Nasilje na internetu je sve veći problem u bh. društvu, a stručnjaci ističu da je važno bez prestanka govoriti o ovoj temi jer kada se nasilje desi - tad je prekasno.
Upravo zbog toga je kompanija "M:tel" u proteklom periodu organizovala pet panel-diskusija, a šestom koja je održana danas u Banjaluci okončana je društveno odgovorna kampanja "Ne zatvarajmo oči. Zaštitimo djecu na internetu".
Nineta Popović, šefica Ureda komunikacija UNICEF-a Bosne i Hercegovine, istakla je da je broj slučajeva seksualnog nasilja u izrazitom porastu, kao i vršnjačkog nasilja putem online platformi, a dodaje da je u posljednje vrijeme zabilježen i novi oblik nasilja.
"Jedan novi zabilježeni oblik nasilja je u stvari nasilje uz pomoć vještačke inteligencije i globalno se bilježi u stvari da djeca sve više postaju žrtve različitih manipulacija u kojima se koristi vještačka inteligencija", ističe ona.
Prema njenim riječima, važno je bez prestanka govoriti o temi nasilja nad djecom, odnosno potrebe zaštite djece od nasilja.
"Nasilje nad djecom ne odvija se samo u online prostoru, to nasilje u online prostoru je u stvari refleksija nasilja koje se dešava od porodice do zajednice preko javnog prostora", navodi ona i dodaje da tolerancija društva prema nasilju treba da bude nulta.
"Kada se susretnemo sa posljedicama nasilja, već je kasno. Edukacija i prevencija su u stvari put ka rješavanju problema nasilja. Kada se desi intervencija - već je na neki način prekasno", ističe Popovićeva.
Marija Jakovljević, psiholog i predstavnik Centra za socijalni rad Banjaluka, istakla je da digitalne platforme postaju medij na kome se maloljetnici dogovaraju o pripremi tuče ili planiraju napade na druge maloljetnike.
"Digitalna platforma, generalno internet, društvene mreže su faktori koji imaju veoma snažan uticaj na vaspitanje i razvoj naše djece. Zbog toga je veoma bitno da se mi ispred subjekata zaštite što više bavimo ovom temom i u smislu edukovanja roditelja, nastavničkog kadra te da podižemo svjesnost o tome koliko su veliki, bojim se, negativni uticaji prvenstveno u smislu da nema dovoljno kontrole nad onim gdje provode naše djeca vrijeme i s kim", rekla je Jakovljevićeva.
Kako je navela, ova institucija se bavi pružanjem psihološke podrške i žrtvama, ali i počiniteljima nasilja.
"Posljedice su ozbiljne, višestruke i znaju biti ekstremne u smislu razvoja depresivnosti, pokušaja samoubistva kod slučajeva psihičkog i seksualnog nasilja. Kada je u pitanju fizičko nasilje, tada, nažalost, imamo lakše i teže tjelesne povrede. U posljednje vrijeme primjećujemo, nažalost, da su ti fizički napadi još grublji i brutalniji nego što su bili ranijih godina", istakla je ona.
Maja Kovačević, savjetnica i psiholog na savjetodavnoj liniji "Plavi telefon", navodi da se najveći broj prijava sumnje na nasilje odnosi na nasilje u porodici, ali i nasilje putem interneta.
"U toku 2023-2024. godine putem 'Plavog telefona' zaprimili smo oko 18.000 poziva i oko 3.500 upita putem čet savjetovanja, dok je nadležnim institucijama proslijeđeno oko 88 prijava sumnje na nasilje i taj broj je duplo veći u odnosu na prethodne godine", istakla je ona.
Prema njenim riječima, broj poziva na temu nasilja putem interneta je pet puta veći u odnosu na prethodne tri godine.
"Svi pozivi prema 'Plavom telefonu' su besplatni upravo zahvaljujući saradnji koju imamo sa kompanijom 'M:tel', isto tako su anonimni i povjerljivi, a djeca i mladi mogu da nam se obrate putem broja telefona 080 05 03 05 ili da nam pišu putem čet savjetovanja koje se nalazi na našem sajtu plavitelefon.ba. Dostupni smo svakim radnim danom od devet do 17 časova", podsjetila je Kovačevićeva.
Ana Ponjević, direktorica Sektora marketinga i odnosa sa javnošću kompanije "M:tel", istakla je da su paneli fokusirani na stručnu javnost i na potrebu razmjene iskustava, znanja, prijedloga i rješenja.
"Suštinski zaključci su da mi moramo imati zajednički pristup, bez obzira da li se radi o institucijama, roditeljima, školama, medijima, moramo imati svi jednak pristup, a to znači da se prvo moramo informisati o tome koje su opasnosti, da se moramo edukovati koji set koraka je potrebno učiniti, ako se nešto tako desi i kako se zaštititi. To nije tako komplikovano, samo vjerujem ako to budemo ponavljali dovoljno puta da ćemo svi naučiti zaključke", istakla je ona i dodala da će svi paneli biti dostupni građanima u video-formatu putem društvenih platformi.