Ljetni period i godišnji odmori nose sa sobom i negativnu pojavu - učestalo obijanje kuća i stanova, jer baš u ovom periodu se dešavaju i najčešće provalne krađe.
FOTO A. ČAVIĆ
Slika: pljacka1, pljacka2Iako su njihova meta najčešće kuće i stanovi na rubnim dijelovima grada, gdje su ulice bez rasvjete, kao i prisustvo zamračenih prilaza, koji im omogućuju nesmetan dolazak i odlazak s mjesta pljačke, iz policije navode da nisu rijetki slučajevi njihovog obijanja i u samom centru.
Prema podacima iz MUP-a RS, u toku posljednja dva mjeseca prijavljeno je 510 krivičnih djela teške krađe, od čega ih je u junu izvršeno 277, a u julu 233.
"Riječ je o nabrojnijim krivičnim djelima koja predstavljaju 39 odsto svih imovinskih delikata. Pretežnim dijelom vrše se provalama u zatvorene prostore, u najvećem broju u stanove, zatim u automobile, trgovine i druge poslovne prostore, garaže i drugo", navodi Sanela Živković, šef Biroa za informisanje u MUP-u RS.
Prema njenim riječima, od 510 krivičnih dijela, koliko je ukupno počinjeno u protekla dva mjeseca, rasvijetljena su 172 krivična djela ili 33,7 odsto.
"Tužilaštvima u junu je prijavljeno 80 otkrivenih počinilaca, a u julu 125 izvršilaca ovih krivičnih djela. Ukupno za navedena dva mjeseca prijavljeno je 205 počinilaca krivičnih djela teške krađe", navodi Živkovićeva.
Najveći broj teških krađa u RS u posljednja dva mjeseca izvršen je u Banjaluci, njih 305. Ipak iz banjalučkog CJB navode da se svake godine bilježi pad broja provala za vrijeme godišnjih odmora.
Prema riječima Bojane Gašović, portparola CJB Banjaluka, u junu su evidentirana 153 krivična djela teške krađe, i ona bilježe pad od 8,4 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
"U 34 slučaja objekat napada je bila kuća, odnosno stan. U julu su evidentirana 152 krivična djela teške krađe, a u 30 slučajeva objekat napada su bili kuća ili stan", navodi Gašovićeva.
Lome brave, a ulaze i preko balkona
Nakon što se uvjere da u stanu nema nikoga u policiji kažu da pljačkaši uglavnom na tri načina pribjegavaju obijanju.
Lopovi u stanove provaljuju tako što uglavnom lome uloške cilindra brava na ulaznim vratima.
"Specijalnom alatkom 'lomilicom' profesionalci to učine za veoma kratko vrijeme. Stanove obijaju otvaranjem s podešenim ključem, za šta su najpogodnije brave starije proizvodnje a na taj način "poznavaoci zanata" vrata otvaraju kao s pravim ključem. Kada su u pitanju stanovi na nižim spratovima, jedan od načina obijanja je ulazak kroz balkonske i kućne prozore", navode iz banjalučkog CJB.
Dodaju da su veoma česti i slučajevi kada provalnici idu od stana do stana, kucaju, zvone, zovu telefonom, kako bi provjerili da li u stanu ili kući ima ikoga.
U ovom CJB navode da među provalnicima u stanove nema specijalizovanih profesionalaca za ovu vrstu djelatnosti. Uglavnom su to, kažu, povratnici u kršenju krivičnih djela, među kojima je ipak najviše narkomana.
Za efikasnu akciju policije je neophodno da građani odmah pozovu CJB čim primijete nešto sumnjivo. Smanjenju broja provalnih krađa doprinijela je i pojačana policijska patrola, naročito u noćnim satima.
Vlasnici kuća i stanova, nakon saznanja o krađi najčešće prijavljuju nestanak novca, nakita i drugih vrijednih stvari, koje se mogu neopaženo iznijeti iz stana.
Kako se zaštititi
Iz policije savjetuju građanima da prije odlaska na višednevne godišnje odmore ne ostavljaju otvorene prozore i vrata, kao i da novac i druge vrijedne stvari sklone na sigurno mjesto. Kako bi se ostavio lažan utisak da je neko u kući, građanima se takođe preporučuje da u slučaju dužeg odsustva ostave upaljeno svjetlo u nekoj od prostorija, kao i da ne spuštaju roletne na prozorima do kraja.
Mnogi, međutim, prije odlaska na odmore pribjegavaju savremenijim metodama. U kuće ugrađuju kamere i alarmne sisteme. Cijena toga na mjesečnom nivou iznosi između 60 i 100 KM.
"Najbolji, odnosno najoptimalniji način u odnosu na kvalitet usluge i cijenu je fizičko-tehnička zaštita. Znači, instalisanje određenog sistema tehničke zaštite u stan, povezivanje na agenciju koja se bavi tim, koja nadzire, vrši moritoring stana. U slučaju protivprovalnih radnji ili nekih drugih neodgovarajućih radnji na objektu, interventne patrole izlaze na objekat i intervenišu", kaže Dejan Jović, direktor tehnike inženjeringa u banjalučkoj kompaniji za objezbjeđivanje ljudi i imovine "Sektor sekjuriti".
Na meti provalnika su i šupe i podrumi u zgradama. Jedino osiguranje od krađa te vrste neki su potražili i dodatnim čeličnim rešetkama.