Vjekoslav Mandić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, smatra da je zaslužio svaku marku plate koju prima kao profesionalni poslanik.
Prema istraživanju "Centara civilnih inicijativa" (CCI), tokom prošle godine u kojoj je održano 18 sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mandić se nije nijednom javio za riječ sa skupštinske govornice, niti je pokazao bilo kakvu inicijativu u radu Parlamenta FBiH.
Mandić mjesečno prima 3.031 KM na ime poslaničke plate i dodataka koji ga sljeduju.
"Izgleda da ste vi jedini zaslužili svoje plaće. Najbolje bi bilo, ako ćemo tako, da ukinemo i Parlament i cijeli sustav", kaže Vjekoslav Mandić, ističući da svoju plaću ne mora zaraditi za govornicom jer postoje i "drugi načini".
Ni zastupnik Ferid Otajagić nikada nije izašao za skupštinsku govornicu u protekloj godini.
"Suština rada parlamentaraca jeste rad u komisijama, klubovima i odboru. Ja tamo kažem svoje mišljenje i nema potrebe da izlazim za govornicu samo da bi neko mislio da sam pametan", objašnjava Otajagić.
On u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH prima redovnu platu od oko 2.500 KM. Ne vidi ništa sporno u tome što prima platu u Parlamentu iako radi kao predavač na fakultetu.
"Tako rade svi. Nije sporno što sam zadržao svoj posao. Stignem sve kvalitetno uraditi", tvrdi Otajagić.
Izostanci i "bježanje" sa sjednica
I Alma Čardžić, bh. pjevačica i nekadašnja predstavnica BiH na "Eurosongu", nije izlazila za govornicu federalnog parlamenta u kojem je zastupnica.
"Ne mora nama niko govoriti da smo neefikasni. To mi sami znamo. Veoma je ružno što moje ime najčešće pominju u smislu ljenosti i nerada, a sve zbog mog posla na estradi. Ja pošteno zaradim svoju platu, a nije bitno hoću li biti za govornicom ili ne. Bitno je da radim sa ljudima i svakodnevno primam mnoge stranke te radim u raznim komisijama", ističe Čardžićeva.
U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH tokom 2007. godine ukupno 15 poslanika nikada nije uzelo riječ za govornicom, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije CCI.
Uz Otajagića, Čardžićevu i Mandića, poslanici koji nikad nisu pokazali inicijativu u parlamentu niti su se javljali za riječ su Fadil Hamzić, Hazim Bašić, Mira Bjelac, Milka Hasić, Safet Brdarić, Suljo Borovina, Suzana Sokolović-Bergić, Aslija Kurtović, Izudin Selimbašić, Magdalena Šogolj i Jozo Ivanković Lijanović.
Plaće 15 poslanika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koji nisu pokazali nimalo zainteresovanosti za posao za koji su im građani dali svoje glasove, budžetske obveznike su koštali više od 380.000 KM.
"Parlamentarci svoj posao shvataju previše komotno. Često sam ukazivao na činjenicu da mnogi poslanici uopšte ne dolaze na sjednice i da imamo problema i sa sastavljanjem kvoruma. Ima i slučajeva kada poslanici dođu na početak sjednice, a kasnije 'pobjegnu'. Ako se ne može izvršiti elementarna obaveza dolaska na sjednice, mislim da mnogi parlamentarci apsolutno ne zasluže svoje pristojne plaće", tvrdi Safet Softić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Ističe da poslovnik ne dozvoljava nikakve sankcije za neodgovorne poslanike.
"Nerijetko na sjednicama Predstavničkog doma bude samo sedamdesetak poslanika od 98. Dolazak na sjednicu je najmanje što poslanik može uraditi. Kada se ta obaveza ne ispunjava, niko i ne pomišlja da poslanike pita za ostale aktivnosti koje bi trebali obavljati. Nažalost, poslanici odgovaraju samo svojim biračima i svoju dužnost olako shvaćaju", kaže Softić.
Smatra da bi najbolje rješenje bilo da se uvedu novčane kazne za poslanike koji izostaju sa sjednica.
Nije posao samo dići ruku
U Domu naroda Parlamenta FBiH deset delegata se nikad nije javilo za riječ niti je pokrenulo bilo koju inicijativu, utvrdili su istraživači CCI-ja.
Ukupna primanja ove desetorice delegata godišnje iznose više od 235.000 KM. Više od polovine od 57 delegata u Domu naroda federalnog parlamenta nikada nije pokrenulo nikakvu inicijativu.
Beriz Belkić, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma bh. parlamenta, neodgovornost u radu mnogih parlamentaraca okarakterisao je kao lopovluk.
"Zaista se stidim izaći na ulicu kada izađu izvještaji o neradu parlamentaraca. Mi za naše dužnosti dobijamo dobru, da ne kažem astronomsku platu, koja nam omogućava da dobro živimo, a to kako se neki ponašaju prema svom poslu je skandalozno. Uloga parlamentaraca bi trebala biti svetinja, ali nažalost to tako nije", priznaje Belkić.
On ističe da bi profesionalni parlamentarac trebao radno vrijeme provoditi u Skupštini, a ne samo da dođe od sjednice do sjednice.
"Posla ima i previše. Potrebno je uključivati se u probleme građana, zalagati se za inicijative i bolja zakonska rješenja, raditi s ljudima na terenu. Nije posao parlamentarca samo doći na sjednicu i nezainteresovano dići ruku kada je glasanje na redu", kaže Belkić.
Statistika "Centara civilnih inicijativa" pokazuje da poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH ne samo da ne vrše ove dužnosti, već nisu u stanju ni da dolaze na sjednice parlamenta. Samo je osam od 42 poslanika bilo na svim sjednicama.
Poslanici Ekrem Ajanović, Zlatko Lagumdžija, Snježana Rajlić, Adem Huskić, Denis Bećirović i Vinko Zorić rekorderi su po izostancima sa sjednica Predstavničkog doma državnog parlamenta. Od ukupno 19 održanih sjednica u 2007. godini, ovi poslanici nisu prisustvovali na njih pet.
Seid Jamakosmanović jedini je zastupnik u Predstavničkom domu parlamenta BiH koji se na 19 sjednica održanih u 2007. godini nikad nije javio za riječ.
Prosječna plata profesionalnog poslanika u parlamentu BiH je 2.865 KM. Osim plate poslanici imaju topli obrok, novac za korištenje mobitela, naknadu za odvojen život, naknadu za unajmljivanje stana ako nisu iz Sarajeva i još mnoge paušale koje dobijaju kao članovi raznih komisija.
"Protiv toga sam da se poslanicima zakonski nameću neke obaveze. Bilo bi neuobičajeno da to stupi na snagu jer ih na odgovoran odnos prema poslu obavezuju birači koji su glasali za njih. Sve je stvar obraza poslanika i glasača koji sutra na izborima mogu drugim poštenim ljudima dati svoj glas", zaključio je Belkić.
Od 10 planiranih zakona usvojen jedan
Od 15 delegata u Domu naroda bh. parlamenta samo je njih pet prisustvovalo na svih 10 sjednica ovog doma održanih u prošloj godini.
Nimalo efikasniji u svom radu, barem prema istraživanju "Centara civilnih inicijativa", nisu ni predstavnici izvršne vlasti.
Od 112 zakona koji su programom Vijeća ministara BiH bili planirani za donošenje u 2007. godini, 84 zakona uopšte nisu razmatrana. Najmanji procenat realizovanih zakona ima Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, na čelu sa ministrom Safetom Halilovićem. U ovom ministarstvu nijedan od šest planiranih zakona nije usvojen. Ministarstvo sigurnosti BiH na čelu sa Tarikom Sadovićem bilo je malo efikasnije. Usvojen je jedan od 10 planiranih zakona.
"Aktivnost Ministarstva nije samo zakonodavna djelatnost. Ovi zakoni koje smo trebali usvojiti su kompleksni. Na njima trebaju raditi i druga ministarstva. Problem nije bio u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Mi smo svoj posao obavili, a to što zakoni nisu usvojeni nije do nas", kazao je Safet Halilović.
Prema pomenutom izvještaju CCI-ja, Vlada RS je u prošloj godini realizovala 61 od planirana 123 zakona.
"Najnižu stopu realizacije planiranih zakonodavnih aktivnosti bilježi Ministarstvo prosvjete i kulture sa 20 odsto ukupne realizacije, a kao najlošije u realizaciji zakona možemo proglasiti Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju, koja nisu realizovala nijednu planiranu zakonodavnu aktivnost", navodi se u izvještaju CCI-ja.
Na 40 sjednica Vlade Federacije BiH održanih u 2007. godini nije uopšte raspravljano o 69 zakona, od ukupno 103, koji su planom za prošlu godinu trebali biti usvojeni.
Federalna ministarstva kulture i sporta, zdravstva, razvoja, poduzetništva i obrta, obrazovanja i nauke te Ministarstvo za izbjeglice FBiH nisu usvojili nijedan od potrebnih zakona. U Vladi FBiH postoje i ministarstva koja su stoprocentno ispunila svoj plan za proteklu godinu. Ispunjenjem plana mogu se pohvaliti Ministarstvo prostornog uređenja i Ministarstvo trgovine.
Pasivnost poslanika
U izvještaju CCI-ja navodi se da je Narodna skupština RS (NS RS) prošlu godinu završila sa skromnim rezultatima, a produktivnost sa 62 odsto nakon devet mjeseci pala je na 43,5 odsto krajem godine.
Kako se navodi u izvještaju, aktuelni saziv NS RS planirao je usvajanje 147 zakona, a realizovali su 65.
"Dio poslanika NS RS je potpuno nezainteresovan za rad, a čak trećina ih je u prošloj godini postavila samo jedno poslaničko pitanje, a 12 odsto ih nije postavilo nijedno pitanje. Neki od njih nisu učestvovali u raspravi ni po jednoj od 195 tačaka dnevnog reda i pri tom od građana RS uzimaju po 1.500 do 3.000 KM mjesečno", navodi se u izvještaju CCI-ja o radu NS RS.
U izvještaju se navodi da je sedmoro najpasivnijih poslanika koštalo RS oko 200.000 KM.
Na ovoj listi nalazi se sedam poslanika i to Milica Bugarinović, Pero Mitrović, Mišo Miholjičić, Obren Marković, Vanja Klisarić, Sanja Kalajdžić i Dalibor Pavić.
"Da su pratili Skupštinu vidjeli bi da diskutujem i dajem prijedloge, nego neće i blate nas. Raspravljala sam i o zakonu o osnovnoj školi, o platama radnika zaposlenih u prosvjeti i o turizmu, jer sam u Odboru za turizam. Diskutujem u oblastima za koje imam šta reći, ne diskutujem o lovu i poljoprivredi, nisam poljoprivrednik već profesor. Ne čitam što mi neko napiše da bih se slikala na televiziji, nego pričam ono što znam", izjavila je Milica Bugarinović, poslanik SNSD-a iz Bijeljine u NS RS.
Kada se radi o poslaničkim pitanjima, Milica Bugarinović kaže da razgovara o tome sa ministrima.
"Zašto da im postavljam pismeno pitanja kad mogu razgovarati s njima i pitati ih, sjednem, ispričam se, daju mi odgovor i ja taj odgovor prenesem", rekla je Bugarinovićeva, naglašavajući da su je birali građani, a ne CCI.
Igor Radojičić, predsjednik parlamenta RS, smatra da to što se neki poslanici ne javljaju za diskusije "može da bude, ali i ne mora da znači da su neaktivni".
"To je prije svega problem za poslanike pozicije, opozicioni poslanici uvijek napadaju, kritikuju i više se javljaju dok su poslanici stranaka pozicije u drugačijem položaju. Ne mora samo diskusija na sjednici Skupštine biti sadržina rada, neki poslanici se daleko više interesuju lobiranjem za svoje lokalne zajednice, jer nekome ko je poslanik iz Vlasenice ili Gacka interesantnije je da za svoju opštinu obezbijedi nešto za put, školu, bolnicu, nego što će pet puta diskutovati na sjednici Skupštine. To je različita percepcija šta je sve rad poslanika", kazao je Radojičić.
Pero Mitrović, poslanik SNSD-a iz Ugljevika, objašnjava da CCI prati aktivnost kroz diskusije, ali da se aktivnost poslanika ne ogleda samo u tome.
"Volio bih ih pozvati da dođu u sredinu koja me birala pa da vide moj odnos prema biračima, a u samoj skupštini imao sam i aktivnosti kroz odbore u koje sam uključen i u samim klubovima gdje se stvari usaglase i dogovore. Nije tačno da se nisam nijednom javljao, govorio sam kada je bio zakon o električnoj energiji u junu prošle godine. Ove godine sam i tu aktivnost pojačao", kazao je Mitrović i dodao da se mora uzeti u obzir da SNSD ima 41 narodnog poslanika i da se ne mogu svi javljati za riječ.
Birači najmjerodavniji da daju ocjenu
Mišo Miholjičić, poslanik SNSD-a iz Srpca, rekao je da u klubu ove stranke svako u segmentu kome pripada učestvuje u raspravi.
"Svakog petka u svojoj opštini komuniciram sa građanima, a njihovi problemi ne odnose se na zakon nego su socijalnog karaktera. Nekome djeluje da sam neaktivan, ali učestvujem u radu kluba, tako da aktivnost ne mora biti na samoj sjednici", smatra Miholjičić.
Poslanik Obren Marković tvrdi da za ocjenu njegovog rada nije presudno javljanje na sjednicama nego rad na terenu, te učešće u radu skupštinskih komisija.
"Ništa ne znači što se javljaju oni koji se uče retorici, da bi ih neko vidio na televiziji. Takva aktivnost ne predstavlja nešto posebno. Na području opštine Zvornik riješio sam niz krucijalnih problema, riješeno je pitanje grijanja, pravljenja dvije škole, biće riješeno pitanje vodosnabdijevanja...", rekao je Marković.
Poslanik Vanja Klisarić navela je da je najviše učestvovala u poslaničkim pitanjima koja je imala i u pismenoj i u usmenoj formi.
"Ljudi koji su glasali za mene očekuju mnogo više nego što je to realno moguće. Između ostalog, svake sedmice primam stranke u kancelariji i pitanja stranaka postavljam kao poslanička pitanja tako da direktno zastupam interese građana", kaže Klisarićeva.
Prema riječima Igora Radojičića, "postoji pravo nevladinog sektora da prati rad Skupštine, vlada i Vladinog sektora i to se ne može osporiti".
"Sporno je kada ta ocjena prelazi u domen nečega što nije objektivno. U ovom slučaju parlament je procjenjivan prije svega u poređenju sa platformom GROZDA, a to je nevladina organizacija prema kojoj ni Narodna skupština, ni neko drugi, nema nikakvu obavezu. Ukoliko želi da se registruje kao politička partija - neka se registruje, ali program rada Narodne skupštine i program rada Vlade nemaju apsolutno ništa sa programom GROZDA, niti nas on obavezuje", rekao je Radojičić.
On je dodao da CCI procjenjuje usaglašenost rada i program rada skupština i vlada sa programom GROZDA.
"Oni rade kao i produžena ruka te nevladine strukture, smatrajući njihov program kao Bibliju svih programa u BiH. Parlament je statistički gledano imao nešto više od 50 odsto realizacije plana za prošlu godinu, što govori više o nerealnom planiranju nego o lošem radu. Manje-više je ista godišnja statistika dugi niz godina, oko 70 donesenih zakona, oko 100 odluka, deklaracija, rezolucija i drugih akata", naveo je Radojičić.
U izvještaju CCI-ja navodi se i da potpredsjednik NS RS Šefket Hafizović iz SDA nije imao učešća u raspravi, a nije ni predlagao zakone i amandmane. Osim toga, broj pitanja koje je Hafizović postavio na aktuelnom času na uzorku od šest do 15 sjednice NS RS je nula.
"Upitno je koliko je CCI mjerodavan da donosi određene ocjene kada je u pitanju rad institucija vlasti jer i oni imaju svoje interese i motive. Poslanici rijetko u praksi pokreću inicijative za zakonska rješenja, s obzirom na to da to radi predlagač, a što se tiče rasprava i aktivnog učešća u određenim pitanjima to ne stoji. Mogao bih navesti i niz primjedbi na rad te organizacije koja dobrano troši novac koji se možda stavlja i na konto duga BiH od strane međunarodnih organizacija", rekao je Šefket Hafizović.
On tvrdi da ne pridaje poseban značaj radu CCI-ja iako "oni imaju pravo da sude i donose određene procjene". Građani su ipak ti, istakao je Hafizović, koji odlučuju ko će ih predstavljati.
Pozitivni primjeri
Izvještaj "Centara civilnih inicijativa" pokazuje da postoje i poslanici koji ozbiljno pristupaju poslu za koji primaju platu. Na svim sjednicama Zastupničkog doma parlamenta BiH od ukupno 42 poslanika prisustvovalo je njih osam.
Milorad Živković, Beriz Belkić, Šefik Džaferović, Bakir Izetbegović, Bajazit Jašarević, Slavko Jovičić Slavuj, Mehmed Suljkanović i Jovan Todorović prisustvovali su svakoj od 19 održanih sjednica u 2007. godini.
U Domu naroda parlamenta BiH svim sjednicama prisustvovali su delegati Ilija Filipović, Hazim Rančić, Slobodan Šaraba, Adem Ibrahimpašić i Drago Ljubičić.