Za podsticaje u poljoprivredi i razvoj sela u 2010. godini Vlada Republike Srpske izdvojiće 80 miliona KM, a do sada je pristiglo oko stotinu zahtjeva za ova sredstva.
"Pravo na podsticaje i subvencije imaju poljoprivrednici, opštine i mjesne zajednice koje na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela mogu da podnesu zahtjev", potvrđeno nam je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Poljoprivrednici zabrinuti: Međutim, poljoprivrednici su zabrinuti da bi se mogla ponoviti prošla godina kada su bili uočeni mnogi problemi i zloupotrebe prilikom isplate podsticaja i premija. Kako najavljuju iz resornog ministarstva, ove godine će se uraditi sve kako se ne bi desili propusti kao prošle godine, kada su lažni mljekari i povrtlari oštetili budžet i proizvođače za stotine hiljada KM.
"Ministarstvo je početkom 2009. godine uočilo nepravilnosti kada je riječ o prijavljenoj proizvodnji mlijeka. Ustanovljeno je da je 230 proizvođača, na godišnjem nivou, prijavljivalo netačne podatke o proizvedenom mlijeku. Na osnovu toga, Republičkoj upravi za inspekcijske poslove upućen je zahtjev za provjeru nepravilnosti, na osnovu kojeg su izvršene provjere i naložen povrat isplaćenog novca za premije. Ministarstvo je prevarante isključilo sa spiska korisnika premije za mlijeko na dvije godine", rekao je Bojan Kecman, portparol Ministrastva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Propusta je bilo i u isplaćivanju premija za proizvodnju i uzgoj kvalitetno priplodnih grla kao i za premije za proizvedenu pšenicu. Osim što su kažnjeni prevaranti, pokrenui su disciplinski postupci protiv službenika u Agenciji za uzgoj i selekciju u stočarstvu.
"Međutim i pored propusta, prošle godine smo primili 2.152 zahtjeva poljoprivrednika za isplatu premija za uzgoj 5.109 visokokvalitetnih priplodnih junica, od čega su odobrene premije za vještačko osjemenjavanje, ukupno 3.276 grla. Primljeno je i 336 zahtjeva poljoprivrednika za isplatu premija za ovce, a odobrena su sredstva za ukupno 10.932 grla", dodao je Kecman.
Kako je naglasio, Ministarstvo aktivno radi na uspostavljanju baze podataka i potrebnih registara koji su neophodni za uspostavljanje sistema kako bi se obezijedilo što kvalitetnije pružanje usluga i otkrivanje eventualnih zloupotreba.
Cilj spriječiti prevare: Tokom prošle godine više od stotinu poljoprivrednika uspjelo je da dobije duple podsticaje za jesenju sjetvu pšenice u ukupnom iznosu od oko 100.000 KM, dok su lažni mljekari za proizvodnju mlijeka, iako se time uopšte nisu bavili i nisu čak ni imali krave, na ime podsticaja dobili oko 200.000 KM.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS, kaže da se nada da ove godine Vlada RS neće dozvoliti prevare poljoprivrednika.
"Prošle godine je bilo problema, jer su ljudi prijavljivali velike količine mlijeka koje nisu proizvodili, ali očigledno je naša realnost da ljudi žele da prevare državu. Problema je bilo i u otkupu pšenice, gdje je od otkupljenih 40.000 tona čak 20.000 tona pšenice bilo uvezeno, a onda pokušano da se naplate premije. Nadamo se da će ove godine biti veće kontrole", rekao je Usorac.
Zbog prošlogodišnjih dešavanja, kako kaže Kecman, niko ne može da dobije podsticaj ako nisu ispunjeni svi uslovi predviđeni pravilnikom.
"Ako korisnik ne pošalje neophodnu dokumentaciju u skladu sa zakonom, Ministarstvo ga obavještava da pošalje dokumente koji nedostaju. Nakon kompletiranja dokumentacije slijedi izdavanje rješenja o odobravanju sredstava i upućivanje u Trezor RS na isplatu", rekao je Kecman.
Poljoprivrednici smatraju da su ovogodišnja sredstva značajna, ali ne i dovoljna jer, kako ističu, poljoprivreda u RS zaslužije veća ulaganja.
Svi se nadaju da će u odnosu na prošlu godinu premije biti veće.
Najveći dio odobrenog novca prošle godine isplaćen je za premije mlijeka i to skoro 22 miliona KM, a otkupljeno je 112 miliona litara mlijeka, što je, prema riječima Usorca, i normalno jer se i u Evropi najviše sredstava izdvaja za pomoć mljekarske industrije.
"Mlijeko je osnova za razvoj stočarstva i uz meso je glavni proizvod, ne samo kod nas, nego i u Evropi. Sa jakim stočarstvom stvara se jaka ratarska proizvodnja i tako gdje nema proizvodnje mlijeka, nema ni poljoprivrede", smatra Usorac.
Premije za mlijeko: U odnosu na prethodne godine kada je premija po litri mlijeka ekstraklase bila 20 feninga, od marta premije za mlijeko obračunavaju se po Pravilniku o kontroli svježeg sirovog mlijeka i iznosiće 22 feninga po litri za ekstraklasu, 20 feninga za prvu klasu, 18 feninga za drugu, 14 feninga za treću i 10 feninga za četvrtu, a za mlijeko van klase od 2011. godine se neće plaćati premija. Poljoprivrednici se nadaju da će ove godine premije biti isplaćene kao i tokom prošle godine.
Resorno ministarstvo je isplatilo sve premije za mlijeko, ali su mnoge mljekare prošle godine ostale dužne glavninu proizvođačima mlijeka koje se mjere hiljadama maraka.
Radivoje Damjanović, poljoprivrednik iz čelinačkog sela Branešci, kaže da ga je mljekara oštetila za oko 15.000 KM, zbog čega je podnio tužbu. Do danas niko mu nije nadoknadio izgubljeni novac, a kako vrijeme prolazi, sve se manje nada da će naplatiti svoj dug.
"Taj iznos je za mene ogroman. Ne planiram proširenje proizvodnje jer je tržište nestabilno", rekao je Damjanović, koji ima deset muznih krava i četiri junice.
Dok su mljekari koliko-toliko zadovoljni premijama, to se ne može reći za voćare, koji se žale da su premije male.
Miladin Stojnić, voćar iz sela Turjak, kod Gradiške, nezadovoljan je izdvajanjem za oblast voćarstva.
"Prošle godine je izdvojeno oko 2,3 miliona KM, a imamo informaciju da će biti tako i ove godine, što je malo. Ako se ovako nastavi, voćarstvu prijeti izumiranje. Primjera radi, prošle godine za premije za prodaju jabuka u industriju dobijali smo 0,08 feninga po kilogramu ili oko 80 maraka za tonu. To je ponižavajuće i nisam htio taj novac", kaže Stojnić.
Predviđeno je i subvencioniranje sredstava za pomoć pri podizanju novih vinograda ili voćnjaka, ali prema Stojnićevim riječima, to je "zamazivanje očiju", jer malo će voćara odlučiti da podiže nove voćnjake.
"Teško će se danas naći neko ko može investirati po nekoliko hiljada KM u podizanje novog voćnjaka, jer smo već nekoliko godina trpjeli velike gubitke i na ivici smo propasti", rekao je Stojnić.
Razvoj sela: Osim isplate premija poljoprivrednicima, prošle godine je iz tog programa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za ruralni razvoj u RS isplaćeno oko 8,5 miliona KM. I ove godine planirano je ulaganje na osnovu zahtjeva mjesnih zajednica, a gradiće se putevi, trotoari, autobuske nadstrešnice, obučavati kadrovi i slično.
Većinu zahtjeva za projekte iz ruralnog razvoja predaće opštine, od kojih je jedna od najsiromašnijih opština u RS Istočni Drvar.
Kako nam je rekao načelnik te opštine Đuro Josipović, na osnovu ovog programa sredstva su korištena i 2008. i 2009. godine, a imaju u planu koristiti je i ove godine.
"Na osnovu programa Ministarstva radili smo vodovod u Potocima, a ove godine ćemo podnijeti zahtjev za gradnju lokalnog puta u Gornjoj Uvali za 80.000 KM. Ako bude završen projekat, kandidovaćemo i izgradnju vodovoda od Ajzer bunara do Srnetice", rekao je Josipović.
On je istakao da je za siromašne opštine taj program idealan i da se nada da će Vlada RS i narednih godina planirati novac za ove namjene.
Kreditna sredstva
U okviru mjera za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize na RS Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS potpisalo je sa predstavnicima NLB Razvojne banke i Balkan Investment banke ugovor o procedurama i načinima utroška prikupljenih sredstava u Fond "Partner". Kako je rekao Bojan Kecman, portparol tog ministarstva, riječ je o revolving fondu, a krediti će biti dostupni registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, poljoprivrednim zadrugama i ostalim pravnim licima registrovanim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.
Na raspolaganju poljoprivrednicima je zasad oko tri i po miliona KM. Od ovog iznosa NLB Razvojna banka i Balkan Investment banka plasiraće po 50 odsto sredstava.
"Kamatna stopa za kreditna sredstva je fiksna i iznosi 3,25 odsto. Rok otplate je do pet godina, grejs period do godinu dana, a sredstva će biti plasirana za izgradnju novih objekata za stočarstvo, kupovinu osnovnog stada, podizanje novih višegodišnjih zasada i podizanje staklenika i plastenika. Minimalan iznos kredita je 10.000 KM, a maksimalan, 100.000 KM", rekao je Kecman.
Stočarska proizvodnja
Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela definisane su visine premija za poljoprivrednu proizvodnju u oblasti stočarstva.
Tako pravo na premiju za proizvodnju i uzgoj kvalitetno priplodne stoke imaju korisnici i preduzetnici koji se bave proizvodnjom i uzgojem kvalitetno priplodne stoke. Podsticaj ne može iznositi više od 15 odsto od prosječne tržišne cijene po grlu, a u toku godine za podsticaje može biti isplaćeno maksimalno 30.000 KM.
Podsticaje imaju pravo ostvariti i pčelari i to za uzgoj matica i to do maksimalno 5.000 KM. Pravo na premiju za uzgoj krava u sistemu uzgoja krava - tele ostvaruju uzgajivači koji posjeduju minimalno pet krava i licenciranog bika kombinovanih ili tovnih rasa koji je upisan u centralni registar muških matičnih grla. Maksimalna premija je 400 KM po teletu ili 20.000 KM ukupno. Pravo na premije imaju i proizvođači mesa i to 15 odsto od tržišne cijene po kilogramu. Pravo na premiju imaju i poljoprivrednici za tov junadi i svinja kao i za tov brojlera.
Biljna proizvodnja
Pravilnikom je određeno da pravo na premije imaju poljoprivrednici koji se bave biljnom proizvodnjom. Visina premije za proizvedeno i prodato voće, povrće i gljive utvrđuje se nakon obrade prispjelih zahtjeva, u skladu sa iznosom koji je utvrđen planom raspodjele sredstava i iznosiće do 15 odsto od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda za svaku vrstu. Tu su uključene i premije za mineralna đubriva i dizel goriva. Pravo na premiju imaju i proizvođači za proizvedenu i prodatu heljdu, aromatičo i ljekovito bilje. Pravo na premiju ostvariće i poljoprivrednici koji su registrovani za proizvodnju sjemena strnih žita pšenica, tritikale, ječam i raž roda 2010. godine i ovsa roda 2009. godine. Premije su predviđene i za plasteničku proizvodnju, kao i za proizvedene sadnice jabučastog, koštavičavog i jezgrovitog voća.
Ruralni razvoj
Pravo na podršku za poboljšanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije imaju korisnici koji izvrše investiranje u tekućoj godini za: poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, stočarsku proizvodnju i to proširenje osnovnog stada, objekata i opreme, biljnu proizvodnju i to višegodišnjih zasada, staklenika i plastenika. Podsticaji će biti isplaćeni i za unapređenje poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje i odvodnjavanje, za modernizaciju postojećih i izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta, organizovanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda, unapređenje ljudskih resursa u seoskim područjima.
Pravo na sredstva za podršku u izgradnji, popravci i uređenju seoske infrastrukture mogu imati udruženja građana, mjesne zajednice i jedinice lokalne samouprave koje podnesu zahtjev resornom ministarstvu. Pod seoskom infrastrukturom podrazumijevaju se: seoski putevi, mostovi, sistemi vodosnabdijevanja, elektrosnabdijevanje, PTT mreža i drugi objekti seoske infrastrukture, a koje zajednički koristi ruralno stanovništvo jednog ili više područja.
Brojke
- 80 miliona ukupna ulaganja za poljoprivredu
- 22 miliona KM za premije za mlijeko
- 118 miliona litara otkupljenog mlijeka
- 3,5 miliona KM za kredite u poljoprivredi