Vaskrs/Uskrs, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, je pred vratima i već danas se može početi sa farbanjem jaja i pripremom doma za proslavu Hristovog vaskrsnuća. Iako običaj nalaže da se jaja farbaju na Veliki petak, pojedini etnolozi smatraju da nije pogrešno farbati ih i na Veliku subotu, što znači da, ukoliko ne stignete danas, to možete obaviti i sutra.
Važno je da se u vašem domu osjeti praznični duh i zavlada praznično raspoloženje. Vaskršnja/uskršnja jaja, pilići, zečići i šarolike korpice su tipični ukrasi koji ne zastarijevaju pa ih možete koristiti svake godine iznova.
U većini domaćinstava vjerovatno ih ima od prošlih godina, ali ako su vam dosadili, u par poteza možete ih osvježiti ili, pak, napraviti sasvim nove. Na Vaskrs/Uskrs je sve šareno i veselo, a ukrasi simbolizuju buđenje, život i sreću.
Farbanje i oslikavanje jaja
Pošto je crvena boja nastala po legendi, kada je majka Isusa Hrista odnijela bijela jaja na njegov grob, kao znak žalosti, a ona su poslije njegovog vaskrsnuća postala crvena, u ovu boju farba se prvo jaje. Ono se stavlja na posebno mjesto i naziva se čuvarkućom, jer ima apotropejsku ulogu da štiti dom i porodicu tokom naredne godine. Jaja se danas farbaju i u druge boje, ali svaka boja ima svoju simboliku, kao, na primjer, plava koja označava nebo, zatim zelena, boja oživjele prirode, dok žuta predstavlja sunce. Na Vaskrs/Uskrs se vjernici prvo mrse ofarbanim jajima. Običaj je da onaj ko izgubi, prilikom lupanja jajima, pobjedniku da razbijeno jaje. U nekim evropskim državama djeca idu od kuće do kuće i traže vaskršnja jaja, ali kod nas to nije slučaj. Naš običaj je, pak, da na Vaskrs/Uskrs svakome koga posjetimo odnesemo jaje, kao i da ga damo svojim gostima. Jaje ofarbano samo farbom ili biljem, poput ljuske luka ili maslačka, mnogima nije dovoljno zanimljivo, pa ga zato ljudi i oslikavaju. Oslikavanje se, između ostalog, može raditi voskom ili tušem. Iako je za taj poduhvat potrebno imati preciznu ruku i bar malo slikarskog umijeća, jaja koja tako iscrtaju djeca lijepa su bez obzira na to jesu li figure dobro nacrtane. Jaja se mogu oslikati i travčicama koje se stave na jaje i sa njim prokuvaju u boji, a najčešće se za to koristi djetelina.
Trpeza obogaćena detaljima
U nedjelju, na Vaskrs/Uskrs, trpeza mora izgledati raskošno i šareno. Ne morate uložiti mnogo novca, potrebno je prije svega da imate mašte. Pored raznih jela i poslastica neka se na stolu nađu ofarbana jaja, detalji poput svjećica i cvijeća, ali i onih već pomenutih vaskršnjih simbola - igračke ili kolaža u obliku zeca i pileta.
Potrudite se da i najmlađe uključite u dekorisanje, jer će sigurno napraviti puno simpatičnih "nestašluka" na stolu. Neka naberu cvijeće i pospu latice po stolnjaku, pa i po podu. Potrudite se da šarenih sitnica bude i po zidovima, ali i zavjesama. Leptire od ukrasnog papira možete staviti i na kućno cvijeće, da bi i ono tih dana "oživjelo".
Korisni ukrasi od jaja
Jaja jesu simbol ovog praznika i njima se prekida post, ali ona ne moraju biti samo u ulozi hrane. Od njihove ljuske se mogu napraviti sjajni ukrasi i to korisni, a potpuno u vaskršnjem/uskršnjem štihu.
Zašto jaje, razbijeno ili izrezbareno na vrhu, ne bi poslužilo kao dekorativna posuda u koju ćete zasaditi ukrasno ili začinsko bilje i njime ukrasiti svoju kuhinju ili trpezariju? U kućnoj radinosti vazu ćete najlakše napraviti od tvrdo kuvanog jajeta. Na vrhu treba kašikom razbiti ljusku, pazeći da ne pukne po cijeloj dužini jajeta.
Potom od ljuske treba osloboditi samo vrh, a meki dio jajeta izdubiti kašičicom. U ljusku se stavi tresetna zemlja i u nju zasije sjeme ili zasadi pelcer biljke koja će u jajetu rasti. Naravno, zemlju i sjeme treba zaliti vodom i smjestiti na svijetlo mjesto, kako bi imalo dovoljno energije za rast.
"Dizajniranje" prazničnih salveta
Ne morate biti posebno spretni s koncem i iglom da biste obični stolnjak ili krpene salvete pretvorili u vaskršnje/uskršnje. Jednostavno uvucite deblji konac u iglu i izvezite likove pilića, kokoši ili cvijeća. Najbolje je koristiti raznobojne konce. Ukoliko vam šivenje baš i nije jača strana, možete jednobojne salvete samo na ćoškovima prošiti koncem u obliku zvijezde, ili pak napraviti nepravilne linije. Ma koliko vam se u prvi mah činilo da vam ne ide, ne odustajte. Kreativnost se uvijek isplati i svi će prije pohvaliti nešto originalno nego ono što se može kupiti u svakom marketu.
Proslava Vaskrsa/Uskrsa u svijetu
Iako svi Hrišćani njeguju vaskršnje običaje, kombinovani s narodnim vjerovanjima razlikuju se od zemlje do zemlje. Dok se u Mađarskoj ljudi međusobno prskaju mirisnom vodom, u Irskoj je zakopavanje haringi vaskršnja/uskršnja tradicija.
U Austriji se na visoke drvene stubove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, narandžama i raznobojnim trakama. U Švedskoj je boja Vaskrsa/Uskrsa žuta, a kuće se dekorišu brezovim grančicama i ukrasima od perja. U Finskoj se, za sreću i zdravlje, udaraju po leđima svežnjem brezovih grančica.
Jaje simbol života
Jaje je simbol rađanja života.
Pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hrist ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.
Vaskršnji zeko
Vaskršnji zec je jedan od najprepoznatljivijih simbola ovog praznika. Prvi put je u ovom kontekstu spomenut prije 1.500 godina, i to u Njemačkoj. Povezuju ga s plodnošću i blagostanjem. Velika vaskršnja svijeća simbolizuje život i radost. Na taj dan sto uvijek izgleda, kao i za vrijeme Božića, najbogatije u godini. Jede se šunka, domaći hljeb, te kolači u obliku vaskršnjih simbola.
Najneobičniji običaji
Za razliku od naše zemlje, u kojoj na Vaskrs/Uskrs djeca bivaju darivana, u Holandiji je običaj da se dječacima upravo na ovaj praznik simbolično "ispraši tur", jer se tako istjeruje loše ponašanje. Ovaj običaj postoji i kod Škota. Kod kojih postoji i izreka "istučen kao na Vaskrs/Uskrs".
Zanimljivu tradiciju njeguju i Norvežani, koji se, vjerovali ili ne, na ovaj praznik posvećuju rješavanju ubistava. U Polineziji se za Vaskrs/Uskrs krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. Školjke se poslije obreda vraćaju u more da vaskrsnu novi život. I Grci s Krfa imaju neobičan običaj da na dan Hristovog vaskrsenja bacaju lonce kroz prozor.