Standard u Federaciji BiH rast će od iduće godine i u ovom entitetu bolje će se živjeti, tvrdi federalni ministar za rad i socijalnu politiku Perica Jelečević.
Kaže da će biti uveden imovinski cenzus, odnosno da će biti provjeravano imovinsko stanje osoba sa invaliditetom, kako bi se spriječile nezakonitosti i rasteretio budžet.
Jelečević ističe da civilni invalidi predstavljaju najveći problem njegovog ministarstva. Procjenjuje da će ih dogodine biti oko 100.000 i da će nedostajati novca u budžetu za naknade ovoj kategoriji ljudi.
U cilju otvaranja novih radnih mjesta ministar Jelečević najavljuje i pojeftinjenje radnog mjesta i osnivanje privatnih agencija za zapošljavanje. Zbog posljednjih poskupljenja osnovnih životnih namirnica obećava skoru novčanu pomoć za oko 697.000 socijalno najugroženijih penzionera u Federaciji BiH.
Zadovoljan je rezultatima akcije suzbijanja rada na crno, zbog koje će, kako kaže, u FBiH do kraja godine biti oko pola miliona zaposlenih osoba.
JELEČEVIĆ: Predložio sam Vladi FBiH nekoliko intervencija za penzionere sa najnižim penzijama. To bi trebalo da se riješi na sjednici Vlade FBiH u toku ovog ili idućeg tjedna. Očekujem da će se obezbijediti jednokratna pomoć za penzionere sa najmanjim primanjima, a takvih je oko 697.000. Ja bih volio da ta pomoć bude 100 KM, ali podijelićemo pomoć sukladno mogućnostima.
JELEČEVIĆ: Taj novac će biti utrošen za naknade civilnim invalidima. Na početku ove godine mi smo predvidjeli 50 miliona KM za ove naknade, a rebalansom smo dobili 70 miliona KM. Civilni invalidi i predstavljaju najveći problem ovog ministarstva.
NN: Nedavno je usvojen Nacrt budžeta FBiH za narednu godinu i on iznosi 1,7 milijardi KM. Da li ste zadovoljni raspodjelom novca i da li će biti više novca za invalide iduće godine?
JELEČEVIĆ: Relativno sam zadovoljan. Moj zahtjev je bio blizu 400 miliona, a dobio sam 250 miliona KM. Međutim, i da sam dobio onoliko koliko sam tražio opet bi falilo novca. Po svim procjenama, novca će faliti. Međutim, očekujem u prvoj polovici iduće godine reformske zakone u socijalnom sektoru, tako da mislim da ćemo se nekako izvući. Ja sam predložio parlamentu i Vladi FBiH u kojem smjeru mi dalje treba da idemo.
NN: Na koje zakone mislite i u kojem smjeru treba da idete?
JELEČEVIĆ: Mislim na Zakon o sektoru socijalne zaštite civilnih invalida. Reforme podrazumijevaju uvođenje imovinskog cenzusa, odnosno provjeru imovine invalida, kako bi znali kome je zaista potrebna pomoć. Imam potporu Svjetske banke i to je jedini ispravan put. Osoba sa invaliditetom koja ima imovinu vrijednu pola miliona maraka ne bi trebalo da bude na teretu države. Potrebno je pomoći samo onima kojima pomoć zaista treba.
Unazad nekoliko godina mi rješavamo nedostatak radnih mjesta jednom socijalnom politikom, što je pogrešno. Mi moramo izaći iz te jedne logike, u ratu i poslije rata bila je humanitarna pomoć, a onda je uslijedila jedna filozofija socijalne pomoći. Moramo izaći iz te filozofije i moramo se okrenuti jednoj radnoj filozofiji, jer bez toga idemo u jedan negativan začaran krug - proračun će biti sve manji, a sve više gladnih usta.
NN: Da li očekujete otpor civilnih invalida zbog uvođenja imovinskog cenzusa?
JELEČEVIĆ: Do sada je pravo na naknadu ostvarilo 36.000 civilnih invalida, a 60.000 kandidata je registrovano u centrima za socijalni rad.
Očekujemo cifru do 100.000 civilnih invalida. Ova država ne može izdržati ovaj način potpore i skrbi. Ako bismo nastavili ovim načinom situirati ovu kategoriju onda bi nam u dogledno vrijeme godišnje trebala milijarda maraka samo za ovu kategoriju invalida. U FBiH ima ukupno oko 250.000 civilnih i ratnih invalida i to je dosta velika cifra.
NN: Da li ima nezakonitosti pri ostvarivanju socijalnih i invalidskih prava?
JELEČEVIĆ: Mi smo napravili prvi korak kad je u pitanju kriterij za uvođenje u prava donošenjem Zakona o institutu za medicinsko vještačenje. Tako da, kad se institut u punom kapacitetu formira, mislim da će se smanjiti zloupotrebe. Tu ima jako puno sive zone i to je jasno svima. Kada počne provjera imovine invalida još više ćemo suzbiti tu sivu zonu.
NN: Osobe sa invaliditetom konstantno upozoravaju na kršenje njihovih prava?
JELEČEVIĆ: Što se tiče situiranja invalidnih osoba u društvu, nikad nije dovoljno skrbi. Moramo donijeti zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalidnih osoba. To je sad u proceduri i tu je suština priče. Ako mi izdvojimo invalida iz grupe i damo mu pomoć, to nije rješenje. Invalide treba uključiti u društvo i to je zadaća cijelog društva od mjesne zajednice do države.
JELEČEVIĆ: Kad smo stupili na političku scenu bilo je oko 350.000 uposlenih osoba u Federaciji, a sada imamo 470.000, a do kraja godine očekuje se pola miliona uposlenih. To je, prije svega, uspjeh akcije suzbijanja rada na crno.
Ovo pozitivno utiče na mirovinski fond i zato smo u toku ove godine povećali mirovine za oko 14 odsto, dok je prosječna plaća rasla za oko šest odsto. Znači postoje određeni rezultati. To je uspjeh ove vlade. To će imati pozitivne efekte na penzioni fond, na zdravstveni fond, na fond za zapošljavanje. Akcije će se nastavljati i to je kontinuitet. Mirovine će iduće godine biti dosta solidne u FBiH. Znate šta znači novih 100.000 uplatitelja mirovinskog fonda? Bez novih radnih mjesta ne možemo očekivati bolje, a ona će se sigurno otvarati i iduće godine. U FBiH će se od naredne godine bolje živjeti i standard će rasti.
JELEČEVIĆ: Mi smo u prijedlogu fiskalnih zakona predvidjeli smanjenje doprinosa za 3,8 posto. Računamo do kraja mandata ove vlade da smanjimo opterećenje za 10 odsto. Radi se na tome. Ne možemo naglo smanjiti doprinose, jer bi imali pobunu zbog manjeg budžeta. Međutim, to je lagan proces i efekti će biti pozitivni.
NN: Poslije akcije rada na crno dosta radnika je otpušteno. Kako to spriječiti?
JELEČEVIĆ: Nije bilo otpuštanja u velikom broju. Kod nas je na sceni mladi kapitalizam, koji je tek stasao poslije rata. Odnos naših kapitalista i radnika je posebna priča. Postoji kolektivni ugovor između poslodavca, Vlade i Sindikata, gdje se jamče prava radnika. Međutim, pitanje je općenito koliko smo sazreli i koliko se to poštuje.
NN: U sklopu reforme Zavoda za zapošljavanje najavili ste otvaranje privatnih agencija za zapošljavanje. Šta to znači za građane?
JELEČEVIĆ: Privatne službe za zapošljavanje jedan su od načina da se smanji broj nezaposlenih građana. Takav model primjenjuje se i u Evropi. Uvođenjem konkurencije među privatnim i javnim agencijama želi se osigurati kvalitetnije situiranje na tržištu rada.
NN: Kako napreduje reforma penzionog sistema?
JELEČEVIĆ: Od iduće godine uvešćemo tri stuba. Nećemo prepisivati nego ćemo reforme uskladiti sa svojim mogućnostima. To je model mirovinskog osiguranja kakav je u svijetu. Prvi stub je obavezna socijalna mirovina, drugi je dopunska mirovina i treći stub je dragovoljno osiguranje. Dobro je da idemo paralelno sa reformama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj jer očekujem da će jednog dana mirovinski fond biti jedinstven. Ne vidim razloga zašto ne bi mogao biti. Potrebe penzionera su svugdje iste.
NN: Da li ste zadovoljni projektom zapošljavanja osoba starijih od 40 godina?
JELEČEVIĆ: Taj projekat traje dvije godine i trajaće još toliko. Imamo u planu zaposliti 6.000 ljudi i već smo zaposlili 3.000. To je najranjivija kategorija, jer svi zapošljavaju mlade ljude. To je odličan model. Plaća se poslodavcima 3.000 KM za radno mjesto. Tu cijenu smo oborili sad na 1.500 KM.
NN: U kojem pravcu treba da se razvija Federacija BiH?
JELEČEVIĆ: BiH je poljoprivredna zemlja. Uvozimo poljoprivredne proizvode bez potrebe i to je stvar trgovinskih lobija. Potrebno je razvijati malo farmerstvo. Proizvedemo 20 odsto naših potreba, a možemo sigurno proizvesti dovoljno za naše potrebe. Neobrađene površine ima koliko hoćete. Međutim, problem je i u školstvu koje je na nivou kantona. Visokoškolske ustanove ne konsultiraju zavode za zapošljavanje nego prave suvišne kadrove, koji odlaze u inostranstvo. Bitno je da mi školujemo mlade ljude koji će ostajati u BiH. Mora postojati na razini države više koordinacije, jer harmonizacija razvoja na prostoru cijele BiH mora postojati. To se može napraviti boljom organizacijom države, a to možemo očekivati kroz ustavne promjene.