SARAJEVO, BANJALUKA - Pri obnovi u ratu uništene imovine povratnici su često primorani da potpišu ugovor prema kojem su dobili građevinski materijal u vrijednosti većoj od stvarne, tvrde u pojedinim nevladinim organizacijama koje se bave problemima raseljenih lica.
U tim NVO za ovakvo stanje ne navode direktne krivce, ali su kategorični da se sa malverzacijama na štetu raseljenih mora prestati.
U Savezu izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS upozoravaju da ima slučajeva da pri obnovi u ratu uništene imovine oštećeni potpiše ugovor prema kojem je dobio građevinski materijal u vrijednosti od 40.000 maraka, dok stvarna vrijednost tog materijala iznosi 15.000 maraka.
"Neko svjesno pere novac, a onaj jadnik koji godinama čeka na povratak, vođen je mišljenjem da, ako se bude žalio, izgubiće i ono što je dobio", pojašnjava Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS.
On tvrdi da u BiH svega 20 do 30 odsto sredstava predviđenih za povratničku populaciju bude potrošeno namjenski.
"Ostatak novca ode po svakojakim fondovima i ćoškovima, dok se naša populacija muči po sudovima", navodi Stevanović.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, takođe je izrazila stav da je neophodno zaštititi povratnike.
"Oštećeni su i Srbi i Bošnjaci i Hrvati, a milione troše tamo gdje ne treba", ističe Zukićeva.
Ona navodi da je Unija za održivi povratak i integracije u BiH više puta upozoravala na zloupotrebe pri rješavanju problema izbjeglica i raseljenih.
"Mi znamo za takve slučajeve, ali treba istražiti ko je za njih odgovoran", kategorična je Zukićeva.
Omer Branković, ministar za izbjegla i raseljena lica RS, tvrdi da u RS nema zloupotreba prilikom dodjele građevinskog materijala.
"U RS toga nema, a ja stvarno ne znam kako drugi ljudi rade", kazao je kratko Branković.
Govoreći o osnovnim problemima s kojima se raseljeni susreću, u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH naveli su da je "progres u bh. društvu usporen u mnogim oblastima".
"Ovo se posebno odnosi na ekonomski i socijalni razvoj. Kao posljedica toga, potencijalni povratnici su često suočeni sa obeshrabrujućim realnostima života širom BiH", navode u ovom ministarstvu.
Inače, procjenjuje se da su osnovni razlozi zbog kojih se ljudi ne vraćaju na svoju imovinu nezaposlenost, neobnovljene kuće, te neizgrađena ostala infrastruktura. Analize takođe pokazuju da u BiH više od 49.000 porodica čeka na obnovu svojih stambenih objekata.