Društvo

Pratite nas na Google news

Porazni podaci OEBS-ove ankete: Žene nasilje dožive još kao tinejdžerke

Porazni podaci OEBS-ove ankete: Žene nasilje dožive još kao tinejdžerke
Foto: Ilustracija | Porazni podaci OEBS-ove ankete: Žene nasilje dožive još kao tinejdžerke
Goran Lajić, Bojana Živanić

BANJALUKA, BIJELJINA - Prema rezultatima ankete koju je OEBS radio u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Moldaviji i Ukrajini sedam od 10 žena doživi nasilje već od 15. godine, a prema mišljenju stručnjaka, ovi podaci, iako su šokantni, uopšte ne iznenađuju.

Detalji pomenutog  izvještaja  još nisu objavljeni, ali je generalni sekretar OEBS-a Tomas Greminger kazao kako je u anketiranju učestvovalo 15.000 žena.

Skoro polovina njih izjavilo je kako su bile predmet neke od formi seksualnog uznemiravanja.

"Ovi pokazatelji nam govore da smo jedno nazadno, zaostalo, tipično balkansko društvo, gdje se ne zna nikakav red, te gdje su nasilje i netolerancija osnovni principi na kojima se to društvo razvija vijekovima", kaže za "Nezavisne" sociolog Ivan Šijaković i dodaje da ovo nisu pokazatelji patrijarhalnog društva, jer je takvo društvo cijenilo i poštovalo ženu. Naglašava da žena u jednom takvom miljeu nije poštovana, nego je predmet zadovoljavanja najnižih strasti, te da se na njoj primjenjuje i vježba nasilje kao princip komunikacije.

Radmila Žigić, direktorica Fondacije "Lara" iz Bijeljine, kazala je da su ovi podaci sasvim očekivani i "normalni" u odnosu na prostor i vrijeme u kojem živimo, gdje se, kako kaže, nasilje dešava i gdje ga žene doživljavaju od različitih aktera.

"Mi imamo prilično suženu percepciju nasilja i obično ga poistovjećujemo s fizičkim nasiljem, a zaboravljamo na emocionalno i ekonomsko, kao  i da seksualno nasilje obično ide u paketu s fizičkim. Zaboravljamo na sve te skale i manifestacije nasilnog ponašanja, koje se dešavaju na različitim relacijama", pojasnila je Žigićeva za "Nezavisne".

Prema njenim riječima, da bi se slika po pitanju nasilja popravila, potreban je dugoročan i koordinisan rad svih aktera, tako da bi trebalo početi od vrtića na razvijanju nenasilnih metoda ponašanja, na mijenjanju svijesti, kao i na razbijanju stereotipa.

"Drugi pravac je da se pooštri kaznena politika u svim situacijama nasilja i naravno  da se radi na pružanju podrške žrtvama, a  mislim da treba raditi i s počiniocima nasilja", istakla je Žigićeva.

Aleksandar Milić, psiholog, kaže da je nasilje manifestacija poremećenih odnosa, odnosno disfunkcionalnosti u braku i porodici, a ujedno je uslovljeno agresivnošću jednog od tih partnera, uglavnom muža, koji je kao muška osoba superioran po snazi.

"Strah i zatvaranje u anonimnost su razlozi što žrtve ne prijavljuju slučajeve nasilja, jer se plaše etiketiranja, stigmatizacije u zajednici gdje žive, razotkrivanja istine koja je bolna i teška, te je upravo ta intimnost najčešće nedostupna javnosti i ljudima", kaže Milić za "Nezavisne" i ističe da se dešava da se nakon prijavljivanja površno interveniše, pa je onda poslije prijavilac i dalje izložen nasilju, jer je napravio korak ka prijavljivanju.

"Žene nakon zadobijanja povreda i traženja pomoći u medicinskim službama prikrivaju fizičke povrede nastale nasiljem i izjavljuju da su ih zadobile prilikom pada ili slično. Savjetujem da se slučajevi prijavljuju", kaže Milić. Dodao je da nasilje doživljavaju i ženske osobe koje nisu u braku, pa već sa 15 godina u vezi ili zabavljanju doživljavaju sve vrste nasilja, poput seksualnog, socijalnog ili nekog drugog oblika.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije