Učenici prvih razreda svih srednjih škola u RS od drugog polugodišta ove školske godine dobili su novi nastavni predmet - kultura religija.
Naime, radi se o novom nastavnom predmetu koji je uveden kao eksperimentalni program, a kojeg će učenici pohađati jednom sedmično.
Tako će učenici u okviru kulture religija izučavati osnovne religijske pojmove i vrijednosti sa aspekta četiri religije u BiH, te njihove vrijednosti sa društvenohumanističkog stanovišta, kao i religijski uticaj na čovjeka, porodicu, društvo i državu.
Uvođenje ovog eksperimentalnog predmeta, kako kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, ima za cilj razumijevanje i njegovanje sistema društvenih i moralnih vrijednosti zasnovanih na društvu tolerancije.
"Predmet kultura religija učenici prvog razreda u trogodišnjem i četvorogodišnjem trajanju, izučavaće po jedan čas sedmično u 19 nastavnih sedmica, dok će učenici umjetničkih škola ovaj predmet izučavati po jedan čas sedmično u 18 nastavnih sedmica", objašnjava Spomenka Miljković, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Prema njenim riječima, učenici će biti ocjenjivani uz obaveznu napomenu "eksperimentalno", a ocjena neće ulaziti u opšti uspjeh.
Praćenje i evaluaciju rezultata eksperimentalnog programa sprovodiće zajednička komisija koju će činiti stručnjaci Republičkog pedagoškog zavoda, Ministarstva prosvjete i kulture RS i OEBS-a.
Iz Republičkog pedagoškog zavoda navode da će se na osnovu rezultata stručne evaluacije eksperimentalnog programa odlučivati o sadržaju i načinu daljeg sprovođenja programa kultura religija u srednjim školama.
Prema riječima Mirka Banjca, direktora Republičkog pedagoškog zavoda, još 2000. godine je pokrenuta inicijativa za uvođenje predmeta kultura religija.
"Ministarstvo prosvjete i kulture RS je 2005. godine potpisalo obavezu za uvođenje predmeta kultura religija. S obzirom da smo u 2007. godini izvršili uvid u nastavni program i udžbenike, uvidjelo se da niti udžbenik niti nastavni program nisu bili adekvatni postavljenom cilju, tako da se još tada pristupilo izmjeni programa udžbenika. Iz tih razloga uvođenje ovog predmeta je bilo prolongirano, a ministar prosvjete i kulture je odlučio da se on eksperimentano uvede od drugog polugodišta, kako bismo vidjeli da li taj program prihvataju roditelji i djeca i kako se oni prema njemu odnose", navodi Banjac.
Na kraju godine će se, dodaje, izvršiti evaluacija programa, kako bi se vidjelo u kojoj je mjeri prihvaćen ovaj eksperimentalni nastavni predmet.
"Snimiće će anonimno mišljenje, učenika, roditelja i nastavnika i nakon ovih istraživanja dobićemo rezultate na osnovu kojih ćemo znati da li je i u kojoj mjeri prihvaćen ovaj predmet", navodi Banjac.
On podsjeća da je još 2005. godine u 20 osnovnih škola u RS bio uveden predmet kultura religija kao pilot projekat koji je trajao godinu dana, te da sa njegovim sprovođenjem nije bilo problema.
Nastavnici edukovani na seminarima: Iako se već godinama priča o uvođenju predmeta kultura religija u srednje škole na području cijele BiH, ovaj predmet za sada je eksperimentalno uveden samo u srednje škole u RS, dok ga učenici u Federaciji još nemaju.
"Ja sam čak i reagovao javno, jer sam smatrao da, ako već uvodimo ovaj predmet, onda ga treba uvesti na nivou cijele BiH, ili ga ne treba uvoditi. Jer, kako ćemo imati prohodnost učenika i nastavnika o kojoj stalno pričamo, ako neki predmet imamo u jednom entitetu, a u drugom ga nemamo", kaže Banjac.
Iz Republičkog pedagoškog zavoda navode da će novi predmet predavati profesori sociologije, filozofije i istorije, zavisno od toga kojim kadrovima raspolažu škole.
A kako bi se što bolje pripremili za predavanje novog predmeta, ovi profesori su u proteklom periodu prošli kroz razne obuke i seminare.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS navode da su u cilju podrške implementaciji predmeta kultura religija u RS, zajedno s partnerskim timovima organizovali seminare, koje je pohađalo 87 nastavnika i nastavnica iz svih krajeva RS. Cilj seminara, koji je evaluacijskog karaktera, bio je osposobljavanje profesora za realizaciju nastavnih sadržaja iz predmeta kultura religija.
Iz OEBS-a navode da su zajedno s međunarodnim i domaćim partnerima radili na uvođenju ovog predmeta kao i organizovanju dosta seminara pod nazivom "Kultura tolerancije" na području cijele BiH.
"Seminari su bili organizovani za učenike svih osnovnih i srednjih škola iz BiH, kao i za roditelje, nastavnike i pedagoge, a projekat se bazirao na borbi protiv svih stereotipa i predrasuda u našoj zemlji", navodi Aida Bešić, službenik OEBS-a za odnose s javnošću.
Časovi se obavljaju bez problema: A, iz srednjih škola u RS poručuju da su već u prvoj sedmici drugog polugodišta bez problema krenuli s časovima na kojima se izučava novi predmet.
Tako iz banjalučke Ekonomske škole, u kojoj se nalazi osam odjeljenja prvih razreda, navode da su ovaj predmet učenici za sada dobro prihvatili.
"Iako je malo neuobičajeno da se neki predmet uvodi u drugom polugodištu, naša škola nije imala problema što se tiče uključivanja ovog predmeta u nastavni proces. Kulturu religija u našoj školi predaje profesorica istorije Slobodanka Stjepanović koja je išla i na seminare koje je organizovalo Ministarstvo prosvjete, kako bi se što bolje pripremila da predaje ovaj predmet. Za to je dobila i sertifikat kao dokaz da može stručno predavati ovaj predmet", kaže Predrag Damjanović, direktor Ekonomske škole.
S obzirom da se radi o novom predmetu, Damjanović navodi da su učenici za sada pokazali interesovanje.
"Učenici uglavnom prihvataju sve što je novo, tako da su već pokazali interesovanje i za ovaj predmet. Ukoliko se prilikom predavanja na časovima budu primjenjivale interesantne metode, i ako priča ne bude suvoparna i zasnovana samo na istorijskim činjenicama, vjerovatno će im se predmet svidjeti. Činjenica je da je predmet uveden kao esperimentalni i ja se nadam da će Ministarstvo, koje je donijelo odluku o uvođenju ovog predmeta, na kraju godine napraviti evoluaciju i čuti mišljenje učenika i profesora. Vjerovatno će od njihovog mišljenja zavisiti da li će taj predmet biti sljedeće godine ili neće. Znači, ako učenici budu zainteresovani, ako im se bude svidjelo, predmet će zaživjeti ", navodi Damjanović.
On smatra da bi bilo dobro kada bi ovaj predmet zaživio, da bi učenici proširili svoja znanja i o drugim religijama.
"S obzirom da u osnovnoj školi postoji predmet vjeronauka, u okviru kojeg se izučava samo jedna religija kojoj određeni učenici pripadaju, mislim da bi bilo dobro da se uvede ovakav predmet u srednjoj školi koji će na neki način da govori o svim religijama na ovim prostorima. Slušajući učenike i njihova razmišljanja, mislim da će ovaj predmet učenici prihvatiti u srednjoj školi. Učenike nižih razreda možda najviše interesuje religija kojoj oni pripadaju, međutim, kasnije se širi njihova potreba i želja da saznaju više i o drugim religijama", navodi Damjanović.
I Vojislav Perić, direktor banjalučke Tehnološke škole, u kojoj nastavu pohađa devet odjeljenja učenika prvih razreda, kao i većina direktora iz drugih srednjih škola u RS, tvrde da se časovi iz predmeta kultura religija bez ikakvih problema obavljaju od početka drugog polugodišta.
Učenici zadovoljni: Gorana Dragić, učenica Tehnološke škole, kaže da joj novi predmet neće predstavljati opterećenje, i da joj je drago što će, osim o svojoj nešto naučiti i o drugim religijama.
I većina učenika Ekonomske škole ima uglavnom pozitivna mišljenja kada je u pitanju uvođenje novog predmeta.
Tako učenica Sofija Krneta smatra da je ovaj predmet veoma bitan za vaspitanje mladih ljudi.
"Mislim da ovaj predmet ima potrebu i svrhu, i da je veoma bitno da mladi nauče kako o svojoj tako i o drugim religijama. Mislim da je potrebno da se te različitosti u kulturama i vjerama među našim narodima izjednače i da nema više tih barijera i predrasuda u našim različitostima", kaže Sofija.
Naročito joj se, dodaje, sviđa što će se na časovima ovog predmeta uključivati i učenici.
"Naši prvi časovi su bili upoznavanje sa ovim predmetom, koja je njegova svrha i koliko mi uopšte znamo o kulturi religija. Takođe, dogovarali smo se kako će se taj čas odrađivati, a profesorica je naglasila da ćemo mi učenici biti profesori na ovom času i da ćemo predavati lekcije, što mi se čini posebno zanimljivim", priča ova srednjoškolka.
I učenice Ranka Todorović, Jelena Vuković i Nikolina Topalović, smatraju da je predmet kutura religija zanimljiv, a jedan od razloga što su ga dobro prihvatile, kako kažu, je i taj što se predmet ne ocjenjuje.
"Sviđa mi se ovaj predmet i mislim da treba da naučim o svim religijama. Nije to ništa opširno, učimo neke zanimljivosti, a ne samo čistu istoriju. Zanimljivosti o raznim religijama tražimo i na Internetu i prezentujemo ih na času. Podijeljeni smo u grupe i sviđa mi se što će na časovima aktivno učestvovati i učenici. Takođe, nećemo biti ocjenjivani, pa je to jedan teret manje. Znači, to čisto radimo radi interesovanja", navodi Ranka svoja prva zapažanja o novom predmetu.
Nikolina takođe smatra da je veliki plus kod učenika što se predmet ne ocjenjuje i što se zasniva na interesovanju učeniku.
"Predmet bez svrhe": Sa druge strane, Ivan Šijaković, sociolog, smatra da je uvođenje ovog predmeta potpuno nepotrebna stvar i da zauzima prostor onom što realno može objasniti sociologija.
"Ja ne vidim svrhu i smisao uvođenja tog predmeta, pa čak mislim i da je to kontraproduktivno, da će izazvati kontraefekte. Možda će malo čak i građane pobuniti u tom smislu da je možda previše toga, jer imamo vjeronauke u raznim školama, a sada imamo i kulturu religija", navodi Šijaković.
Dodaje da uvođenje ovog predmeta može imati koristi samo u jednom slučaju, a to je ako se na časovima bude predavalo o svakodnevnom praktikovanju svih religija i njihovih običaja.
"Korisno će biti ako se na časovima bude predavalo o ritualima, odnosno običajima u svakoj od religijskih konfesija, tako što se npr. pravoslavci upoznaju šta to znači slaviti Božić kod katolika ili Bajram kod muslimana, i obratno, da muslimani i katolici upoznaju običaje pravoslavaca. Znači, da jedni druge upoznaju i da vide da ti simboli i običaji vode ka istom, da im je korijen isti. Ali ako se to bude svelo na ponovno prepričavanje religije, ponovno isticanje jedne religije naspram druge, ako se predmet bude predavao kao naukovanje o nečemu kao dogma, onda će to samo odbijati učenike", smatra Šijaković ističući da će mnogo zavisiti od toga ko će predmet i kako predavati.
Vjerske zajednice protiv: Ni predstavnici vjerskih zajednica nisu baš oduševljeni uvođenjem novog nastavnog predmeta, jer smatraju da će on potisnuti vjeronauku iz škola.
Tako, prema riječima Krstana Dobravca, savjetnika za vjeronauku u Pedagoškom zavodu RS, cilj uvođenja predmeta kultura religija je relativiziranje pravoslavne vjeronauke i zatiranje srpskog identiteta na ovim prostorima.
"To je izmišljeni predmet koji su pisali oni kojima je ono što se piše u njoj potpuno nepoznata materija. Mi imamo mnogo argumenata zašto smo protiv uvođenja ovog predmeta, ali nažalost, niko nas nije saslušao", navodi Dobravac dodajući da su na jednom od sastanaka vjerskih zajednica Islamska vjerska zajednica, Katolička crkva, kao i Pravoslavna crkva jasno kazale da se ne slažu sa uvođenjem predmeta kultura religija.
Navodi i da mu je nejasna činjenica zašto se ovaj predmet uveo samo u srednjim školama u RS, dok u Federaciji nije uveden.
Sa druge strane, Mirko Banjac, direktor Pedagoškog zavoda RS, smatra da vjerske zajednice nemaju razlog da se protive uvođenju ovog predmeta, jer on ni u kojem slučaju neće potisnuti predmet vjeronauku.
"Mislim da u ovoj fazi ne treba praviti probleme. Program je uveden eksperimentalno, a da li će on zaživjeti, to će zavisiti od njegovog prihvatanja od strane djece i njihovih roditelja. Nema apsolutne šanse da se potisne vjeronauka, jer to nisu programi koji jedni druge isključuju", ističe Banjac.
U FBiH ne postoji jedinstven stav
Prema riječima Melihe Alić, federalnog ministra obrazovanja i nauke, u Federaciji ne postoji jedinstven stav kantonalnih ministara kada je u pitanju uvođenje predmeta kultura religija u srednje škole.
"S obzirom da u Federaciji kantonalni ministri donose odluke, odnosno prepušteno je kantonima da ih pojedinačno donose, moram reći da, nažalost, još nemamo jedinstven stav oko uvođenja predmeta kultura religija. Ja lično jesam za uvođenje ovog predmeta i smatram da je to dobar potez u RS.
Mislim da bi za srednje škole u cijeloj BiH bilo i te kako potrebno uvođenje jednog ovakvog predmeta", navodi Alićeva.
Kada su u pitanju osnovne škole u Federaciji, Alićeva kaže da je planirano uvođenje ovakvog predmeta kao alternativa vjeronauci.
"Opredjeljenje većine kantonalnih ministara je da se u osnovnim školama izučava vjeronauka, a da kao alternativni predmet to bude kultura religija ili etika i mi smo dobili zadatak da u skorije vrijeme napravimo jedan takav alternativni predmet", navodi federalna ministrica.
Greške u udžbeniku
Živan Nenad, profesor istorije, koji od drugog polugodišta u banjalučkoj Srednjoj tehološkoj i Muzičkoj školi predaje i predmet kultura religija, prošao je, kao i drugi profesori, edukaciju kako bi novi predmet što bolje približio učenicima.
Prema njegovim riječima, učenici su za sada veoma zainteresovani i radoznali kada je u pitanju izučavanje ovog predmeta. Ističe da predmet neće biti suvoparan, i neće se učiti samo iz knjige, već će se časovi upopuniti i mnogim drugim sadržajima, a programom su uključene i posjete raznim objektima i izložbama.
Ipak, smatra da udžbenik nije baš prilagođen nivou đaka.
"Profesori univerziteta koji su pisali udžbenik nisu se baš spustili na nivo srednjoškolaca. U udžbeniku ima i dosta grešaka, a jedna velika greška je oko nastanka pravoslavlja gdje je napisano da je pravoslavlje nastalo 1054. godine. Možda se radi i o štamparskoj greški, ali mislim da se tako velike greške ne bi smjele dešavati", navodi Nenad.
Ovaj profesor ističe da novi predmet nema za cilj da mijenja vjeru, ali da je veoma bitno što će osim svoje religije, učenici naučiti i o drugim religijama.
"Cilj predmeta je da se učimo toleranciji i poštovanju drugog i drugačijeg", navodi Nenad.