TREBINJE - Ljekovitom bilju u Hercegovini prijeti istrebljenje ukoliko bude stihijski uništavano, a najugroženije vrste su kadaulja ili pelin i naročito smilje.
Ogromne su površine na kojima je donedavno bujalo ljekovito bilje, ali je ono sada na istim mjestima potpuno iskorijenjeno, što je vidljivo i golim okom, poput podnožja Leotara, koje se u vrijeme cvjetanja pelina modrilo od njegovog cvijeta, a sada je ostala golet najviše zahvaljujući nestručnom branju sakupljača.
Procjenjuje se da u istočnoj Hercegovini oko 2.000 ljudi živi od sakupljanja ljekobilja, a u takvoj konkurenciji, bez preciznog zakonom propisanog kalendara branja, biljke beru i u vrijeme razmnožavanja i u vrijeme kada su najmanje vezane za tlo, pa ih iščupaju iz korijena i one polako izumiru.
Zabrinuti naročito za smilje, kao autohtonu hercegovačku biljku, koja je i ranije bila rasprostranjena na manjim površinama, a koja se bere krajem juna i početkom jula u vrijeme cvjetanja, pa se ne stvara sjeme, ali se često i trga iz korijena, u trebinjskom Centru za gazdovanje kršom su donijeli odluku o zabrani njegovog branja, ali se od toga odustalo.
"Berači trenutno, prema preporukama koje smo i mi dobili od nadležnih, imaju saglasnost za branje smilja, ali će, u skladu s odredbama o branju, moći ubirati ovu biljku samo u određeno vrijeme kako ne bi bio ugrožen njen opstanak, a biće kontrolisano i to da li se biljka čupa iz korijena", ističe Branko Tasovac, direktor Centra za gazdovanje kršom.
On kaže da svi otkupljivači ljekovitog bilja imaju svoje berače, koji imaju identifikacione kartice, prema kojima će, ukoliko se utvrdi neadekvatan način branja, biti odgovorni i jedni i drugi, što će na terenu kontrolisati radnici Centra.
Ono što je od ove godine novost jeste da se uvode vremenska ograničenja branja ljekobilja, pa je prvi put određen kraj juna kao početak branja pelima, kada se i smilje bere, ali će biti ograničeni i datumi do kojih se beru.
U preduzeću za otkup i preradu ljekovitog bilja "Elmar" kažu da su se oni ovih ograničenja oduvijek i pridržavali i da ne bi mogli ni dobiti međunarodne sertifikate za izvoz eteričnih ulja koje proizvode da se ne pridržavaju tih propisa.
"Mi sa svim našim beračima imamo sklopljene ugovore, u kojima stoje precizne instrukcije o branju, gdje je navedeno da se na mikrolokalitetima može brati 70 odsto biljke, dok se 30 odsto ostavlja za njenu regeneraciju. Mi samo tako ubrane biljke i otkupljujemo, što se može u svako doba provjeriti", kaže direktor "Elmara" Nada Marić.
Procjenjuje se da u ističnoj Hercegovini oko 2.000 ljudi živi od sakupljanja ljekobilja
Svjesni ugroženosti ljekovitog bilja, u "Elmaru" tvrde da je najidealnije rješenje očuvanja autohtonog ljekovitog bilja njegov plantažni uzgoj, ali ova mala porodična firma nema kapacitete da takav projekat iznese sama bez podsticaja države.
Marićeva tvrdi da je ljekovito bilje veći hercegovački resurs od vinove loze, ali da oni nemaju podsticaje koje dobijaju vinari i vinogradari, o čemu bi država trebalo da povede računa.
I hercegovački pčelari su saglasni da će stihijsko uništavanje ljekovitog bilja napraviti veliku štetu, ne samo proizvođačima eteričnih ulja, začina i mirisne palete proizvoda od ovih biljaka, nego će hercegovačke pčele izgubiti veliku ispašu, a med svoju autohtonost i autentičnost.
Obrad Ninković, predsjendik Saveza udruženja pčelara istočne Hercegovine, kaže da je, pored nekontrolisanog branja, veliki krivac za uništavanje ljekovitog bilja i odumiranje sela, prvenstveno nestanak koza koje se hrane mladim izdancima šume, pa su hercegovačka brda, koja su nekada bila goleti pogodne za razvoj kadulje, sve više prekrivena šikarom i nižim rastinjem, koje je ipak dovoljno da zakloni sunce potrebno kadulji.
"Pčelama je prvenstveno bitan nektar kadulje, dok se rjeđe hrane s cvijeta smilja, ali je i kadulje sve manje, naročito kada se zna da je beru i u decembru, kada ju je lako iščupati iz korijena, a ne nikako u vrijeme njene vegetacije, odnosno do kraja juna", kaže Ninković.
Najgore od svega je što berači nesavjesnim branjem najvišu štetu nanose sami sebi, jer ukoliko se nastavi stihijsko sakupljanje u narednim godinama neće imati šta brati i prerađivati.