Stariji muškarac iz okoline Sarajeva nedavno je objavio oglas u kojem traži surogat majku. Objasnio je da traži surogat majku kako bi svoju ženu, koja je u poznim godinama, poštedio trudnoće.
`I žena i ja smo plodni, ali pošto smo u godinama nismo htjeli rizikovati i zato tražimo surogat majku. Cijeli proces nije jednostavan i još nisam potpuno siguran da li ćemo to i obaviti. Ako pronađemo idealnog kandidata, onda ćemo to uraditi. Ponudio sam 10.000 eura nadoknade za trudnoću i porođaj. Dosta žena se javilo na oglas i sad tražimo najsigurniju ženu, psihički stabilnu koja je spremna da nam rodi dijete`, kazao je on.
SVE VIŠE INTERESOVANJA
Iako se o surogat majčinstvu u BiH malo zna i ova oblast zakonom nije uređena, interes za ovakvu vrstu vantjelesne oplodnje i kod nas je sve izraženiji. Dokaz za to su oglasi preko kojih se surogat majka u posljednje vrijeme sve češće traži.
Surogat majke traže se zbog nemogućnosti žene da se porodi usljed oštećenja maternice ili neke druge. Iako u Srbiji, kao u cijelom regionu, surogat majčinstvo nije obuhvaćeno nikakvim zakonom, naš sagovornik s početka teksta kaže da je Beograd jedino mjesto u cijeloj regiji gdje je moguće najjednostavnije pronaći surogat majku i obaviti oplodnju.
`Raspitivao sam se po raznim internet forumima, ali i preko nekih prijatelja i saznao sam da je najbolje mjesto da se začeće embrija obavi i unese u surogat majku u Beogradu u nekoj od privatnih ordinacija. Najviše se plašim tog emocionalnog faktora jer je čest slučaj u svijetu da žene poslije poroda ne žele da se odvoje od djeteta. Zbog toga moram angažovati advokata kako bih sklopio ugovor sa surogat majkom kojim ćemo utvrditi sve odnose i koji će garantovati da će dijete pripasti nama. Još nisam siguran da li ću to i uraditi. Postoji mnogo rizika jer ne postoje zakonski propisi, ali ako budemo zadovoljni surogat majkom i ako ona bude sigurna u ono šta radi, onda ću to uraditi`, kazao je naš sagovornik.
ZAHTJEVI SE ODBIJAJU
Ermin Čehić, načelnik Centra za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju pri Kantonalnoj bolnici Zenica, ističe da u BiH još nije zabilježen slučaj surogat majčinstva zbog nepostojanja zakona o potpomognutoj oplodnji.
`Surogat majčinstvo podrazumijeva unos embrija, odnosno unos jajne stanice jedne žene oplođene spermijem njenog muža u drugu ženu. Ovaj način oplodnje je rijedak i koristi se kada je ženi oštećena materica ili zbog nekog drugog razloga ne može roditi. Ljudi koriste surogat majke i kada žena zbog starosti ne može roditi, ali tada je i upitan kvalitet jajne ćelije te žene. U našem centru moguće je bez problema napraviti embrij koji se unosi u surogat majku, ali zbog nepostojanja zakona to se ne radi. Imali smo par zahtjeva za ovakvom vrstom oplodnje, ali je Etičko vijeće bolnice odbilo ove zahtjeve`, kazao je Čehić.
NAJVEĆI RIZIK - ZADRŽAVANJE DJETETA
Kaže da je jedan od problema surogat majčinstva to što naš zakon predviđa da se majka nakon poroda odmah upiše u matičnu knjigu rođenih, pa pravna majka čijom je jajnom ćelijom došlo do oplodnje ne može biti upisana kao majka djeteta.
`To je tehnički problem. O emotivnim i socijalnim problemima mogli bismo pričati danima. Često se dešavalo da surogat majka zadrži dijete koje je rodila drugom paru i to je najveći rizik surogat majčinstva`, kazao je Čehić. Međutim, kaže da je moguće da i pored svih problema privatne ginekološke ordinacije rade ovakvu vrste oplodnje.
`Vlasnici privatnih ginekoloških ordinacija mogu koristiti naše tehničke usluge. Mogu legalno u centar donijeti jajnu ćeliju i spermatozoid kako bi ih mi ovdje oplodili i stvorili embrij. Mi smo jedini državni centar koji ima mogućnosti i dozvolu da to uradi. Da li neke od tih ordinacija to koriste za surogat majčinstvo, mi ne znamo. Međutim, ono što nije zakonski uređeno ne podliježe nikakvim zakonskim propisima. Moguće je da se ovaj način vantjelesne oplodnje radi i kod nas i u zemljama okruženja`, kazao je Čehić.