Razbojništva koja se sve češće dešavaju u bankama, poštama i drugim objektima u kojima cirkuliše novac širom BiH pored materijalne štete mogu imati i dosta ozbiljnije posljedice.
Osobe koje se za vrijeme pljačke nađu u objektu svoja iskustva uglavnom ne žele komentarisati. Kažu samo da tih nekoliko najdužih minuta života žele zauvijek izbrisati iz sjećanja.
Neprijatno iskustvo koje su doživjeli izgleda ovako: naoružana i maskirana lica utrčavaju u objekat, počinju da viču i prijete, upiru oružje u prisutne i naređuju da se niko ne pomjera. Za nekoliko minuta odlaze iz objekta, a prisutne ostavljaju iznenađene, šokirane i uplašene.
Radnici u objektima koji su na meti pljačkaša priznaju da posao kojim se bave donosi i veliku dozu rizika.
Tvrde da strah postoji, a da li će objekat u kojem radi biti opljačkan ili ne, kako kažu, samo je stvar sreće.
Pljačke preduzeća i institucija gdje se vrše uplate i podizanje novca brinu i građane jer, kako ističu, nikad ne znaju da li će se zateći u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu.
"Čini mi se da su se pljačkaši najviše okomili na banke i pošte. Razmišljao sam o tome i zaista ne znam kako bih postupio kada bi, ne daj bože, dok bih bio u banci u prostorije uletjeli pljačkaši. Grozim se gledati i takve filmove, a još mogu zamisliti kakav je užas kad neko tako nešto doživi", kaže student iz Banjaluke Dušan Galić.
Svaki put prijete oružjem: Prema podacima iz Federalne uprave policije (FUP), na području FBiH od početka ove godine do sredine avgusta izvršeno je osam razbojništava u bankama.
Saznajemo da se za samo mjesec dana, od 17. jula do 17. avgusta, razbojništvo u bankama u FBiH dogodilo četiri puta, a odneseno je ukupno oko 40.000 maraka.
Iz FUP-a saznajemo da su se sva četiri navedena razbojništva dogodila uz prijetnju vatrenim oružjem.
Osim pljački banaka, razbojništva se dešavaju i u sportskim kladionicama, poštama, benzinskim pumpama, većim trgovačkim centrima...
"Od januara do septembra registrovano je 557 razbojništava i 25 razbojničkih krađa, odnosno ukupno 582 djela, što je za 238 djela, ili 69,1 odsto, više nego u uporednom periodu. Navedena krivična djela uglavnom čine naoružana lica, koja uz prijetnju i upotrebu vatrenog oružja otuđuju novac, motorna vozila, raznu robu i druge dragocjenosti", saopšteno je iz FUP-a.
Iz MUP-a RS saznajemo da je u prvih devet mjeseci ove godine prijavljeno 159 razbojništava, što je više za 39 ili 33,1 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine.
Radnici strahuju: U bankama ističu da čine sve kako bi zaštitili zaposlene i imovinu.
"ProCredit banka koristi najsavremeniju opremu tehničke zaštite, koja se dosad pokazala efikasnom", kaže Valentina Tolić, portparol ProCredit banke.
Pošto su razbojništva najčešća u objektima u kojima cirkuliše novac, nerijetko se dešavaju i u poštama.
Građani i radnici u objektima u kojima se vrše uplate i isplate zabrinuti su jer, kako ističu, gotovo da ne prođe sedmica a da u BiH ne dođe do oružane pljačke.
Tako su 10. novembra dvojica razbojnika naoružana automatskom puškom u banjalučkom naselju Vrbanja opljačkala Poslovnicu "Pošta Srpske" i ukrala 74.000 maraka. Gotovo u isto vrijeme na meti naoružanog pljačkaša bila je i Poslovnica "Pošta Srpske" u Brodu na Drini, ali je pljačkaš ubrzo uhapšen.
"Tokom ove godine naoružani razbojnici izvršili su deset napada na radnike i objekte 'Pošta Srpske'. Kada je riječ o obezbjeđenju, većina objekata 'Pošta Srpske' posjeduje metalne konstrukcije na ulazu, alarmne sisteme, a veći objekti i video-nadzor. Takođe, za prevoz novčanih pošiljaka angažujemo adekvatno obezbjeđenje", kažu u Službi za odnose s javnošću tog preduzeća i dodaju da, pored navedenih bezbjednosnih mjera zaštite, "Pošte Srpske" planiraju uvesti i dodatne mjere osiguranja radnika i objekata.
Irena Ćelić, koja u Banjaluci radi kao poštonoša "Pošta Srpske", priznaje da je taj posao popraćen određenom dozom straha od eventualnog razbojništva.
"Kada bih rekla da strah ne postoji, to ne bi bio iskren odgovor. Kćerka mi je još mala, pa je ne opterećujem tim stvarima, odnosno ne razgovaramo o pljačkama koje se dešavaju često, a roditelji su mi penzioneri, tako da se trudim da i njih poštedim takvih priča. Dan za danom ide, a da li će mene, nekog kolegu ili koleginicu pljačkaši izabrati za napad, stvar je sreće", kaže Ćelićeva.
Razbojnici spremni na sve: Dodaje da se uz mjere opreza rizik može svesti na minimum.
"Na moju sreću nisam imala neugodnih situacija, ali moju koleginicu koja radi kao dostavljač prošle godine su napali razbojnici. Zbog same činjenice da radite s novcem, nije vam svejedno. Još kad se to desi osobi koju poznajete, situacija je još gora", ističe Ćelićeva.
Božo Ilić (38), zaštitar u Preduzeću za fizičko i tehničko obezbjeđenje i zaštitu "Sector Security" Banjaluka, tim se poslom bavi šest godina, a trenutno obezbjeđuje jednu banku u centru Banjaluke.
On kaže da članovi njegove porodice smatraju da je to rizičan posao i dodaje da im nije drago što se njime bavi. Ilić naglašava da su njegovi ukućani svjesni kakva mu se opasnost može desiti.
"Sva razbojništva vrše se uz pomoć oružja, a u zadnje vrijeme razbojnici koriste i duge cijevi. Nedavni slučaj u Mostaru kada su pljačkaši koristili ručni raketni bacač pokazuje da su spremni na sve. Objekti su pokriveni video-nadzorom, ali kriminalci koriste maske kako ne bi bili prepoznati", kaže Ilić.
Dodaje da je radnik obezbjeđenja dužan da u objektu koji čuva prati sva dešavanja, ali da prati i situaciju izvan prostorija objekta.
"Pretpostavlja se da se objekat u kojem se treba dogoditi razbojništvo posmatra nekoliko dana ranije. Radnik obezbjeđenja bi trebalo da primijeti prolazak sumnjivih lica", pojašnjava Ilić.
Slušati naređenja pljačkaša: Dodaje da iskustva pokazuju da su pljačke obično isplanirane do detalja, pa traju od pola minuta do minut i to uz prijetnju upotrebe vatrenog oružja.
Prema njegovim riječima, pljačkaši obično imaju dojavu ili posmatranjem utvrde da nikoga nema u prostorijama gdje namjeravaju izvršiti razbojništvo. Osobama koje se nađu u prostorijama za vrijeme razbojništva savjetuje se da ne pružaju otpor pljačkašima.
"Građani koji se nađu u takvoj situaciji treba da slušaju uputstva, odnosno naređenja pljačkaša. Na primjer, ako razbojnici kažu: 'Lezi', građani treba da legnu", kaže Ilić.
Stručnjaci tvrde da osobe koje se u trenutku razbojništva nađu u banci ponekad imaju trajne psihičke posljedice, koje u nekim slučajevima mogu biti i dosta ozbiljne.
Psiholog Srđan Dušanić upozorava da kad neko uđe u prostoriju s oružjem i prijeti da će pucati, to može izazvati određene traume, posebno kod osoba koje su nezrelije ili emotivno nestabilnije.
"U zavisnosti od situacije posljedice mogu biti veće ili manje", kaže Dušanić.
Pojašnjava da ima slučajeva da su djeca nakon razbojništva imala niz problema: bojala su se, nisu htjela da ostaju sama, nisu mogla da spavaju ili su imala noćne more i ružne snove.
"Sve zavisi od jačine traume, a ima slučajeva da to poremeti i dnevni i noćni ritam osobe, a uopšte kod čovjeka stvara strah i u nekim težim slučajevima - paranoju ili neku fobiju", naglašava Dušanić.