Proces privatizacije preduzeća u Federaciji BiH usporen je zbog nepovoljnog političko-ekonomskog ambijenta.
Vjekoslav Prce, zamjenik direktora Agencije za privatizaciju Federacije BiH, iznoseći ovu ocjenu upozorava da svako odugovlačenje privatizacije umanjuje cijenu firmi.
Smatra da je potrebno više političke volje da se uđe u privatizaciju državnih preduzeća. Kaže da Agencija nije zadovoljna učešćem stranih investitora u procesu privatizacije i da je potrebno stvoriti bolji ambijent za privlačenje stranih ulaganja.
Komentarišući probleme u privatizovanom sarajevskom preduzeću "Feroelektro", Prce kaže da je raskid ugovora s kupcima preduzeća zadnja opcija koju treba izbjegavati.
NN: Nepoštivanje odredaba iz kupoprodajnog ugovora kupca "Feroelektra" u zadnje vrijeme izazvalo je veliko nezadovoljsto radnika. Kako će ovi problemi biti riješeni? Da li će "Stanić invest" ostati vlasnik ovog preduzeća?
PRCE: Što se tiče "Feroelektra", kontrolom ugovorom preuzetih obaveza utvrđeno je da je kupac suprotno odredbama ugovora stavio hipoteku na imovinu "Feroelektra" za potrebe firme "Barit" iz Kreševa kako bi mogao podići kredit. I nakon upozorenja Agencije da se sporna hipoteka briše, kupac to nije učinio pa je Agencija za privatizaciju FBiH (APF) uz suglasnost Upravnog odbora podnijela tužbu za raskid ugovora.
Do sada nije bilo razloga da se raskida ugovor i tužba je pokrenuta zbog hipoteke. Sad čekamo rješenja Ministarstva trgovine FBiH i kako oni odluče tako ćemo mi uraditi. Finansijska policija je zaključila da je postupak privatizacije bio ispravan.
Problem je što se "Feroelektro" zbog poništenih pregovora s prvorangiranim konzorcijem iz Visokog već pet godina vuče po sudu, što je onemogućilo ulaganje, što je razumljivo. Ako je nešto na sudu, ko bi onda te uložene pare vraćao da se taj ugovor poništi? "Stanić invest" je dužan po ugovoru uložiti oko 21 milion KM u tri godine u "Feroelektro", a do sada je uloženo oko 1,7 miliona KM.
NN: Mislite li da sindikati radnika ponekad "pretjeruju" kada traže raskid ugovora s kupcima?
PRCE: Mislim da radnici pretjeruju jer ako sad nisu dobili dva ili tri mjeseca plaću onda je problem, a prije kada nisu dobivali pet ili deset mjeseci tada nije bio problem. Najgori je raskid ugovora. Da bi se raskinuo ugovor treba pripremiti sudski postupak. Bilo koji proces raskida ugovora ne može se završiti za dvije godine. Poslije je teže privatizovati firmu jer ko će poslovati s preduzećem u stečaju i drugim problemima.
NN: Zašto mostarski "Aluminij" još nije privatizovan?
PRCE: Taj projekat vodi Vlada FBiH. Vlada FBiH je formirala komisiju, koja je ustanovila da je ponuda konzorcija "Glencore International AG", "Feal" d.o.o, "Dalekovod" d.d najpovoljnija.
Problemi su cijena struje i saniranja crvenog mulja kao ekološkog problema. Investitori žele jeftiniju struju, a da li će je dobiti odlučiće Vlada FBiH. Ne bih o detaljima jer nije naš problem. O tome treba da odluči Vlada FBiH.
NN: Koliko je preduzeća bilo planirano za privatizaciju ove godine, a koliko je od toga privatizovano?
PRCE: Nastojimo da ubrzamo proces privatizacije. Samo naše učešće ovisi od mnogih čimbenika, od političke, pravne i ekonomske sigurnosti.
Planski dokumenti Agencije za 2008. godinu oslanjaju se na Politiku privatizacije državnog kapitala u FBiH s programom prioritetnih ulaganja, koju je kreirala Vlada FBiH, ali taj program nije usvojen u Parlamentu FBiH. Planom objave tendera ili neposredne pogodbe predviđena je objava javnih poziva za preduzeća "Aluminij" Mostar, oba telekoma, Fabriku duhana Mostar, "Hepok" Mostar, Tvornicu kartona i ambalaže Cazin i JP "Vitezit" iz Viteza. Iz ove grupe preduzeća kupoprodajni ugovori su potpisani za Fabriku duhana Mostar i "Hepok" Mostar. Druga grupa preduzeća su ona za koja je planirano da im se dionice prodaju putem burze. To su "Sarajevo osiguranje" Sarajevo, "Energopetrol" Sarajevo, "Unis - udružena metalna industrija" Sarajevo, "Šipad export-import" Sarajevo. Za neka od njih je dobivena saglasnost od Vlade FBiH ali je prodaja na burzi trenutno zaustavljena zbog svjetske ekonomske krize na burzama, što se odrazilo i na našu burzu. Za preduzeća "IP Krivaja" iz Zavidovića, KTK Visoko i Željezara Zenica predviđeno je restrukturiranje pa privatizacija. U međuvremenu je Vlada FBiH odustala od restrukturiranja "Krivaje" na osam tehnoloških cjelina, pa se odlučila za zajedničko ulaganje. Za ostala dva preduzeća u toku je postupak pripreme za privatizaciju, koja podrazumijeva aktivnosti njihovih nadzornih odbora na izradi prijedloga podjele na tehnoekonomske cjeline, kao i rješavanja spornih pitanja. Detaljne analize u vezi s rezultatima privatizacije u ovoj godini tek treba da se rade.
NN: Koliko je zarađeno od privatizacije u ovoj godini i koliko je ona bila uspješna u odnosu na prošlu godinu?
PRCE: Ostalo je još vremena do obrade konačnih rezultata za ovu godinu i njihove uporedbe s 2007. godinom. Ove godine je zarađeno oko tri miliona KM prodajom Fabrike duhana Mostar i "Hepoka".
Prošla godina je bila nešto uspješnija. Ne znam koliko je novca zarađeno jer najviše je bilo prodaje u maloj privatizaciji. Naša preduzeća su kapitalna. Mi radimo 90 odsto posla, ali Vlada FBiH odlučuje. Preduzeća poput telekoma i elektrodistribucija su politički interesi.
NN: Koliki je iznos stranih investicija u privatizaciji i u koji sektor su najviše ulagali?
PRCE: Agencija za privatizaciju FBiH od početka velike privatizacije nije zadovoljna učešćem stranih investitora u procesu privatizacije u FBiH. Na njihovo skromno učešće uticalo je mnogo faktora, kako ekonomskih tako i političkih. Do sada su strani investitori kupili 58 firmi u FBiH, za koje su platili 226 miliona KM u kešu. Međutim, ugovorili su investicije u iznosu od 463 miliona KM i obavezali se zadržati 7.021 radnika, te uposliti novih 2.291. Najviše su ulagali u sektor bankarstva, osiguranja, cementare... Tamo gdje su najsigurniji.
NN: Od kolike će pomoći biti studija sarajevskog Ekonomskog instituta, koji je analizirao uzroke slabog interesa stranih ulagača za sudjelovanje u procesu privatizacije?
PRCE: Svakako da će Agencija za privatizaciju FBiH koristiti ovu analizu, posebno prilikom planiranja narednih aktivnosti. Međutim, Agencija je provedbena institucija koja može predlagati rješenja i pružati stručnu pomoć odgovornim za stvaranje povoljnog makroekonomskog ambijenta u FBiH. Mi smo je napravili i mi je prihvatamo. Poslali smo je svim relevantnim čimbenicima, od Vlade FBiH do predsjednika FBiH i očekujemo i njihove sugestije.
NN: Šta otežava privatizaciju?
PRCE: Proces privatizacije otežan je i uslovljen brojnim razlozima koji su konstantni dugi niz godina. Istakao bih samo nekoliko: politički interesi, nepovoljan ekonomsko-politički ambijent za investiranje, nekonkurentnost privatizacijskih ponuda kao rezultat ratnih događanja, odgađanje procesa privatizacije, nepostojanje sektorske i industrijske politike, neusklađenost zakonskih rješenja, problemi u vezi s ustanovljavanjem vlasništva, nedostatak socijalnih programa rješavanja tehnoloških viškova radnika...
NN: U koliko slučajeva privatizacije u FBiH kupac ne poštuje svoje obaveze?
PRCE: Od 611 zaključenih ugovora čija realizacija se prati najmanje tri godine, kod 374 ugovora izvršene su sve ugovorene obaveze, a 158 ugovora je i dalje u postupku praćenja izvršenja preuzetih obaveza. Prema podacima iz 10 kantonalnih agencija za privatizaciju, do sada je raskinuto 40 ugovora, APF iz svoje nadležnosti je raskinula jedan, a 39 ugovora je u postupku za raskid. Nama nije cilj da se raskida ugovor. To je zadnje.
NN: Zašto se odugovlači s privatizacijom pojedinih preduzeća? Da li odugovlačenjem privatizacije pada vrijednost i u čijem je to interesu?
PRCE: S vremenom cijena preduzeća pada. Da li je to u nečijem cilju ne znam. Trebalo je u prvom momentu izvršiti prenos državnog na privatno. Manji bi problemi bili nego što su sad.
NN: Koji su pozitivni primjeri privatizacije u ovoj i prošloj godini?
PRCE: Ocjene o uspješnosti postupka su relativne jer mora proći određeni period postprivatizacijskih aktivnosti u firmi, koje se odvijaju neovisno od Agencije za privatizaciju FBiH. Taj period konsolidacije firme veoma je značajan za ocjenu o uspješnoj ili neuspješnoj privatizaciji.