Procenat učešća žena u javnom i političkom životu u BiH još je daleko od propisanog standarda koji iznosi 40 odsto, a koji je većina evropskih zemalja ispoštovala, te se najniža granica njihovog učešća već odavno ne dovodi u pitanje.
Iako u procesu približavanja Evropskoj uniji BiH teži što efikasnijem usaglašavanju s evropskim propisima, nije ni blizu evropskog standarda koji se odnosi na zastupljenost žena u javnom i političkom životu.
Imajući u vidu učešće žena u Predsjedništvu BiH i Savjetu ministara BiH, koji iznosi nula odsto, te njihovu zastupljenost u lokalnoj vlasti od pet odsto, očigledno je da su u BiH i dalje prisutne ukorijenjene tradicionalne predrasude, te stav da ženama nije mjesto u javnoj, već u privatnoj sferi.
Stvarnost: Uprkos tome što žene čine više od polovine stanovništva i biračkog tijela, i dalje su ozbiljno nezastupljene u donošenju političkih i javnih odluka.
I pored Ustavom i zakonima garantovane ravnopravnosti muškaraca i žena, stvarno stanje je očigledno pod velikim uticajem ovih predrasuda, što otežava ravnopravno učešće žena u javnom i političkom životu.
Kako ističu u Gender centru, centru za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS, iako im je formalno-pravno osigurana ravnopravnost i mogućnost da biraju i budu birane, žene su i dalje upadljiva manjina u političkom i javnom životu u Srpskoj.
"U tu svrhu Gender centar je izradio 'Analizu učešća žena u političkom i javnom životu u RS s aspekta primjene domaćih i međunarodnih standarda za ravnopravnost polova', koja je usvojena 1. jula na sjednici Vlade RS, a koja je pokazala da nije ispunjen standard od 40 odsto učešća žena u političkom i javnom životu, u upravljanju i odlučivanju koji je propisan domaćim i međunarodnim standardima", ističe Dijana Tepšić, službenica za odnose s javnošću Gender centra Vlade RS.
Iako je u 21. vijeku teško shvatiti da neko ne želi ukazati povjerenje nekome u organima vlasti samo zato što je osoba koja obavlja tu funkciju ženskog pola, stvarno stanje pokazuje da je situacija zaista takva.
Osim Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, gdje na vodećim funkcijama ne participira nijedna žena, procenat njihovog učešća u Parlamentarnoj skupštini BiH iznosi 18 odsto, a u Vladi RS 69 odsto.
U Savjetu ministara BiH ističu da učešće žena na ministarskim funkcijama zavisi isključivo od političkih partija, koje odlučuju da li će za te funkcije u Savjetu ministara nominovati žene.
"Kandidovanje je, dakle, u domenu političkih partija, koje predlažu kandidate za ministre i zamjenike ministara u Savjetu ministara BiH. Ovakav procenat učešća žena pokazuje da bi, prilikom nominovanja budućih kadrova za ministre i zamjenike ministara, političke stranke trebalo da vode računa o ravnopravnoj zastupljenosti polova", ističu u Savjetu ministara BiH.
Najbolji: Najveći procenat učešća žena u organima vlasti u BiH ostvarila je Narodna skupština RS, gdje je zastupljenost žena daleko veća u odnosu na prethodno navedene institucije, te iznosi 25 odsto.
Taj procenat pokazuje da se republička zakonodavna vlast najviše približila evropskim standardima kada je u pitanju zastupljenost žena u organima vlasti, te stoga i ne čudi činjenica da je u dosadašnjih sedam skupštinskih saziva procenat pripadnica ljepšeg pola među neposredno biranim narodnim predstavnicima bilježio konstantan rast.
"Ovaj sedmi saziv u tom smislu je dostigao cijelih 25 procenata, odnosno zastupljenost od čak 21 žene u parlamentu RS", ističe Marinko Učur, stručni saradnik za informisanje u Narodnoj skupštini RS.
Govoreći o konstantnom povećanju procenta učešća žena u NS RS, Učur podsjeća da u prvom sazivu Skupštine tadašnje Republike Srpske Bosne i Hercegovine sastav nije imao nijednu ženu.
"Drugim riječima, tadašnje biračko tijelo nije delegiralo nijednu ženu u najviši zakonodavni organ. Nismo sigurni da li je situacija bila takva zato što žena nije bilo dovoljno na izbornim listama ili zbog činjenice da nisu dobile potreban broj glasova da bi ušle u parlament", ističe Učur.
Dodaje da tadašnja zakonska rješenja nisu predviđala strogu procentualnu i minimalnu zastupljenost žena.
"Na svu sreću stvari se iz godine u godinu mijenjaju nabolje i sada smo u samom vrhu parlamenata u regionu kada je u pitanju ovaj evropski i civilizacijski standard. Od nula žena u prvom, do 21 žene u posljednjem skupštinskom sazivu", naglašava Učur.
U međuvremenu drugi i treći saziv NS RS imali su po dvije žene, dok je trend izrazitog povećanja participacije žena zbog zakonskih rješenja i izbornih pravila rastao od četvrtog saziva, koji je brojao čak 19 žena, petog saziva sa 16 žena, te šestog kroz čiji su sastav prodefilovale 22 žene.
"Vjerujemo da procenat zastupljenosti žena nije ni približno onakav kakav bi trebalo da bude, ne samo zbog famoznih evropskih standarda, nego zbog činjenice da je žena približno 50 odsto u populaciji RS", smatra Učur.
Dženderizacija: On dodaje da su sada, kada postoje zakonska rješenja da se učešće žena u političkom životu značajnije poveća, na potezu same žene i njihova udruženja koja afirmišu ravnopravnost polova i na ovaj način.
"Dženderizacija cijelog društva, ako se tako mogu izraziti, uzela je toliko maha da nije daleko dan kada ćemo dostići standarde kojima težimo. Vjerujem da bi stanje u našem parlamentu, kada je to u pitanju, moglo biti orijentir i drugima u okruženju", smatra Učur, dodajući da je demokratski kapacitet institucija RS i u ovoj oblasti položio evropski ispit.
Ipak, pokazatelji u evropskim zemljama su daleko bolji jer, prema posljednjim podacima Savjeta Evrope iz 2009. godine, zastupljenost žena u organima vlasti u Švedskoj iznosi 47 odsto, u Finskoj 41,5 odsto, a u Holandiji 41,3 odsto.
Kako navode u Gender centru, centru za ravnopravnost polova Vlade RS, upravo u tim zemljama je ostvaren najveći kvalitet života stanovništva i najbolji životni standard.
"Prema tome, ako želimo napredovati i kvalitetnije živjeti, te slijediti te pozitivne primjere, treba da poštujemo principe i standarde za ravnopravnost polova i pružimo ženama jednaka prava i šanse na dobrobit sveukupnog društvenog i ekonomskog razvoja našeg društva", ističe Tepšićeva.
Dodaje da zbog predrasuda o ženama i muškarcima, koje i dalje vladaju u našem tradicionalnom i patrijarhalnom društvu, mnogi ne ukazuju podršku i povjerenje ženama koje se odluče za javni i politički život.
"Oni koji nemaju povjerenja u žene koje obavljaju značajne poslove na visokim funkcijama treba da se zapitaju zašto je to tako, zašto imaju povjerenje samo u muškarce, dakle zašto uopšte postoji predrasuda ako neku visoku funkciju obavlja žena. Postavlja se pitanje kada ćemo izaći iz stereotipnih okvira i prestati se čuditi ako je neka žena postavljena za direktoricu, predsjednicu ili načelnicu", ističe Tepšićeva.
Dobar primjer: Istovremeno dodaje da RS ima veliki broj obrazovanih, istaknutih i uspješnih žena koje treba podržati kako bi njihove pozicije i postignuti uspjeh bili što vidljiviji, te kako bi mlade žene u njima vidjele dobar primjer koji mogu slijediti.
"Mnoge žene svakodnevno svojim postignućima ostvaruju velike rezultate i doprinose na polju svih oblasti života i rada", naglašava Tepšićeva.
Međutim, ipak dodaje da se u odnosu na raniji period ti obrasci i stavovi postepeno mijenjaju, te da će to na kraju dovesti do kvalitativnih promjena u pogledu većeg učešća i zastupljenosti žena u javnom i političkom životu.
"Naime, sve je više mladih koji u privatnom i porodičnom životu ravnopravno dijele obaveze, što im obezbjeđuje jednake mogućnosti učešća i doprinosa u društvenoj i javnoj sferi", ističe Tepšićeva.
Jedna od žena koje su svojom angažovanošću mnogo doprinijele povećanju učešća žena u političkom i javnom životu je Nada Tešanović, potpredsjednica Narodne skupštine RS i potpredsjednica SNSD-a.
"Od 2000. godine počinje moja borba za što veće učešće žena u političkom životu, jer sam vidjela da je jako mnogo žena koje glasaju, a jako ih je malo politički angažovano. Nastojala sam da djelujem u tom pogledu i kroz partijska dokumenta, u kojima smo definisali minimalni postotak učešća žena od 30 odsto i od 2000. godine do danas situacija se mnogo promijenila", ističe Tešanovićeva.
Dodaje da se zahvaljujući partijskoj i angažovanosti nevladinih organizacija postigao sadašnji, najveći procenat zastupljenosti žena u Narodnoj skupštini RS.
Govoreći o mogućnosti žena da se politički angažuju, Tešanovićeva ističe da je ekonomska nezavisnost jedan od osnovnih uslova da bi se žena mogla angažovati u javnom i političkom životu.
"Naravno, to zavisi i od žena, od njihovog stepena obrazovanja, ekonomske samostalnosti i situacije u kući. Prilično je teško ako nemate pomoć, jer sve je lakše ako imate podršku u porodici", kaže Tešanovićeva.
Shvatanja: Istog je mišljenja i Fatima Fetibegović, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, koja kao jedna od rijetkih žena na ministarskim funkcijama ističe da se žene same trebaju boriti za bolji položaj u društvu, koji im, kako naglašava, najviše otežavaju tradicionalna i patrijarhalna shvatanja, koja su i dalje prisutna u BiH.
"Žene su jednako sposobne kao i muškarci, dobro se snalaze u svakom poslu i zbog toga ih treba biti mnogo više u javnom i političkom životu nego što ih ima sada", smatra Fetibegovićeva, koja se, kako kaže, velikom angažovanošću na poslu, te stalnim zalaganjem u cilju napredovanja izborila za svoj položaj.
Razlozi za nedovoljno učešće žena u političkom i javnom životu velikim dijelom leže u okolnostima koje se tiču rada i odnosa političkih partija prema tom pitanju, prije svega u nedovoljnoj podršci i vidljivosti žena u političkim partijama, naročito u predizbornim kampanjama, kao i u izbornom procesu.
"Treba raditi na promjeni zakonskog okvira koji reguliše rad političkih partija, te okvira i standarda koji regulišu političke programe, zbog određene društvene podrške ženi, koja ipak u našoj sredini još nosi najveći dio kućnih obaveza. Ako se u predizbornim kampanjama samo kandidati muškog pola promovišu kao osobe za koje treba glasati, sigurno je da će to doprinijeti da upravo samo oni i budu izabrani", smatra Tepšićeva.
Ono što uveliko može ubrzati proces povećanja zastupljenosti žena u vlasti svakako je primjena domaćih i međunarodnih standarda, kreiranje i sprovođenje strateških mjera za ravnopravnost polova, te usklađivanje privatnog, porodičnog i profesionalnog života.
Program kampanje
Gender centar Vlade RS je pripremio program izborne kampanje "Biraj ravnopravno!", koja počinje 16. avgusta 2010. godine i provodi se na svim nivoima RS, u cilju postizanja ravnopravne zastupljenosti žena u političkom i javnom životu, odnosno u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju na svim nivoima vlasti u Srpskoj.
"Kampanja 'Biraj ravnopravno!' takođe ima za cilj i podizanje svijesti građana i građanki Republike Srpske da svojim glasanjem doprinesu povećanju broja žena u organima vlasti na svim nivoima, kao i podizanje svijesti svih drugih, naročito mladih o važnosti ravnopravnog učešća žena u političkom i javnom životu", ističe Dijana Tepšić, službenica za odnose s javnošću Gender centra.
Učešće žena u zemljama članicama
Trenutna situacija zastupljenosti žena u organima vlasti u zemljama članicama prema posljednjim podacima Savjeta Evrope iz 2009. godine:
- Švedska – 47 % žena
- Finska - 41,5 % žena
- Holandija - 41,3% žena
- Danska - 38 % žena
- Španija - 36,3 % žena
- Norveška - 36,1 % žena
- Belgija - 35,3 % žena
- Island - 33,3 % žena
- Njemačka - 32,2 % žena
Učešće žena u organima vlasti u zemljama regiona:
- Makedonija - 31,7 % žena u organima vlasti
- Srbija - 21,6 % žena u organima vlasti
- Hrvatska - 20,9 % žena u organima vlasti
- Slovenija - 69,3 % žena u organima vlasti
- Bosna i Hercegovina - 11,9 % žena u organima vlasti
- Crna Gora - 11,1 % žena u organima vlasti
- Albanija - 7,1 % žena u organima vlasti
Učešće žena u Republici Srpskoj:
- Zakonodavna vlast Republike Srpske: (25 %) žena
- Izvršna vlast Republike Srpske: (69 %) žena
- Sudska vlast Republike Srpske: (28 %) žena.
- Lokalni izbori u 2008. godini (izabrane načelnice): (5 %) žena.