BANJALUKA - Pravoslavni vernici u BiH i regionu danas obilježavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosnihi hrišćanski praznik Božić.
Patrijarh srpski Irinej poručio je vjernicima povodom Božića da se raduju i množe kako bi napunili zemlju i poželio da Bog da da ovaj blagoslov postane mjera života srpskog naroda i svih naroda na zemlji, jer bi na taj način pakao bratoubistva i čedomorstva bio zamijenjen rajskim mirom i punoćom života.
"Neka od ovog Božića oživi Srbija i neka naše porodice ispuni radost i dečija igra. Sveto Jevanđelje nas upravo i podseća na to da, ako se ne obratimo i ne postanemo bezazleni kao deca, nećemo ući u Carstvo nebesko. Zato je Božić praznik i naše dece, praznik mladosti i večne budućnosti", naveo je patrijarh u Božićnoj poslanici.
Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa Hrista i, zajedno sa Uskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika.
Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana prije 7. januara Božićnim postom koji predstavlja pročišćenje duha i tijela, a vjernici se pozdravljaju riječima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".
Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.
Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.
Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. "Ko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive", zapisano je u Jevanđelju Hristovom.
Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze - posna jela, riba, suve šljive, orasi...
Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Na Badnji dan se služi liturgija svetog Vasilja Velikog.
Božić po julijanskom kalendaru, pored srpske, slave i ruska, jermenska crkva, Sveta gora i jedan dio koptske crkve.