BANJALUKA, SARAJEVO - Oni su i tokom snježne oluje i tokom paklenih vrućina prepušteni sami sebi. Od njih se očekuje da vam, primjera radi, i po najvećim gradskim gužvama dostave topao doručak. Riječ je o platformskim radnicima, koji su, kako pokazuju istraživanja, nevidljivi u radnom zakonodavstvu BiH.
Banjalučanin, koji je nekoliko mjeseci radio za jednu dostavljačku firmu u ovom gradu, odustao je shvativši da mu je nepovoljan omjer između uloženog i dobijenog.
"Pokušao sam kao dodatni posao poslije primarnog raditi dostavu, međutim više sam imao troškova nego što sam zaradio novca. Tokom jedne dostave mi se i automobil pokvario, te sam svojim novcem morao platiti troškove popravka. Tada sam i odustao od dostavljanja. Posao je težak, a zarada mizerna", rekao je ovaj Banjalučanin u izjavi za "Nezavisne novine".
Fairwork istraživanje, koje je u BiH sproveo Centar za razvojne evaluacije i društvena istraživanja (CREDI) na osam digitalnih platformi, pokazalo je da je platformska ekonomija značajno razvijena u BiH, ali da platformski radnici formalno ne postoje kao pravna kategorija, niti imaju zakonski regulisan status.
"Posljedica toga su neadekvatni uslovi rada kao i zaštite na radu. Takođe, to utiče na formalno zapošljavanje i postojanje vrlo niskog nivoa sindikalnog organizovanja", jedan je od zaključaka ovog istraživanja.
Uslovi rada na ovim platformama su analizirani temeljem pet glavnih principa koji se tiču naknade, uslova, ugovora, upravljanja i zastupanja.
Nermin Oruč, direktor Centra, naglašava da je svrha ovog istraživanja podstaknuti razmatranje pitanja koja će omogućiti prepoznavanje platformskih radnika u zakonu i ista prava kao i svim drugim radnicima na tržištu rada u BiH.
"U tom smislu, želio bih istaknuti važnost revizije postojećih zakonskih rješenja i stvaranje novih koja će prepoznati i adekvatno adresirati potrebe platformskih radnika. Oblasti koje moraju biti u fokusu sudionika na tržištu rada u BiH odnose se na stvaranje pravednog pravnog okruženja za platformske radnike, koje će im omogućiti da traže pravedne uslove rada, kao i veću zastupljenost i zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu", naveo je Oruč.
Ernis Imamović, pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH, ističe da resorno ministarstvo želi biti dio promjene.
"Zbog neperspektivnosti, zbog nedovoljnih mjera zaštite na poslu i radu, veliki broj ljudi odlazi u inostranstvo. Zato je na nama i nadležnim ministarstvima provesti planirane mjere kako bismo pokušali umanjiti negativne posljedice s kojima se trenutno suočavamo na tržištu rada", ocijenio je Imamović.
Fairwork menadžer za BiH sa Univerziteta u Oksfordu Adam Badger je naglasio da se sprovođenjem ovog projekta BiH pridružila inicijativi od 38 zemalja na pet kontinenata koji su odlučni u namjeri da ukažu i zajedno s drugim akterima na tržištu rada BiH rade na poboljšanju uslova radnika na digitalnim platformama.
Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS, kaže da svi radnici treba da uđu u kategoriju u sklopu koje bi trebalo da budu zaštićeni.
"Ti radnici rade tako da moraju biti brzi. Tu spadaju i radnici brze pošte, moraju stići na vrijeme, voze brže, rizikuju. Pitanje je koliko njih je prijavljeno. Oni su jedna od kategorija radnika koji imaju izuzetno teško radno mjesto. Kada su sunce, led, kiša, mećava, oni moraju da rade", rekao je Savanović za "Nezavisne novine".