BEOGRAD - Njegova svetost patrijarh srpski Irinej služio je jutros liturgiju Vasilija Velikog u Crkvi svetog Marka u Beogradu, a u ponoć će predvoditi litiju i vaskršnje jutrenje u Sabornoj crkvi Svetog arhangela Mihaila.
Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini, jer je to dan koji je Hristos proveo u Hadu.
Na ovaj, posljednji dan Nedjelje stradanja i smrti, vjernici cjelivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar.
Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom svetog Vasilija Velikog završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja.
Sveštenici u pravoslavnim hramovima se u znak vaskršnje radosti i pobjede nad smrću presvlače u svete odežde i u osvjetljenoj crkvi čitaju Jevanđelje o radosnoj vijesti anđela.
Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone posle dana žalosti kada se, umjesto liturgija, služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.
Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, praznik pobjede života nad smrću koji je osnova hrišćanske vjere.
Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima, a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za crkvu Groba Hristovog, gdje vjernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi "blagodatnog ognja".
U hramu Svetog Groba u Svetoj zemlji već vjekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih vjernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.
I katolički vjernici sutra proslavljaju Uskrs, a beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar predvodiće Uskršnju misu bdenja u Katedrali Blažene Djevice Marije u Beogradu.