Samohrani roditelji u Republici Srpskoj prepušteni su sami sebi, prava im nisu jasno regulisana zakonom, a njihova djeca nisu dovoljno zaštićena putem institucija sistema.
Na težak položaj ove kategorije građana, koja je sve brojnija, ukazuju predstavnici Udruženja samohranih roditelja `Naša djeca`.
Navodeći da u RS ne postoji čak ni evidencija o broju samohranih roditelja, bilo da se radi o očevima ili majkama, članice ovog udruženja istakle su da institucije sistema treba što hitnije da se pozabave njihovim nagomilanim problemima, naročito zapošljavanjem i rješavanjem stambene problematike.
U RS postoji veliki broj jednoroditeljskih porodica koje žive na rubu egzistencije, a nemaju nikakve pomoći od države. Naročito su ugrožene jednoroditeljske porodice sa više djece, čiji majka ili otac nemaju zaposlenje.
MUKE BEZ NOVCA I KROVA NAD GLAVOM
Jedan od primjera je i samohrana majka Savka Kosić, koja sa troje maloljetne djece živi u Banjaluci od 100 KM dječjeg doplatka i 150 KM alimentacije, koju djeca povremeno dobiju od oca. Savka, trenutno nezaposlena, priča da ni sama ne zna kako uspije preživjeti sa tako malim primanjima.
`Do prije nekoliko mjeseci sam radila kao trgovac, uglavnom kod privatnika. Tada smo nekako i uspijevali da krpimo kraj s krajem. Međutim, iznenada sam se razboljela, poslije čega sam dobila otkaz. Sada se osjećam bolje, međutim, ne mogu pronaći posao`, priča ova četrdesetogodišnja žena.
Porodica Savke Kosić nema ni svoj krov nad glavom, a trenutno žive u jednosobnom stanu, koje su dobili na čuvanje.
Najstarija kćerka Ana je upravo završila srednju frizersku školu i želja joj je kaže da upiše Filozofski fakultet i da postane socijalni radnik.
`Nisam baš sigurna da će mi se želja ispuniti, jer sam svjesna da mi majka ne može to priuštiti. Treba školovati još i dva mlađa brata koji idu u osnovnu školu, a novca nema`, kaže Ana.
Savka priča da najstarija kćerka, kao prvo dijete nema pravo na dječji dodatak, dok Nemanja kao treće dijete dobije 93 KM, a srednji sin Nenad sedam KM.
Osim 100 KM dječjeg dodatka, ova porodica od Centra za socijalni rad dobije jednom godišnje paket hrane u vrijednosti od 52 KM i dva puta godišnje po 100 KM.
Jedan od težih slučajeva samohranih roditelja je i Milena Cvišić, koja sa osmoro djece živi u trošnoj kućici u selu Javorani, opština Kneževo/Skender Vakuf.
Najstarije dijete u ovoj porodici ima 22, a najmlađe tri godine. Milena, čiji je muž umro prije nekoliko godina, sa osmoro djece živi u izuzetno teškim uslovima bez osnovnih sredstava za život. Jedina mjesečna primanja je 50 maraka socijalne pomoći.
Porodica Cvišić zaboravljena je od mnogih. Jedna od rijetkih posjeta koje imaju bila je za vrijeme novogodišnjih praznika kada su ih u ime Vlade RS posjetili Proko Dragosavljević, ministar za porodicu, omladinu i sport RS, i Vera Sajić, šef Biroa za odnose sa javnošću Vlade RS, uručivši im tom prilikom pakete pomoći.
`Ova porodica živi u zaista teškim uslovima, u trošnoj kućici koja prokišnjava, bez struje, vode, televizora i prodora u svijet. Iako često nemaju na čemu pisati sva djeca koja idu u školu su dobri đaci`, kaže Vera Sajić, koja je ujedno i predsjednik Upravnog odbora Udruženja samohranih roditelja `Naša djeca`.
INICIJATIVE UDRUŽENJA
Upravo zbog velikog broja samohranih roditelja koji teško žive, pokrenuta je inicijativa za osnivanje ovog udruženja, koje je registovano krajem prošle godine.
`Svjesni smo da je teško sve probleme pokrenuti sa mrtve tačke i da treba organizovati mnogo okruglih stolova i predavanja kako bi se sakupilo članstvo i počelo sa rješavanjem brojnih problema`, navodi Sajićeva, dodajući da je trenutno u proceduri traženje prostorija za udruženje.
Biljana Gagula, predsjednik Skupštine Udruženja samohranih roditelja `Naša djeca`, kaže da se ovo udruženje zalaže za izmjenu zakonskih regulativa jer se u životu uvidjelo da se ti ljudi susreću sa velikim problemima i da su izostavljeni iz zakonskih odredaba.
Ovo udruženje, navodi ona, radi na dvije strategije. Jednu planiraju uputiti gradu Banjaluka, a drugu nadležnim u Ministarstvu za porodicu, omladinu i sport RS.
`Od grada ćemo tražiti da jednoroditeljske porodice uvrste u subvencije prilikom plaćanja grijanja i struje, te da Skupština grada roditeljima koji sami brinu o djeci odobre popust prilikom plaćanja vrtića. Zalagaćemo se i da treće dijete iz ovakve porodice ima besplatan boravak u vrtiću`, kaže Biljana Gagula.
Od Ministarstva za porodicu će tražiti da sva djeca iz jednoroditeljskih porodica imaju dječji dodatak, zatim da se što hitnije formira alimentacioni fond po uzoru na Sloveniju.
`Zalagaćemo se i da jednoroditeljske porodice koje su ušle u otkup državnih stanova plaćaju jednu četvrtinu cijene prilikom otkupa, odnosno da se izjednače sa kategorijama povratnika, boraca i drugih, kojima je omogućena ta subvencija`, navodi Gagula.
Udruženje će, između ostalog, od Ministarstva prosvjete RS, tražiti da djeca iz ovih porodica ne plaćaju školarinu prilikom studiranja i da se za ovu djecu u školama omogući produžni boravak za učenike nižih razreda.
`Takođe ćemo od Ministarstva zdravlja tražiti da lijekovi i bolničko liječenje za ove porodice budu besplatni`, ističe Biljana Gagula.
STATUS U ŠKOLSTVU
Mirko Banjac, direktor Republičkog prosvjetno-pedagoškog zavoda, smatra da djeca samohranih roditelja imaju ozbiljne socijalne preduslove za probleme u vaspitno-obrazovnom sistemu.
`Vaspitno osoblje nerijetko je svjedok traumatskih situacija, pa čak i plača na časovima, kada se obrađuju tekstovi u kojima se spominje jedan od roditelja u pozitivnom smislu, a dijete nema toga roditelja`, navodi Banjac, upozoravajući da je takvoj djeci neophodna pomoć pedagoga i psihologa.
Ističe da će se prvi put u istoriji školstva na Balkanu, u pravilnik o upisu u srednje škole u RS, koji bi trebao stupiti na snagu iduće godine, status djeteta samohranog roditelja tretirati kao otežana okolnost.
`Pravilnik je bio pripremljen za ovu školsku godinu, međutim, zbog kratkoće vremena morao je biti odgođen za sljedeću `, kaže Banjac.
Stupanjem na snagu novog pravilnika dijete samohranog roditelja, dodaje, dobiće mogućnost da se sa 10 odsto manje bodova upiše u školu.
On je ukazao i na planove Prosvjetno-pedagoškog zavoda da u nekoliko škola u RS uvede pojačanu psihološko-pedagošku službu i produženi boravak za djecu samohranih roditelja.