Društvo

Posljedicu isključenja sa mreže trpe svi stanari

Posljedicu isključenja sa mreže trpe svi stanari
Foto: N.N. | Posljedicu isključenja sa mreže trpe svi stanari

BANJALUKA - Najbezbjedniji i najlakši način grijanja u stambenim i poslovnim objektima je gradsko grijanje, koje za razliku od ostalih vidova grijanja ne stvara rizik od eventualnih opasnosti, a kako tvrdi struka, isključivanjem sa toplifikacione mreže stvara se rizik u vezi sa bezbjednošću i kvalitetom grijanja, kako za samog pojedinca, tako i za ostale korisnike na mreži.

Krsto Batinić, mašinski inženjer, kaže da je s aspekta snabdijevanja na svakom korisniku da odluči koji nivo komfora želi da postigne te da svaki sistem, ako se izvede pravilno, treba da daje zadovoljavajuće rezultate. Međutim, što se tiče bezbjednosti i opasnosti od požara, kod priključka na gradsku toplanu nema nikakve opasnosti.

"Nemate nikakve instalacije, nemate kotlove, nemate cirkulacione pumpe u vašem stanu, topla voda struji kroz radijatore, tako da nemate nikakvu opasnost od požara. Sa tog aspekta, gradsko grijanje je najbezbjednije", rekao je Batinić.

On ističe da kod isključivanja sa mreže gradskih toplana dolazi do povećanja potrebne količine toplote za grijanje susjednih stanova te da oni koji stanuju u objektima kolektivnog stanovanja moraju biti svjesni da utiču i na kvalitet grijanja komšija. Kako bi se i sami korisnici stimulisali na racionalno korištenje i uštedu toplotne energije, gradske toplane bi, kaže on, trebalo da omoguće plaćanje po utrošku putem kalorimetra.

"Postoji Pravilnik za energetske karakteristike zgrada, ovaj pravilnik definiše koji su minimalne vrijednosti koeficijenta prolaza toplote za spoljne i za unutrašnje zidove prema negrijanim i prema grijanim prostorima. Vrijednost dozvoljenih koeficijenata prolaza toplote za unutrašnje zidove je obično viša oko tri puta od dozvoljene vrijednosti koeficijanata prolaza toplote za spoljne zidove. Razlog tome je pretpostavka da se svi stanovi jednako griju. Naravno, ako je vaš stan okružen negrijanim stanovima, normalno je da ćete vi imati veću potrošnju toplote da biste postigli zadovoljavajuće parametre temperature u stanu", pojasnio je Batinić.

Milorad Arlov, predsjednik Zajednice etažnih vlasnika stambene zgrade u Ulici Prve krajiške brigade Narodne odbrane 1 u banjalučkom naselju Starčevica, kaže da su zadovoljni proteklom sezonom grijanja te da je grijanje sada mnogo bolje nego što je to bilo prije izgradnje nove banjalučke toplane.

"Grijanje je prije bilo loše, temperature u stanovima nisu prelazile 18-19 stepeni, a sada su one zadovoljavajuće te smo posebno zadovoljni jer su radijatori topli i tokom noći u sezoni grijanja", kaže Arlov.

On je istakao da su se prije izgradnje nove toplane ljudi isključivali sa grijanja zbog lošeg kvaliteta, ne samo u njegovoj zgradi, nego na cijeloj Starčevici i uopšte u Banjaluci.

"Mnoge ljude tada je to podstaklo da se isključe, u mojoj zgradi ima nekoliko takvih stanova bez gradskog grijanja koji se ni dosad nisu uključili. Sa gradskog grijanja se ne treba isključivati, jer je ono kvalitetno i zadovoljan sam pruženom uslugom", smatra Arlov.

Ističe da je grijanje putem toplane najbezbjednije, ali i najlakše, jer stanari ne treba da vode brigu da li su uključili ili isključili grijanje te hoće li vatra stvoriti opasnost.

"Dimnjaci se uređuju, ali kod drugih vidova grijanja, osim toplane, postoji bezbjednosni rizik, istina je da i u gradskom grijanju može da iscuri voda, ali to nije toliko opasno", ističe Arlov.

Miroslav Malinić, komandant Vatrogasne brigade Banjaluka, kaže da su drugi vidovi grijanja mnogo rizičniji nego što je to grijanje putem toplane, jer ne postoje opasnosti od zapaljenja.

"Toplotna energija vama se šalje, to je najbezbjedniji način grijanja za sami objekat, jer ne može doći ni do kakvog zapaljenja korištenjem gradskog grijanja", rekao je Malinić. Kako kaže Malinić, u proteklom mjesecu imali su tri intervencije vezane za zapaljenje dimnjaka.

"Obično imamo intervencija na požarima dimnjaka, jer pola sezone ljudi nisu čistili dimnjake i onda dolazi do zapaljenja", kaže Malinić.

On je pojasnio da u slučaju grijanja na struju korisnik mora imati proračunatu električna mreža, proračunate vodove koji bi mogli podnijeti grijno tijelo, bilo da se radi o termobloku, toplotnoj pumpi ili klima-uređaju. Dodaje da uglavnom mora biti proračunat presjek električne instalacije i opterećenje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije