Iako je strateški cilj BiH put ka Evropskoj uniji, većina političara i državnih službenika ne zna osnovne stvari o institucijama, procedurama, pravilima i zakonima koji važe u EU, zajednička je ocjena političara i evropskih organizacija u BiH.
Branislav Borenović, potpredsjednik PDP-a, i donedavno član Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS, kaže da znanje, pogotovo starijih političara, nije na nivou na kojem bi trebalo da bude.
"Iz ugla političara mislim da stanje sa znanjem o EU nije zadovoljavajuće, a najizraženije neznanje je kada su u pitanju procedure EU, a posebno u dijelu finansija koje su nam potrebne da bismo uhvatili priključak", kaže Borenović.
Ističe da je situacija po pitanju znanja stvarno loša kada su u pitanju stariji političari.
Koliko su finansije i ekonomske procedure bitne govori i praksa zemalja iz našeg okruženja koji u Evropu ne šalju političare, nego ekonomiste i privrednike.
Srbija je nedavno u svijet poslala 20 ekonomskih diplomata, u Briselu Hrvatska ima oko 30 ljudi zaduženih isključivo za ekonomska pitanja, dok rezidentna predstavništva zemalja EU uglavnom upošljavaju ekonomske stručnjake, privrednike i finanansijske savjetnike.
Borenović naglašava da se većina političara, umjesto ekonomskim pitanjima i koristima koje možemo izvući iz EU, bavi retrogradnim i crno-bijelim temama koje nemaju značaj za život ljudi upravo zbog toga što Evropa nije polje njihovog znanja i djelovanja.
"Problem je i što političari nisu zainteresovani za edukaciju koja im je neophodna", ističe Borenović.
Političari i predstavnici nevladinog sektora u BiH ističu da osnivanje raznih agencija, odjeljenja pri ministarstvima i direkcija doprinosi bržem putu, ali da bez edukovanog kadra i novca nema napretka.
U Evropskom pokretu BiH, organizaciji koja djeluje u više od 43 evropske i evroazijske zemlje, a čije je krovno sjedište u Briselu, kažu da je smjena starijih političara jedino rješenje.
Predrag Praštalo, predsjednik tog pokreta u BiH, kaže da političari veoma malo znaju o EU, posebno kada su u pitanju ekonomska pravila i procedure kao i povlačenja novca iz predprisutnih fondova.
Praštalo ističe da u razgovoru s našim političarima shvati koliko oni ne znaju o EU, te da je, pored političkih razloga, jedna od najvećih kočnica bržeg puta u zajednicu evropskih zemalja upravo njihovo neznanje.
"Znanje naših političara o EU je vrlo površno i EU integracije prihvataju samo zato što je to 'in' iako o tome ne znaju mnogo. Koliko god politika, toliko i neznanje naših političara usporava put BiH u EU", kaže Praštalo.
Prema njegovim riječima, veliki problem je taj što veliki broj mladih u BiH govore po dva ili tri jezika, a nemaju prostora da djeluju na putu BiH ka EU i što velika većina obučenih i osposobljenih kadrova odlazi u ambasade širom svijeta ili u neke institucije u Briselu koje i nemaju neki veliki značaj za brže približavanje ili za standard bh. građana.
"Čovjek koji nešto ne zna toga se i boji. Tako je i sa političarima koji bježe od edukacija i uopšte izbjegavaju razgovore na temu njihovog znanja ili neznanja o Evropi", ističe Praštalo.
Dodaje da je edukacija, ne samo o EU nego i o nekim osnovnim ekonomskim principima, neophodna našim političarima.
"Nije sve tako crno. Imamo političare i zvaničnike u BiH koji fantastično rade svoj posao i poznaju materiju, ali velika većina ih ne shvata o čemu se radi i koliko je put u EU komplikovan i koliko traži znanja i iskustva", kaže Praštalo.
Kakvo je stanje sa znanjem naših političara o EU govori i činjenica da je češki ambasador u BiH Jirži Kudela, tokom češkog predsjedavanja EU u 2009. godini, rekao da pojedini bh. političari kojima bi Evropa trebalo da bude u krvi ne znaju ni elementarne stvari o njoj.
Nedeljko Masleša, pomoćnik direktora Direkcije za evropske integracije BiH (DEI), uzdržao se od komentara o znanju bh. političara o EU jer, kako kaže, oni su državna agencija i njihova briga su državni službenici, a ne političari.
Masleša ipak naglašava da znanje službenika mora biti unapređivano.
"Mi smo državna služba i naša briga je znanje državnih službenika koje se mora unaprijediti jer što je veći nivo znanja brže napredujemo ka EU", kaže Masleša.
On ističe da Direkcija za evropske integracije konstantno organizuje seminare i svoje ljude edukuje o pravilima procedurama i standardima koje treba usvajati.
Ivo Miro Jović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za evropske integracije Parlamenta BiH, kaže da nije problem u znanju ili neznanju političara nego u strukturi države.
On naglašava i da je neprimjereno da parlamentarci kao političari ne znaju svoj posao.
"Biračko tijelo mu je dalo mandat, a izbori će pokazati da li ga je on zaslužio ili nije. Generalno, mislim da parlamentarci poznaju EU, ali da je problem nerazumjevanje i u strukturu države i njenog uređenja", kaže Jović.
Povlačenje novca iz predpristupnih fondova, znanje nekog evropskog jezika, komunikacija putem Interneta, snalaženje u stotinama fondova, nadležnosti centralnih banaka, parlamenata i institucija u Briselu samo su neka od polja na kojima bi trebalo raditi i usavršavati se.
Programi za inovacije, istraživanje, razvoj, poljoprivredu, legislativu, ekologiju i edukaciju stoje neiskorišteni što zbog neznanja, što zbog nemara naših zvaničnika.
"Mladi su budućnost ove zemlje tako da je smjena generacija jedino rješenje kako bismo agresivnije, i sa više energije i entuzijazma, koračali put Evropske unije", ističe Praštalo.