Društvo

Poslodavci i akademska zajednica jačaju saradnju

Poslodavci i akademska zajednica jačaju saradnju
Foto: N.N. | Poslodavci i akademska zajednica jačaju saradnju

BANJALUKA - Stanje u privredi kada su u pitanju nauka i tehnologija trenutno nije na zavidnom nivou, te je potreban što veći broj studenata na praktičnoj nastavi u domaćim preduzećima, ali i veći broj profesora i asistenata kako bismo na kraju dobili privredu koja je tehnološki znatno razvijenija nego što je to danas.

Poručio je ovo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, u Banjaluci nakon sastanka predstavnika poslodavaca i akademske zajednice RS, na kojem je bilo riječi o saradnji visokoškolskih ustanova sa privrednim sektorom, o deficitarnim zanimanjima i modernizaciji studijskih programa u RS.

"Sastanak je održan na našu inicijativu s obzirom na to da postoje preduzeća koja imaju želju da što bolje sarađuju s akademskom zajednicom. Ovaj sastanak smatramo početkom dobre buduće saradnje. Ozbiljne privrede nema bez nauke, a trenutno stanje privrede što se tiče nauke i tehnologije nije na zavidnom nivou", kaže Trivić, koji ističe da je primjetno da se povećava praksa studenata u privredi.

Međutim, Trivić smatra da to nije dovoljno i da se moraju značajnije pokrenuti aktivnosti kako na fakultetu, tako i kod poslodavaca.

"Naravno da nije samo problem na fakultetima, problem je i shvatanje poslodavaca da im je potrebna saradnja s akademskom zajednicom, kako bi njihovo preduzeće sutra bilo uspješnije", rekao je Trivić.

Dodao je da je interesovanje poslodavaca znatno veće nego ranije, te da je siguran da se uz finansijsku pomoć i najavljene stipendije za deficitarna zanimanja mogu obezbijediti bolji uslovi za rad studenata, ali da je uz sve to potrebno i interesovanje studenata kojeg u ranijem periodu nije bilo.

Srđan Rajčević, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, rekao je da je cilj okupljanja privredne i akademske zajednice da vide koji su to praktični koraci koji se mogu preduzeti tokom reformskog procesa visokog obrazovanja.

"Mi u Ministarstvu i Vladi RS smatramo da ekonomskog napretka nema bez aktivne saradnje akademske i privredne zajednice, jer kao što znate ekonomija modernog doba je upravo bazirana na inovacijama, na istraživanju i upravo na saradnji između ova dva sektora", rekao je on.

Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, kaže da je opredijeljen da saradnja akademske i poslovne zajednice dobije obaveznu formu saradnje.

"Da bi ta praktična znanja bila što bolja i da bi bila u vremenu u kome živimo moramo imati tijesnu saradnju sa predstavnicima privrede, odnosno kompanija koje posluju na teritoriji grada Banjaluke, odnosno RS. U prethodnom periodu smo imali odgovarajuće aktivnosti u tom smislu, ali one nisu bile potpuno obavezne", rekao je Gajanin.

On kaže da će novi Zakon o visokom obrazovanju propisati obavezno praktično usavršavanje studenata koji studiraju različite studijske programe, te da će oni na taj način biti u obavezi savladati odgovarajuća praktična znanja u kompanijama. Kako Gajanin kaže, u ranije raspisanim pozivima za obavljanje prakse u kompanijama, na pojedinim studijskim programima se niko nije ni pojavio, pa se nada da će poslije obavezne praktične nastave ta praksa biti daleko veća.

"Podržavamo tu inicijativu i spremni smo da budemo brzi u usaglašavanju naših studijskih programa i svih akata koji to i regulišu. Na okruglom stolu smo čuli da naši studenti ponesu jako široko teorijsko znanje, ali su deficitarni u praktičnim znanjima. Poslodavci su iznijeli probleme da je studentima koji su završili određene studijske programe potrebno nekoliko mjeseci da se adaptiraju u određenoj kompaniji", kaže Gajanin, koji je pojasnio da se to odnosi i na tehničke, ali i na društvene fakultete jer prakse fali na svim studijskim programima.

"U posljednje tri godine udio praktične nastave značajno raste i povećan je sa 30 na skoro 50 odsto", rekao je on.

Dodao je da sve potpisnice prilikom ugovaranja praktične nastave moraju imati svoj interes, kao i sami studenti, ali da oni moraju biti svjesni da odlaskom na praksu stiču dodatne kompetencije i postaju konkurentniji na tržištu rada.

Milan Kulić, rektor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, kaže da na ovom univerzitetu insistiraju da prilagođavaju svoje nastavne planove i programe evropskim univerzitetima i tržištu rada.

"Na ovom okruglom stolu smo čuli da nam nedostaju drvoprerađivači na šumarskim fakultetima, te to treba da bude pokazatelj da jedan od dva javna univerziteta u RS licencira ovaj studijski program u narednom periodu", kaže Kulić.

Sastanak su organizovali Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS i Unija udruženja poslodavaca RS. Na oba javna univerziteta u RS juče je raspisan konkurs za upis studenata na prvi, drugi i treći ciklus studija, a ministar Rajčević je juče pozvao buduće studente da upisuju domaće fakultete.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije