Iako psiholozi i policija smatraju da ograničavanje kretanja mlađima od 18 godina neće potpuno riješiti problem maloljetničkog kriminala, nakon Livna i u Sarajevu će uskoro maloljetnicima biti zabranjeno da se bez pratnje kreću od 23 do pet sati.
Skupština Kantona Sarajevo u četvrtak je izmijenila Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira pa će ove ograničavajuće mjere za maloljetne osobe stupiti na snagu čim budu objavljene u službenim novinama.
Odluka je uslijedila nakon što je početkom februara u Sarajevu ubijen srednjoškolac Denis Mrnjavac i nakon što su tri maloljetnika spalila Ljubicu Đokić-Spasojević.
Direktori sarajevskih osnovnih škola podržavaju uvođenje ovog "policijskog sata" za djecu, a ugostitelji smatraju da se ovom zabranom nanosi šteta turizmu.
U MUP-u Kantona Sarajevo vjeruju da će zabranom kretanja noću djecu zaštititi od krivičnih djela.
Mićo Letić, inspektor za maloljetničku delinkvenciju u MUP-u KS, smatra da se problem maloljetničkog kriminala ne može rješavati od lokalnog ka državnom nivou, već obrnuto.
"Ovo je samo jedna u nizu mjera koje poduzimamo da bi ublažili maloljetničku delinkvenciju. Djeca odrastaju u nezdravim porodicama gdje se nasilje shvata kao način ponašanja, kasnije na ulici samo nastave tom putanjom. Najbolji način suočavanja sa maloljetničkom delinkvencijom je preventivno djelovanje, u koje bi se uključili svi od porodice do države", tvrdi Letić.
Navodi da su u Sarajevu registrovana 93 maloljetnika sa više krivičnih djela u svom dosijeu. Neki od njih su još na ulici.
"Najčešće su to djeca iz narušenih porodica, koja odrastaju na ulici. Ovom odlukom bar ćemo ograničiti njihovo kretanje noću i u to vrijeme biće manje krivičnih djela. No, potrebno je još puno toga uraditi", dodaje Letić.
Tvrdi da je cilj mjera sarajevskih vlasti zaštita djece mlađe od 18 godina.
Ugostitelji traže preispitivanje odluke
"Nastojimo uticati na svijest ljudi. Da ne puštaju svoju djecu u gluvo doba već da se brinu i budu odgovorni. Zašto da fina djeca ispaštaju što su na ulici huligani. Ovom mjerom ćemo prvenstveno tu finu djecu zaštititi", objašnjava Mićo Letić.
Postoje i mišljenja da se kretanje na javnim mjestima ne može kažnjavati. Sarajevski ugostitelji najljući su protivnici ograničavanja kretanja djeci.
"U ime Udruženja ugostitelja u Vladu ćemo poslati delegaciju koja će poručiti da se ne igraju ćorabake ovakvim kontraproduktivnim odlukama već da zaista nešto urade. Neka oni koji su zaduženi za sigurnost rade svoj posao. Gdje je bio policajac, koji je zadužen za rejom Marindvora, kada je dječak upucan ispred 'Sa kluba'. Neka rade svoj posao, a ne da donose odluke kojim će samo naštetiti ugostiteljima", kaže Vlado Kormjenko, vlasnik sarajevskog rok kluba "Sloga".
Vjeruje da vlasti u Sarajevu najnovijom odlukom "žele zamazati oči javnosti".
"Svako zna te osobe koje prave probleme. I policija zna da imaju oružje, a niko neće da se zamjera. Ovim mjerama ništa se neće promijeniti", tvrdi Kormjenko.
Iz policije odgovaraju da ne mogu pratiti svaki ćošak grada i dežurati danonoćno.
"Nakon posljednjih dešavanja u Sarajevu pojačali smo kontrole i uspjeli smo smanjiti kriminal za 25 posto. Najnoviju odluku treba shvatiti kao znak da smo spremni i da se želimo uhvatiti u koštac sa problemom maloljetničkog kriminala", objašnjava policijski inspektor Mićo Letić.
U MUP-u KS svjesni su i ocjena da su zabranom kretanja noću narušena prava maloljetnika.
Porast delinkvencije
"Ako ove mjere kriminal smanje i za jedan procenat, opravdane su. Zakon se može i promijeniti, ako se za to stvore uslovi", napominje Letić, ističući da je u Hrvatskoj pet godina na snazi zakon koji maloljetnicima ograničava kretanje i niko ga nije osporio.
Prema podacima MUP-a Republike Srpske, u prošloj godini je zbog počinjenih krivičnih djela prijavljeno 889 maloljetnika, što je za 30 više nego u 2006. godini.
I istraživanje Društva psihologa RS iz 2006. pokazalo je da je mnogo mladih od 69 do 18 godina sklono socijalno neprihvatljivom ponašanju (vršnjačkom nasilju, igranju igara na sreću i korištenju droga i alkohola).
Psiholog Sanja Lovrić, viši asistent na studijskoj grupi za psihologiju Filozofskog fakulteta u Banjaluci, kaže da rezultati ovog istraživanja govore da društvo treba preuzeti odgovornost i poduzeti hitne mjere u smanjenju društveno neprihvatljivih ponašanja mladih.
"Ograničavanje izlaska maloljetnicima u kasnim noćnim satima mogao bi biti jedan od vidova socijalne kontrole, ako se imaju u vidu vikend izlasci koji su gotovo redovno popraćeni određenim dozama alkoholnih pića", navodi Lovrićeva.
Ocjenjuje da se problem ne rješava uvođenjem formalnih zabrana.
"Na primjer, zakon zabranjuje točenje alkohola maloljetnicima, kao i igranje igara na sreću, pa ih oni i dalje igraju. Da bi društvene mjere imale svoju funkciju, o njima javnost mora biti informisana, a njihovo sprovođenje izvjesno i brzo", objašnjava Lovrićeva.
Roditelji treba da imaju kontrolu
Kaže da je najvažnije imati na umu da su mlade osobe na putu svog razvoja veoma osjetljive i podložne spoljašnjim uticajima.
"Veoma je važno da roditelji imaju kontrolu nad djecom, njihovim društvenim kretanjima i stilu života. Važno je da roditelji razumiju i budu podrška djeci u adolescentnom periodu i dogovorom ograniče izlaske maloljetne djece u neprimjerenim i kasnim noćnim satima. Odgovorne su i društvene institucije koje mogu sprovoditi mjere socijalne kontrole", ističe psiholog Sanja Lovrić i upozorava da društveno neprihvatljivo ponašanje mladih treba da bude shvaćeno kao društveni problem koji zahtijeva institucionalizovane socijalne kontrole na svim nivoima.
Zbog noćnih okupljanja mladih, koja nekad završe i neredima, reagovao je banjalučki Omladinski centar "Kastel". Oni su Administrativnoj službi grada Banjaluka predali projekat "Zaštita maloljetnih". Zahvaljujući akciji u kojoj je prikupljeno 5.000 potpisa usvojena je uredba kojom se maloljetnicima zabranjuje točenje alkohola u ugostiteljskim objektima.
Jelena Radivojević-Stupar, koordinator Omladinskog centra "Zdravo da ste" iz Banjaluke, tvrdi da mnogi ugostiteljski objekti ne poštuju Uredbu o zabrani točenja alhokola maloljetnicima.
Zabrana točenja alkohola za mlađe od 18 godina na snazi je i u Sarajevu.
Načelnik Tržišne inspekcije Kantona Sarajevo Mithat Pašić ističe da nijedan vlasnik ugostiteljskog objekta nije kažnjen zbog točenja alkohola maloljetnicima.
Točenje alkohola maloljetnicima
"Zakon se teško sprovodi i gotovo je nemoguće dokazati da je neko dao maloljetnicima da piju alkohol", kaže Pašić.
On smatra da je i zakon nelogičan jer zabranjuje točenje alkohola u kafanama, ali djeca mogu sasvim legalno alkoholna pića kupiti u prodavnici.
Zoran Ivanković, menadžer kluba "Kruna" u Banjaluci, tvrdi da je u ovom noćnom klubu strogo zabranjen ulazak maloljetnicima.
"Nije lako kontrolisati maloljetnike jer je teško ocijeniti da li neko ima manje od 18 godina, naročito kada su u pitanju djevojke. Na ulazu kontrolišemo lične karte onih za koje sumnjamo da nemaju 18 godina, jer se u protivnom klubovi, koji dozvole ulazak maloljetnicima, kažnjavaju visokim novčanim kaznama", kaže Ivanković.
Ističe da problem predstavlja mogućnost posjedovanja lične karte i za lica koja nisu napunila 18 godina.
I vlasnik "Sloge" iz Sarajeva Vlado Kormjenko tvrdi da je teško kontrolisati maloljetnike.
"Po zakonu ne smijemo legitimisati mušterije pa ne znam da li točim pivo maloljetniku ili starijem. A i ako moji radnici odbiju da donesu piće, neko od drugova maloljetnika naruči piće i tako opet budemo prevareni", dodaje on.
Iako je naglasak akcije banjalučkog Omladinskog centra "Kastel" bio na zabrani točenja alkoholnog pića maloljetnima, u sklopu kampanje prikupljani su potpisi i za ograničavanje kretanja mlađih lica od 16 godina bez prisustva roditelja ili staratelja tokom noći, između 23 časa naveče i pet časova ujutro.
Nema kreativnih sadržaja za mlade
Jelena Radivojević-Stupar naglašava da je prisustvo maloljetnika na ulici poslije ponoći veliki problem i napominje da je razlog tome nepostojanje drugih aktivnosti kojima bi mladi kvalitetno ispunili svoje slobodno vrijeme.
"Namjera ove kampanje je da se nađu načini kako da se energija maloljetnih lica kanališe u pozitivne stvari kao što je razvijanje hobija, učenje jezika, usavršavanje plesa, muzike, slikanja. Mladi kod nas nemaju dovoljno aktivnosti, ni kulturnih, ni sportskih, kojima bi mogli da se bave. Zbog viška slobodnog vremena lako podliježu alkoholisanju, narkomaniji i drugim porocima", navodi Radivojević-Stuparova.
Smatra da mladima u BiH treba da se ponude kreativni prostori, a da se problemi neće riješiti zabranama jer one mogu izazvati samo dodatni revolt mladih.
U socijalno uređenim evropskim zemljama mladima su ponuđene aktivnosti tokom cijelog dana i svoju energiju tako usmjeravaju prema korisnim stvarima.
"I ukoliko se nađu na ulici u kasnim satima, policajci ih legitimišu, ispitaju i razgovaraju sa njima zašto su na ulici, ali bez nekog negativnog predznaka", objašnjava Radivojević-Stuparova.
Po njenom mišljenju, problem u BiH je i nedostatak vaspitnih ustanova za maloljetne delinkvente pa maloljetnici osjećaju da nisu obuhvaćeni zakonom. Ovo potvrđuje i činjenica da je maloljetnik iz Sarajeva, osumnjičen da je ubio srednjoškolca Denisa Mrnjavca, policajcima rekao: "Znam da ću izaći iz zatvora za dva dana, jer nemaju gdje da me smjeste."
Predviđeno i kažnjavanje roditelja
Zakon u RS za maloljetnike koji počine ubistvo predviđa zatvorsku kaznu od najmanje pet godina, a za razbojništvo od jedne do 10 godina zatvora.
"Prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela kao sankcije primjenjuju se vaspitne mjere, koje se izriču maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio 14 godina, a nije navršio 16 godina, zatim mjere bezbjednosti, te maloljetnički zatvor. Maloljetnički zatvor se može izreći maloljetniku samo pod izuzetnim uslovima za krivična djela za koja je zaprijećena kazna zatvora", kaže Tamara Marić, portparol MUP-a RS.
Po Zakon o javnom redu i miru, roditelj maloljetnika koji je učinio prekršaj protiv javnog reda, ako je izvršenje prekršaja posljedica njihovog propuštanja staranja o maloljetniku, kažnjava se novčanom kaznom od 400 do 1.200 KM. Ako maloljetnik mlađi od 18 godina učini prekršaj javnog reda i mira od 23 do šest časova, njegov roditelj, odnosno staratelj plaća kaznu od 500 do 1.500 KM.
U Livnu zabrana kretanja smanjila krađe
Zakon o ograničavanju kretanja maloljetnika poslije 23 sata već se primjenjuje u Livanjskom kantonu. Iako je zakon usvojen sredinom prošle godine striktno se počeo primjenjivati od početka 2008. godine.
Iz tamošnje policije tvrde da su već vidljivi rezultati na smanjenju kriminaliteta.
"Mi smo se odlučili na ovaj korak jer je u proteklom periodu povećan broj krađa i teških krađa. Za sada smo došli do zaključka da ove odluke imaju smisla. Nemamo tačnu statistiku, ali osjetno je da je broj krađa u siječnju i veljači manji nego prethodne godine", kaže Ivica Vrdoljak, glasnogovornik MUP-a Livanjskog kantona.
Ističe da su od početka godine priveli dvadesetak maloljetnika koji su bili izvan kuće iza 23 sata. Pušteni su tek nakon dolaska roditelja koji će platiti novčane kazne.
U Sarajevu noćni izlazak ili kazna
Zabrana kretanja maloljetnika bez pratnje roditelja ili staratelja, koja će se ubrzo početi primjenjivati u KS, predviđa da roditelji maloljetnika koji bude na ulici od 23 do pet sati moraju platiti od 200 do 900 KM.
Ako policajci sumnjaju da se radi o maloljetnoj osobi, a ne mogu utvrditi tačno godinu rođenja, osoba će biti privedena u policijsku stanicu i biće puštena tek po dolasku roditelja.
Ukoliko maloljetnik ima manje od 16 godina, kazne za roditelje su od 300 do 900 KM, dok je za roditelje starijih maloljetnika kazna od 200 do 600 KM.