Podizanje međunacionalnih tenzija u mjestima povratka izbjeglih i raseljenih ljudi u BiH pred svake izbore postalo je gotovo dio svakodnevnice za sve bh. povratnike.
Iako policijski izvještaji pokazuju da se iz godine u godinu smanjuje broj napada na povratnike, iz udruženja povratnika odgovaraju da je za njih svaki predizborni period uvijek opasan, pa tako i vrijeme uoči lokalnih izbora zakazanih za 5.oktobar.
Zadnji slučaj napada na povratnike zabilježen je nedavno u Bosanskom Petrovcu kada je grupa Bošnjaka fizički napala srpskog povratnika Vinka Stupara i u Srebrenici kada je napadnut taksista Mile Stanojević.
Napadi na povratnike, bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtava i motiv napada, bivaju iskorišteni u dnevno-političke svrhe kako bi se dobio glas više na izborima. Predstavnici udruženja povratnika iz cijele BiH tvrde da iza tih etničkih motiviranih napada stoje političke stranke jer rijetko ko zbog napada bude procesuiran.
Uroš Makić, predsjednik Regionalnog odbora Saveza izbjeglica i raseljenih lica BiH u Banjaluci, kaže da su napadi na povratnike pokušaj homogenizacije ljudi jer je svaki glas u kampanji neke stranke dobrodošao.
Ljudi već navikli na provokacije uoči izbora
Mirhunisa Zukić, predsjednica Saveza udruženja izbjeglica, raseljenih i povratnika BiH, ubijeđena je da su ljudi navikli na provokacije pred izbore i u to vrijeme gledaju da izbjegnu probleme.
"Činjenica je da su sve važne stvari po strani u predizborno vrijeme i da se gleda samo da bude dobijen glas više. Potpirivanje nacionalne mržnje u mjestima povratka je jedan od načina dobijanja glasova. Ranijih godina bilo je više napada na povratnike dok u zadnje vrijeme ti napadi jenjavaju", tvrdi Zukićeva.
Salem Čorbo, predsjednik Udruženja povratnika u Bijeljinu, kaže da se incidenti na području Bijeljine uvijek intenziviraju pred izbore i da su zbog toga upućivali dopis vladajućim strankama da smire tenzije.
"Mislim da su napadi montirani od političkih partija jer se poslije incidenta niko ne procesuira. Najlakše je dati nekom 20 KM da razbije neki izlog. To je uhodan sistem. Ljudi vjerovatno znaju gdje će i koga napasti, kada i kako. Političari rijetko smiruju situaciju jer zašto sjeći granu koja cvjeta. Očekujem više incidenata kako se izbori budu približavali", ističe Čorbo.
Dodaje da je i mnogo neprijavljenih incidenata i da na jedan prijavljen dođu tri "prećutana" napada na povratnike. Prije nepunih mjesec dana u Konjević polju kod Srebrenice pretučen je povratnik Mustafa Bećirović.
"Iza napada na povratnike stoji politika"
Ćazim Jušupović, predsjednik MZ Konjević polje, tvrdi da je Bećirovića sa benzinske stanice "pokupila lokalna policija i nedaleko od Konjević polja pretukla palicama".
"Od tada nije bilo problema ali kako se bliže izbori za očekivati ih je. Iza napada na povratnike sigurno stoji politika jer provokatori na ovom prostoru nikad nisu procesuirani. Kao odbornik u opštini Bratunac predlagao sam da Skupština opštine raspravlja o bezbjednosti povratnika ali taj plan nije usvojen kako bi se situacija smirila i incident zaboravio. Policajci koji su napali Bećirevića nikad nisu procesuirani", naglašava Jušupović.
Kaže da iz ovog incidenta stoji komandir sektora policije u Konjević polju kojeg godinama bezuspješno pokušavaju smijeniti.
"On je, prema izjavi Mustafe Bećirovića, učestvovao u njegovom prebijanju, a i ranije je učestvovao u incidentima. Međutim, njega štiti vlast i ne žele da ga smijene. Ovdje su viđeni i policajci koji su prepoznati na snimkama iz Srebrenice, ali niko nikad nije reagovao", kaže Jušupović.
Nedavno je bio i incident u Derventi kada su nepoznata lica srušila spomenik palim borcima kod Dervente.
Ilija Zurdum, predsjednik povratničkog Udruženja "Feniks" iz Dervente, kaže da su se ranije rijetko dešavali incidenti na ovom prostoru.
"Narod manje nasjeda na priče"
"Hrvati u Derventi nemaju loše iskustvo ali ima ljudi koji imaju strah i osjećaju napetost, međutim, nacionalnih tenzija nije bilo", kategoričan je Zurdum.
Hasan Grebić, predsjednik Udruženja povratnika u Zvornik, naglašava da u zadnje dvije godine na ovom području nije bilo ozbiljnijih incidenata.
"Ima verbalnih sukoba, ali to nije strašno. Ima sigurno i incidenata koji se ne prijavljuju. Međutim, znaju se desiti i incidenti koji nisu motivisani nacionalnom mržnjom i onda to medijski bude naopako popraćeno. Političari pred izbore pokušavaju da dižu tenzije, ali i narod se malo opametio i ne nasjeda na iste priče", uvjeren je Grebić.
Predstavnici povratničkih udruženja slažu se da je od predizbornih incidenata mnogo opasnija tiha segregacija koja u nekim mjestima traje godinama.
Uroš Makić, predsjednik Regionalnog odbora Saveza izbjeglica i raseljenih lica BiH u Banjaluci, kaže da srpski povratnici najviše problema imaju u Bosanskom Grahovu u Livanjskom kantonu.
"Odnos je loš, uskraćeno im je pravo na posao i vrši se pritisak na povratnike. Tu su pravi problemi povratnika na koje godinama ukazujemo ali malo šta je učinjeno da se situacija popravi", tvrdi Makić.
Bez apoteka i doktora stariji umiru
Dragoljub Jurić, vijećnik u opštini Bosansko Grahovo, kaže da se zbog odnosa vlasti povratnici u ovom kantonu osjećaju ugroženim.
"Oko 200 ljudi dolazi iz Livna na posao u Bosansko Grahovo, a domaći ljudi nemaju posla. Iz Knina čak dolaze da rade ovdje kao policajci. Od 2.500 srpskih povratnika, tek neznatan broj ima posao. U Grahovu nemamo doktora, banke, apoteke. Žalili smo se svima, ali to je igra gluhih telefona", navodi Jurić.
Podsjeća da se zadnji incident desio za prvomajske praznike kada je u jednom srpskom naselju istovaren životinjski otpad.
"Tone životinjskog otpada su bačene za prvomajske praznike u jedan sat iza ponoći i stvorena je divlja deponija. Potrebno je 60 godina da taj otpad bude razgrađen. To su stvari koje tjeraju povratnike odavde. Međuetničkih tenzija nema među običnim narodom, vlasti stvaraju te tenzije", tvrdi Dragoljub Jurić.
I Salem Čorbo, predsjednik Udruženje povratnika Bijeljina, kaže da je prešutna segregacija i diskriminacija povratnika mnogo veći problem.
"Ljudi se ne mogu zaposliti i osjećaju se građanima drugog reda. Povratnici postaju getoizirana ekonomnska zajednica. Stariji se vraćaju i umiru, a mladih nema. Zvanično na području Bijeljine ima 17.000 povratnika, ali ta se cifra topi iz dana u dan", dodao je Čorbo.