BANJALUKA - Građani BiH, starosti 15 i više godina, u prosjeku godišnje popiju po 7,08 litara žestokog alkoholnog pića, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
Stoga smo po konzumaciji "žeste" po glavi stanovnika drugi u Evropi, a peti u svijetu, u konkurenciji 188 zemalja.
U kojoj mjeri smo skloni ovom poroku najbolje pokazuje podatak da su Rusi, inače poznati po potrošnji žestokih alkoholnih pića (prvenstveno votke), poziciju iza nas, odnosno šesti na planeti, sa ispijenih 6,88 litara po stanovniku godišnje.
U regionu smo, po količini ispijene šljivovice i srodnih pića, nenadmašni jer Srbijanac godišnje popije 3,42, Makedonac 2,08, Hrvat 1,91, Slovenac 1,33 litra, dok Crnogorcima zvanično još nije mjeren broj čaša koje iskape.
Zabrinjava činjenica da prosječan stanovnik naše države mjesečno "dokuči" dno gotovo 20 čašica (od po 0,03 litra) žestokog alkohola.
Ovi podaci nisu iznenadili Darija Račića, konobara iz Banjaluke, koji kaže da više ne postoji pravilo kada će se piti alkohol.
"Na osnovu iskustva mogu da tvrdim da djevojke, čini mi se, piju više od mladića. Nema više povoda za ispijanje alkohola: ne traže ga samo vikendom, već u bilo kojem dijelu sedmice, i to ne samo naveče, već u bilo koje doba dana. Ma, vjerujem da je situacija još gora nego što je to navedeno u tom istraživanju", podvlači Račić.
Inače, ukupno gledano, prema podacima SZO, nismo među zemljama čiji žitelji popiju najviše alkohola u svijetu, jer nas mnoge države "pobjeđuju" u ispijanju piva i vina.
Prema riječima Nermane Mehić-Basare, direktora Zavoda za alkoholizam i toksikomanije Kantona Sarajevo, u BiH se zadnjih godina bilježi trend porasta zloupotrebe alkohola kod mladih.
"Prema izvještaju SZO za prošlu godinu, prosjek konzumiranja alkohola po glavi stanovnika u zemljama europske regije iznosi 12,2 litra, a za BiH je procijenjeno da je ta količina 9,6 litara, odnosno ispod prosjeka", navodi Nermana Mehić-Basara.
Još ističe da porast broja konzumenata alkohola leži u nesređenom društvenom sistemu, dezorganizaciji i devastaciji sistema vrijednosti, velikom stepenu nezaposlenosti i lošem ekonomskom standardu, te velikom broju osoba koje imaju neki sa stresom povezani mentalni poremećaj, pa se ponekad upotreba supstance koristi kao sredstvo za samopomoć.
Milan, srednjoškolac iz Banjaluke, ima 16 godina i ne krije da je alkohol već pio.
"Opijao se nisam, ali s vremena na vrijeme popijem poneku rakiju ili pivo. Šta ima veze, neki kažu da je to i zdravo. Ne opterećujem se suviše takvim stvarima. Sve moje kolege pomalo piju ", navodi ovaj tinejdžer.