Stil oblačenja je jako bitan za imidž kompanije jer prilikom upoznavanja u prvih 30 sekundi odijelo govori kakav je imidž i ustroj kompanije, kaže poznati hrvatski stilista Emerik Gudelj.
Pravilno odijevanje stvara autoritet i sliku ozbiljnosti i odražava poslovni odnos prema partnerima. Melika Husić, predavač i voditelj Odjela za odnose sa javnoću Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ističe da i poslovni ljudi u BiH sve više pridaju pažnju stilu odijevanja, iako se ono u BiH oslanja samo na usmeni kodeks. Ona tvrdi da se u BiH poslovni ljudi odijevaju kvalitetnije od političara, drugih javnih ličnosti i omladine.
"Naša preduzeća su počela više da posvećuju pažnju stilu odijevanja posljednjih nekoliko godina dolaskom stranih kompanija u BiH koje su donijele svoje propise i kodekse odijevanja. Kompanije u našoj zemlji nemaju pisane kodekse oblačenja ali dobro je da postoji i usmeni kodeks da se od nečeg krene", naglašava Husićeva.
Emerik Gudelj ocjenjuje da u BiH postoji određen broj mladih poslovnih ljudi koji po stilu odijevanja ne zaostaju za svojim kolegama iz zapadnih zemalja.
"U BiH ima veoma dobro dotjeranih poslovnih mladih ljudi i to su uglavnom direktori kompanija. Oni često putuju i dostupni su im trendovi", dodaje Emerik Gudelj.
Amela Radan, modni menadžer i predavač pri Vanjskotrgovačkoj komori BiH i Instituta za educiranje EKOSA, kaže da se u regiji u Hrvatskoj najviše pridaje pažnja stilu odijevanja.
Potreban pisani kodeks oblačenja u bh. firmama
"EKOSA već deset godina radi na edukaciji zaposlenih u bh. kompanijama o stilu odijevanja ali i o drugim temama vezanim za poslovni svijet. BiH je jako šarolika kada govorimo o poslovnom oblačenju. Imamo dobrih ali i loših primjera. Ne mogu govoriti u kojim kompanijama je situacija bolja ili lošija ali u javnim preduzećima je veća obaveza da se ukusno oblače", ističe Radan.
Menadžer Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran tvrdi da bi trebalo uvesti pisani kodeks oblačenja u bh. kompanijama. No, on smatra da stil oblačenja ne utiče na uspjeh ili neuspjeh poslovanja firme.
"Postoje kompanije koje odlično posluju, a uposleni se ne odijevaju baš u skladu s modnim trendovima i postoje firme gdje su uposleni odlično obučeni, a firma im propada", navodi Gavran.
Napominje da je pisani kodeks oblačenja jedino uspostavljen u kompanijama koje su donijele sa sobom standarde iz zapadnih zemalja.
"U BiH nema pravila kada je u pitanju oblačenje. Pisani kodeks oblačenja ali i ponašanja bi trebao postojati i u našim kompanijama. Prisustvovao sam ozbiljnim sastancima na kojima je direktor jedne firme jeo pitu. Za takve ljude neophodan je i kodeks ponašanja", tvrdi Gavran.
Stil odijevanja (ne)bitan u manjim preduzećima
On ocjenjuje da bi kodeks poslovnog oblačenja u BiH trebalo prilagoditi i našim tehničkim uslovima.
"Kodeks oblačenja bi trebale uvesti sve kompanije, ali najprije treba riješiti neke tehničke probleme poput klima-uređaja jer se ne može biti u kravati i odijelu bez klima-uređaja", objašnjava Gavran.
Melika Husić kaže da manja preduzeća u BiH najmanje pridaju pažnje stilu odijevanja svojih zaposlenika jer ona nemaju puno kontakta s "velikim ozbiljnim" preduzećima.
"Ako govorimo o stilu oblačenja, ja bih bh. preduzeća podijelila na velika i mala, strana i domaća. Oni koji su u doticaju s velikim kompanijama moraju obratiti pažnju i na svoje odijevanje i ponašanje. Važnost poslovnog odijevanja kod nas će se još ozbiljnije shvatati kada se počnu gubiti poslovi zbog toga", naglašava Husićeva.
Većina bh. tvrtki oslanja se na to da zaposlenici sami znaju granicu dobrog ukusa u svakodnevnom odijevanju za posao. Neke djelatnosti dozvoljavaju veću slobodu u odijevanju, a stroga pravila oblačenja vrijede samo za određene poslove poput bankarstva.
Izbjegavati preusko, preširoko i duboki dekolte
Amela Radan kaže da pri poslovnom oblačenju treba voditi računa o osnovnim normama. Dužine su najbitnije, haljine ne smiju biti prekratke, dekoltei preduboki i ne treba pretjerivati s nakitom.
"Mjera je za sve najbitnija. Ništa prenapadno. Iako kodeksi oblačenja podrazumijevaju uniformiranost danas je na tržištu raznolikih materijala i boja tako da i odijelo može biti ugodno i svako može pronaći svoj stil. Ništa preusko ni preširoko nije dobro. Odijevanju treba posvetiti vremena. To je nauka. Ljudi zanemaruju činjenicu koliko je odijevanje važno", ističe Radan.
Emerik Gudelj kaže da pristojan izgled kod muškaraca podrazumijeva prije svega odijelo i cipele.
"Proučavao sam dres kodove velikih kompanija i u 90 odsto slučajeva oni su isti i podrazumijevaju uniformiranost. Što je kompanija veća, pravila su stroža zbog velikog broja zaposlenih. Međutim, danas poslovni stil oblačenja ne podrazumijeva nužno i uniformiranost jer je veliki izbor materijala na tržištu i sa detaljima svako može da istakne svoju individualnost", objašnjava Gudelj.
Najprikladnije boje siva, crna i tamnoplava
On napominje da su najprikladnije boje za poslovno odijelo i dalje uglavnom siva, crna i tamnoplava.
Javno preduzeće "BH pošte" 2003. godine uvelo je kodeks oblačenja za uposlene koji rade direktno sa strankama.
"Ljudi su zadovoljni kada vide lijepo i uredno odjevenog službenika. Nova odijela koja smo dobili ostavljaju dojam ozbiljnosti ali su ujedno i udobna i napravljena su od lakih materijala. Rukovodstvo i ljudi koji ne rade sa strankama ne podliježu ovom pravilniku ali postoji nepisano pravilo o stilu odijevanja i ljudi se toga pridržavaju", ističe Alisa Lekić, saradnik u Odjeljenje za informisanje "BH pošte" dodavši da je neprihvatljivo da se dolazi na posao u majicama i šorcevima.