Specijalna istražna komisija koruškog parlamenta raspolaže indicijama da je Hypo Alpe Adria grupa prilikom kupovine dvije banke u BiH imala političku pomoć, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Rolf Holub, predsjednik Komisije, koji je u subotu završio dvodnevnu posjetu BiH.
"Tada su možda preuzeti i tereti tih preuzetih banaka, što takođe moramo da raščistimo", rekao je Holub.
On je uvjeren da će se saznati imena ljudi koji su umiješani u slučaj "Hypo".
NN: Koliko je, prema Vašem mišljenju, slučaj "Hypo" velik?
HOLUB: Vjerujem da je u pitanju najveći kriminalni slučaj nakon Drugog svjetskog rata u Austriji, jer su postojale mnoge poveznice u toj mreži i zato što se radi o ogromnoj sumi novca. Ipak, moramo razlikovati kriminal u banci prije dolaska nove uprave i sada, kada je država kupila banku.
NN: Vjerujete li da se sve ovo u vezi s Hypom moglo desiti bez učešća visoke politike?
HOLUB: Bez politike na najvišem nivou to nije bilo moguće.
NN: S kim ćete razgovarati u BiH o slučaju "Hypo"?
HOLUB: Želim da razgovaram s onima koji su radili u Hypo banci, ali o imenima trenutno ne mogu govoriti. Novi šef banke Gotvald Kranebiter mi je obećao otvorena vrata. Razgovaraću i s nekim nižerangiranim političarima, koji bi mogli znati nešto o tome šta su "veliki" političari radili. Za dvije-tri sedmice dolazim ponovo; tada ću razgovarati s Valentinom Inckom, Tužilaštvom i drugim institucijama, da vidim znaju li oni išta što bi moglo da nam pomogne u istrazi.
NN: Da li ste do sada utvrdili bilo kakvu političku pozadinu kada se radi o dolasku i poslovanju Hypo Alpe Adria banke u BiH?
HOLUB: Imamo indicije da je Hypo prilikom dolaska u BiH, kada su preuzete dvije lokalne banke, dobio određenu političku pomoć, a tada su možda preuzeti i tereti tih preuzetih banaka, što takođe moramo da raščistimo. Zato je i važno da zamolim sve koji nešto znaju da nas kontaktiraju i pomognu u istrazi. Sve što u sebi ima elemente kriminala proslijedićemo nadležnim tužilaštvima u Austriji, BiH i Hrvatskoj. Sve što ima veze s političkom pozadinom, mi ćemo raščistiti u našoj istražnoj komisiji. Zato je važno da naš rad ima medijsku podršku.
NN: Možemo li već govoriti o konkretnim imenima u BiH?
HOLUB: U Hrvatskoj već imamo neka konkretna saznanja i imena. U BiH još ne, jer smo tek na početku tog dijela istrage. U Hrvatskoj je već jasno da je postojala određena veza između Ive Sanadera, Edmonda Štojbera i Volfganga Šisela.
NN: Često u javnim istupima govorite o kriminalu u Hypo grupi. Da li je to već činjenica ili je još dio istrage?
HOLUB: Upravo je Kranebiter govorio o kriminalnim radnjama u banci, a on je sada šef banke. Obojica se zbog toga nadamo da ćemo raščistiti ovu stvar od vrha do dna.
NN: Koji je zadatak Vaše komisije u slučaju Hypa?
HOLUB: Moj zadatak je da odvojim pozitivno od onoga što ima elemenata kriminala. Ne smijemo da zaboravimo da se tu radi o rizičnim kreditima "teškim" osam milijardi evra. Dio tog novca je novac ljudi iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, a koji je izgubljen. Ja nisam od onih koji vjeruju da novac može da nestane. Prije mislim da je novac promijenio vlasnika. Vjerujem da je uloga Hypa bila da mnogo ljudi učini bogatim, da se ovdje radi o mreži političara, privrednika i bankara, između kojih je novac podijeljen na račun malih ljudi. Međutim, ne istražujemo samo u Koruškoj i Austriji, jer je većina poslova obavljana u prostoru jugoistočne Evrope. Zbog toga sam došao u BiH da dobijem sliku o velikim kreditima, ali i o Hypo banci u BiH, da vidim kako je došlo do toga da ovdje imamo stotinu, dvije stotine miliona evra rizičnih kredita. Želim da razjasnim da li je do toga došlo zbog ekonomske krize, da li su osigurane garancije, da li je kredit pokriven dionicama, hipotekama, i koje su firme u pitanju. Hypo banka, ali i LB Bayern, koja je kupila Hypo, u BiH nije došla kao dio razvojnog programa nego iz želje za zaradom, jer su kamate u vašoj zemlji između 10 i 15 odsto. U Austriji su kamate tri, a u Njemačkoj dva odsto.
NN: Kako je došlo do toga da Hypo zamalo propadne?
HOLUB: Hypo banku je njen vlasnik, pokrajina Koruška, 2007. prodala njemačkoj LB banci. To znači da je Koruška garantovala za banku, a to je išlo čak i do 25 milijardi evra. Te garancije ušle su u kapital banke koja je povećala svoj portfolio na 42 milijarde evra. Dakle, banka je prebrzo narasla, a imala je premalo vlastitog kapitala. Još tada je bilo koraka da se taj novac prikaže kao vlastiti kapital putem transakcija preko Lihtenštajna, Djevičanskih Ostrva... Prema mom mišljenju, Koruška je željela da proda banku jer su naslutili moguću katastrofu. A LB Bayern je po svaku cijenu željela da kupi jednu banku koja posluje u jugoistočnoj Evropi zbog velikih kamata. Tada su Jerg Hajder i ljudi oko njega, bez znanja opozicije, netransparentno prodali banku. Godine 2009. došli smo do toga da smo morali nacionalizovati banku, jer je imala premalo vlastitog kapitala. Došla je i finansijska kriza. Zato mi "gorimo" od želje da neko objasni kako je jedna banka preko noći sa 3,2 milijarde evra spala na jedan evro. Tako su austrijski poreski obveznici morali da plate novac koji više nije bio u banci.
NN: Kako su tekle te kriminalne radnje?
HOLUB: Ogromni krediti davani su na običan telefonski poziv, a da za njih nije bilo osiguranja. Kasnije su te firme iznenada propadale. Pitanje koje sam postavio u Hrvatskoj je zašto su krediti odobravani direktno iz Klagenfurta. Kako su pojedini ljudi zaobilazili procedure procjene rizika? Nemojte zaboraviti da slučaj "Hypo" sada ima pet miliona stranica, a to je tek početak. Zato ne želim nikoga da prozivam unaprijed. Zato sam sada u BiH. Moram da proučim mnogo firmi, jer ne znači da firma u dugovima neće otplatiti kredit. Inače, vjerujem da je za trećinu gubitaka kriva finansijska kriza, za trećinu da je uzrok obična ljudska glupost, a za preostalu trećinu mogu reći da je kriminal.
NN: Na koji način su obavljani ti sporni poslovi u banci?
HOLUB: Ima nekoliko tehnika. Jedna je, recimo, da u banci deponujete prljavi novac. Pošaljete stotinu miliona evra preko Hypa u Lihtenštajn ili Kipar i ostavite tamo depozit za koji niko ne zna, osim prijatelja u banci. Onda vam prijatelj odobri kredit od sto miliona. Tada prestanete da plaćate kredit, a prijatelj u banci povuče novac sa depozita. Druga tehnika je da brod od 100.000 platite 300.000 evra, razliku podijelite s prijateljem iz banke, a lizing nikad ne platite.
NN: Vjerujete li da će i neko iz BiH, ako se eventualno okoristio u vezi sa slučajem "Hypo", završiti u zatvoru?
HOLUB: Ukoliko utvrdimo da je bilo političkih zloupotreba i kriminalnih radnji, ljude koji su za to krivi moramo dovesti pred sud i poslati u zatvor. Drugi važan cilj je utvrditi taj umreženi sistem koji već više od decenije krade od malih ljudi, poreskih obveznika. Ako prokažemo taj sistem, tada se te stvari više neće moći tako lako dešavati.
NN: Hoćete li i političare i biznismene iz BiH pozvati da svjedoče u Vašoj komisiji?
HOLUB: Ako to ima neku vezu s Austrijom, ako su krediti bez osiguranja direktno odobravani iz Klagenfurta, naravno da ćemo ih pozvati.
Izgovori
NN: Nadležne institucije često uskraćuju dokumenta Komisiji. Kako je to moguće?
HOLUB: Postoje različiti izgovori. Nekad kažu: "Holubova komisija je lokalna koruška stvar, mi sa njima nemamo ništa..." Meni se takav pristup ne dopada. Istina je da mnogo informacija dobijam od građana. Međutim, mi želimo da nam institucije ustupe informacije, jer je to njihova obaveza.