BANJALUKA - "Plavi telefon" je za 12 godina rada primio skoro 90.000 poziva djece i mladih iz Republike Srpske i cijele BiH, a analiza rada ove savjetodavne linije pokazala je da je oko 12.500 poziva ostalo propušteno, uglavnom nakon završetka radnog vremena i tokom vikenda.
Saša Risojević, direktor Udruženja "Nova generacija", rekao je da je analiza obuhvatila 77.000 poziva upućenih "Plavom telefonu" tokom prvih 12 godina njegovog postojanja.
"Ono što zabrinjava jeste broj propuštenih poziva. Riječ je o oko 12.500 poziva koji se dešavaju nakon radnog vremena 'Plavog telefona' i tokom vikenda", rekao je Risojević tokom predstavljanja rezultata dvanaestogodišnje analize poziva "Plavog telefona".
Prema njegovim riječima, mentalno zdravlje je vodeća tema razgovora na ovoj savjetodavnoj liniji, a oko 30 odsto poziva odnosi se na tu oblast.
"Svaki četvrti savjetodavni razgovor na 'Plavom telefonu' obuhvata teme suicidalnosti, nasilja i zlostavljanja djece i mladih. To govori o tome da djeca i mladi 'Plavi telefon' prepoznaju kao sigurnu liniju, mjesto na kojem mogu dobiti adekvatnu podršku i zaštitu", istakao je Risojević.
Dodao je da analiza ukazuje na potrebu produženja radnog vremena, s obzirom na to da se propušteni pozivi najčešće bilježe nakon 17 časova, pa do oko 22 časa.
"Bilo bi važno da produžimo radno vrijeme najmanje do 22 časa, a idealno bi bilo da 'Plavi telefon' bude dostupan do ponoći. Takođe, važno je da radimo vikendom i tokom praznika, jer tada dolazi do promjena u porodičnoj dinamici i češće se javljaju određene teškoće", naveo je Risojević.
On je izrazio nadu da će predstavljeni podaci i kampanja podstaći kompanije, partnerske organizacije i institucije Republike Srpske i BiH da zajednički pronađu načine za odgovor na potrebe djece i mladih koji se obraćaju "Plavom telefonu".
"Mentalno zdravlje djece i mladih treba da bude jedan od prioriteta, a 'Plavi telefon' ima važnu ulogu jer omogućava mladima da anonimno potraže pomoć i budu upućeni na odgovarajuću adresu", rekao je Dejan Đukanović, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. On je još dodao da je potrebno organizovati sastanak na kojem bi se definisali dalji koraci, strategije i mogućnosti saradnje institucija i nevladinih organizacija.
Đukanović je pohvalio rad Udruženja "Nova generacija" i značaj "Plavog telefona" u pružanju podrške djeci i mladima koji se suočavaju sa različitim problemima.
"Što se tiče konkretno ove problematike, mislim da jedan od naših prioriteta treba da bude upravo mentalno zdravlje mladih ljudi i adolescenata. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite ima akcioni plan do 2030. godine", rekao je Đukanović.
Istakao je da djeca i mladi zbog straha, stida ili mogućnosti stigmatizacije često ne žele odmah da se obrate zdravstvenim ustanovama.
"Značaj 'Plavog telefona' upravo je u tome što mogu anonimno da pozovu, iznesu svoje probleme, a profesionalci ih upute na pravu adresu", naveo je Đukanović.
On je rekao da je potrebno organizovati sastanak na kojem bi se definisali dalji koraci, strategije i mogućnosti saradnje institucija.
Bobana Lipovac, savjetnica na "Plavom telefonu", kazala je da djeca i mladi koji se obraćaju "Plavom telefonu" najčešće govore o problemima mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost, depresiju, usamljenost, samopovređivanje i suicidalne misli, a sve češće prijavljuju i nasilje na internet.
Ona je istakla da se djeca i mladi suočavaju i sa problemima u vršnjačkim, prijateljskim, partnerskim i porodičnim odnosima, kao i različitim oblicima nasilja.
"Najčešće je to emocionalno nasilje, vršnjačko nasilje i nasilje na internetu, koje je u posljednjih nekoliko godina u porastu", navela je Lipovac.
Prema njenim riječima, razgovori na "Plavom telefonu" imaju dva osnovna cilja: pružanje pomoći i podrške osobi koja se obratila i izgradnju odnosa povjerenja između savjetnika i djeteta ili mlade osobe.
"Razgovori nisu vremenski ograničeni. Imamo razgovore koji traju pola sata ili sat vremena, a najduži razgovor putem naše čet aplikacije trajao je čak šest sati", rekla je Lipovac.
Govoreći o tome kako roditelji mogu prepoznati da se njihovo dijete suočava sa problemima, Lipovac je naglasila da je najvažnije da ga saslušaju i pokažu razumijevanje.
"Ne postoje mali i nebitni problemi. Sve sa čim se djeca danas suočavaju za njih je veoma važno, a najvažnije je reagovati kada nam se dijete obrati", poručila je ona.
Dodala je da reakcija roditelja u trenutku kada dijete podijeli svoj problem može uticati na to da li će dobiti potrebnu pomoć i podršku.
Kada je riječ o uzrastu korisnika, Lipovac je navela da se putem telefona najčešće javljaju djeca od 13 do 15 godina, ali i odrasli stariji od 31 godine, među kojima su roditelji i osobe koje se suočavaju sa različitim poteškoćama.
Putem čet aplikacije najčešće se obraćaju adolescenti uzrasta od 15 do 20 godina.
"Najmlađi korisnik 'Plavog telefona' imao je sedam godina, a najstariji 94 godine", rekla je Lipovac.
Naglasila je da je "Plavi telefon" otvoren za djecu i mlade do 30 godina, ali i za roditelje i odrasle osobe koje doživljavaju nasilje ili imaju suicidalne misli.