Koliko je alarmantan trend opadanja nataliteta i porast mortaliteta u Republici Srpskoj svjedoči podatak koji je iznio Stevo Pašalić, član Republičkog savjeta za demografsku politiku i predsjednik Centra za populaciona i društvena istraživanja, da nakon svakog petogodišta "gubimo" oko 10.000 školaraca, što je skoro cijela jedna generacija koja se upisuje u osnovnu školu.
Prema podacima za 2007. godinu, navodi Pašalić, samo su četiri opštine i to Banjaluka, Zvornik, Petrovac i Ustiprača imale pozitivan prirodni priraštaj, dok je u svim drugim opštinama u RS zabilježena negativna stopa.
"Ipak, najozbiljnija situacija je u ovim opštinama koje su populaciono male, gdje se rađa vrlo malo djece, povećava smrtnost stanovništva i koje se demografski prazne vrlo brzo usljed negativnog migracionog salda. U tim opštinama sve je nepovoljnija starosna struktura stanovništva, što ostavlja brojne posljedice na njihov sveukupan razvoj", ističe Pašalić.
Na smanjenje negativne stope prirodnog priraštaja može se uticati, navodi on, prije svega savremenom pronatalnom politikom, koja uglavnom crpi dvije strategije i to program planiranja porodice i podsticanje rađanja putem materijalnih davanja i niza drugih mjera usmjerenih ka djeci, kao što su dječji dodatak, produženje porodiljskog bolovanja, veće ulaganje u dječje vrtiće i jaslice, različito oporezivanje, medijska promocija postavljenih ciljeva, regulisanje abortusa…
NN: Kakva je stopa nataliteta zabilježena u 2007. godini i da li se nešto promijenilo u odnosu na nekoliko proteklih godina?
PAŠALIĆ: Podaci koje objavljuje Republički zavod za statistiku iz vitalne statistike, odnosno rođeni i umrli, za 2007. godinu pokazuju da je i dalje prisutan trend opadanja nataliteta i porast mortaliteta. Tako smo zaokružili jedno petogodište s negativnom stopom prirodnog priraštaja. Stopa nataliteta je u stalnom padu i već se spustila do 7,5 promila, a ne tako davno, odnosno 1999. godine, na primjer, iznosila je 10 promila. Istovremeno, stopa mortaliteta je u stalnom porastu i 2007. godine dostigla je 9,9 promila i to je ujedno i najveća stopa od 1996. godine.
NN: Koliko dugo je prisutan negativan trend pada prirodnog priraštaja u RS?
PAŠALIĆ: Posljednjih pet godina u Republici Srpskoj je prisutan negativan prirodni priraštaj, koji je najveću negativnu stopu dostigao 2007. godine - 2,4 promila, odnosno u minuloj godini je umrlo 3.654 lica više nego što je rođeno. A u prošloj godini je bilo 11.144 rođenih.
NN: Koje opštine u RS imaju negativan priraštaj posljednjih godina i u kojim je situacija najozbiljnija?
PAŠALIĆ: Nepovoljne tendencije u prirodnom kretanju stanovništva RS, a posebno regionalne razlike mogu se znatno potpunije sagledati prelaskom sa agregatnog na niži nivo posmatranja, odnosno na nivo opština. Prema podacima za 2007. godinu, samo su dvije populaciono veće opštine, odnosno jedna opština i jedan grad imali pozitivan prirodni priraštaj, a to su Zvornik i Banjaluka, te dvije populaciono vrlo male opštine Petrovac i Ustiprača. Prije 11 godina bilo je 27 opština s negativnim prirodnim priraštajem, a 2004. godine bilo ih je 52. Zvornik je jedina opština koja konstantno bilježi pozitivan prirodni priraštaj, a uglavnom su to bile do 2007. godine i Laktaši, Kotor Varoš, Kneževo, Teslić, Gacko i druge. Ako govorimo o najtežim slučajevima, onda se prvo moramo osvrnuti na populaciono veće opštine i tu je na prvom mjestu opština Prijedor, pa niz drugih, kao što su Doboj, Gradiška, Kozarska Dubica, Trebinje, Modriča, Prnjavor, pa čak i Bijeljina, ali koja negativnu stopu prirodnog priraštaja "pokriva" pozitivnim migracionim saldom. Ipak, najozbiljnija situacija je u ovim opštinama koje su populaciono male, gdje se rađa vrlo malo djece, povećava smrtnost stanovništva i koje se demografski prazne vrlo brzo usljed negativnog migracionog salda. U tim opštinama sve je nepovoljnija starosna struktura stanovništva, što ostavlja brojne posljedice na njihov sveukupan razvoj.
NN: Šta je uticalo na povećanje negativne stope prirodnog priraštaja?
PAŠALIĆ: Depopulacija je, uz starenje stanovništva, glavni proces koji daje obilježja savremenom demografskom razvoju Republike Srpske, ali i zemalja u našem okruženju, pa i čitavog evropskog kontinenta. Naša depopulacija posljedica je zajedničkog djelovanja prirodnog kretanja, migracija i spoljnih faktora, odnosno ratova. Depopulaciona tendencija na nivou naše populacije indikovana je, prije svega, neprestanim iseljavanjima i njegovim direktnim djelovanjem na promjene u starosnoj dobi stanovništva i na smanjenje fertiliteta. Odnosno, kod nas bi se mogli još izdvojiti biološki faktori, odnosno neplodnost, ekonomski i društveni faktori, koji čine značajnu odrednicu rađanja, kao i psihološki faktori, koji se ogledaju u širenju ideja u vezi s planiranjem porodice.
NN: S obzirom na faktore koje ste pomenuli, na koji način bi se moglo uticati na smanjenje negativne stope priraštaja?
PAŠALIĆ: Prije svega, savremenom pronatalnom politikom, koja uglavnom crpi dvije strategije i to program planiranja porodice i podsticanje rađanja putem materijalnih davanja i niza drugih mjera usmjerenih ka djeci, kao što su dječji dodatak, produženje porodiljskog bolovanja, veće ulaganje u dječje vrtiće i jaslice, različito oporezivanje, medijska promocija postavljenih ciljeva, regulisanje abortusa i slično. Na osnovu originalnih istraživanja koja smo vršili na terenu, gdje smo ispitivali reproduktivno ponašanje mladih i njihovu spremnost stupanja u brak, odnosno zasnivanje porodica, kao i njihove namjere za eventualni odlazak s ovih prostora, pokazalo je da je ekonomski faktor kod nas i dalje odlučujući, odnosno da presudno utiče na mlade kada je u pitanju osnivanje porodica, kao i odlazak s ovih prostora. Naročito se to odnosi na visokoobrazovane mlade ljude, što znači da je neophodno rješavanje dva ključna egzistencijalna pitanja, a to su stambeno pitanje i pitanje zaposlenja ili bar jednog od ova dva pitanja. Ukoliko bi sistemski rješavali ta pitanja, u tom slučaju bi podaci u narednom periodu, što se tiče stupanja mladih u brak i opredjeljenje za više djece, bili znatno drugačiji. Zbog ekonomskog faktora se 70 odsto ispitanih opredijelilo za napuštanje zemlje i odlazak u inostranstvo, a svega 15 odsto ispitanih bi se odlučilo za odlazak u inostranstvo, bez obzira na uslove koji im se nude na našim prostorima.
NN: Kakve podsticajne mjere u toj oblasti predviđa Vlada RS i da li su te mjere dovoljne?
PAŠALIĆ: Vlada RS, može se konstatovati, vodi dosta aktivnu populacionu politiku, naročito u oblasti socijalne politike, koja se odnosi na zapošljavanje, pomoć višečlanim porodicama, stambeno zbrinjavanje, besplatni porođaji, besplatni udžbenici, uz opasku da treba voditi računa da populaciona politika ne dođe u fazu podređenosti socijalnoj politici. Mjere koje sprovodi Vlada RS još nisu potpune, ali se one iz godine u godinu sve više proširuju u skladu s intenzivnim ekonomskim razvojem RS primjenjivaće se sveobuhvatne mjere populacione politike s očekivanim efektima. Ne treba zaboraviti činjenicu da zemlje u tranziciji i pored svih naših nastojanja nemaju za prioritet populacionu politiku, što znači da će trebati malo više vremena i strpljenja da dođemo do postavljenih ciljeva u sveukupnom demografskom razvoju.
NN: S obzirom na to da posljednjih godina sve više nedostaje prvorođene djece, koliko je značajno postojanje mjera za podsticanje rađanja prvog djeteta liječenjem steriliteta?
PAŠALIĆ: Godišnje kod nas blizu 50 odsto žena rađa prvo dijete i progresija od prvog ka drugom djetetu je dosta zadovoljavajuća. Najveći problem je odsustvo rađanja uopšte, a potom progresija od drugog ka trećem djetetu. Ipak, optimum rađanja prvog djeteta još nije dostignut. U tom cilju Republički savjet za demografsku politiku je u ranije urađenom projektu predložio podsticanje rađanja prvog djeteta kroz nematerijalna davanja, gdje spada i liječenje steriliteta. Kod nas je najveći deficit rađanja trećeg i četvrtog djeteta, a samo treće i četvrto dijete mogu obezbijediti prostu reprodukciju stanovništva.
NN: Da li se može reći da je stanje po pitanju pada nataliteta u RS već alarmantno?
PAŠALIĆ: Ako pođemo od toga da su ljudski resursi osnovni faktori sveukupnog razvoja, onda je svaki negativan trend u okviru tog fenomena alarmantan. Tako treba shvatiti i demografska kretanja u RS i okrenuti se ka rješavanju tog pitanja u skladu sa iskustvima populacione politike u razvijenim zemljama svijeta.
NN: I školska populacija se rapidno smanjuje, što je podstaklo primjenu projekta "Demografski razvoj školske populacije". Na koji način će on biti primjenjen i kakve rezultate je moguće očekivati?
PAŠALIĆ: Navedeni projekat je samo prvi korak u rješavanju problema koji se zove demografski razvoj školske populacije. Kontinuirano opadanje broja školske populacije je posljedica demografije. Nakon svakog petogodišta "gubimo" oko 10.000 školaraca, a to je skoro cijela jedna generacija koja se upisuje u osnovnu školu. Samo prije 10 godina imali smo 15.000 osnovaca više nego danas, uz podatak da danas osnovnu školu pohađa generacija više, jer je prisutno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Rezultati u okviru demografskog razvoja školske populacije najdirektnije će zavisiti od ukupnog demografskog razvoja RS. A kada je riječ o pomenutom projektu on bi se u ovom trenutku mogao primjenjivati u okviru takozvane optimalizacije mreže škola u RS, što se nameće kao nužnost u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi.
NN: Koje su novine uvedene u populacionoj politici RS?
PAŠALIĆ: Kada je riječ o novinama u populacionoj politici u RS, potrebno je istaći na prvom mjestu takozvani institucionalni okvir, odnosno osnivanje Ministarstva za porodicu, omladinu i sport, čime su stvorene pretpostavke da populacionu politiku sprovodi država. Tu su svakako i favorizovanje rađanja trećeg i četvrtog djeteta, za sada kroz jednokratna novčana davanja, ali znatno uvećana, potom populaciona edukacija kao novi pravac populacione politike, te aktiviranje lokalne samouprave u sprovođenju mjera populacione politike.
NN: Kakvo je stanje u Federaciji BiH kada je u pitanju stopa prirodnog priraštaja?
PAŠALIĆ: Stanje u Federaciji BiH je u pogledu prirodnog kretanja stanovništva nešto povoljnije nego u RS. Stopa prirodnog priraštaja je još pozitivna i iznosi 1,2 promila. Međutim, u 2007. godini BiH je po prvi put imala negativnu stopu prirodnog priraštaja. Uzimajući u obzir tu činjenicu, može se zaključiti da je stopa prirodnog priraštaja u BiH značajno smanjena u odnosu na, recimo, period od 1991. godine, kada je ona iznosila blizu 9,0 promila. U kantonima, gdje većinu stanovništva čine Bošnjaci, još je stopa prirodnog priraštaja pozitivna, dok je u svim kantonima, gdje većinsku populaciju čine Hrvati, stopa prirodnog priraštaja negativna.
NN: Da li je prisutna saradnja sa stručnjacima u ovoj oblasti iz FBiH i RS?
PAŠALIĆ: Saradnja među stručnjacima u oblasti demografije iz FBiH i RS, za sada, nije organizovana putem određenih institucija. Možda je prisutna na nivou međusobne razmjene mišljenja i podataka među pojedincima, ali to nije ono što je neophodno u ovoj oblasti, ne samo unutar BiH, već i izvan njenih granica.
Popis stanovništva strateško pitanje za BiH
NN: Koliko je neophodno uraditi popis stanovništva u BiH?
PAŠALIĆ: U najkraćem, bezbroj puta smo isticali da je popis stanovništva strateško pitanje za BiH i da je to najorganizovanije i najsloženije mjerenje u prostoru, bez čijih validnih podataka nema mogućnosti relevantnog strateškog razvojnog planiranja u BiH.