringom glodara, ali sa sigurnošću tvrdim da je kod nas broj ovih štetočina daleko manji", naglasio je Vladim Šušnjar, direktor preduzeća.