Iako se tokom posljednjih godina u BiH sve više ukazuje na značaj većeg učešća žena na značajnijim funkcijama u javnom i političkom životu, statistike i dalje pokazuju da je načelo ravnopravnosti polova samo formalno prisutno. Zbog specifične uloge u porodici, a naravno i predrasuda koje su prisutne u većini balkanskih zemalja, ženama je daleko teže izboriti se za uticajniji položaj i bolje radno mjesto.
Procenat žena koje se nalaze na vodećim funkcijama u javnom i političkom životu i dalje je poražavajući. Interesi žena se ne artikulišu na mjestima gdje se donose političke i sve druge odluke jer ih na tim mjestima nema dovoljno. Na taj način se dvostruko gubi, s jedne strane stoga što žene ne učestvuju, a i što se ne koristi kompetencija velikog broja žena, koje imaju kvalifikacije, znanja i sposobnosti o mnogim bitnim pitanjima za sve ljude.
Na opštinskim izborima iz 2004. godine, u RS su za mjesto načelnika od 16 kandidovanih izabrane dvije žene, a 60 muškaraca od 379 kandidovanih. Na ovim položajima učešće žena je svega 3,2 odsto, a muškaraca 96,8 odsto.
Anka Papak-Dodig, načelnica opštine Drvar, jedna je od rijetkih koje u BiH obavljaju ovu funkciju. Koliko se angažuje i posvećuje poslu govori to da više od dvije godine nije iskoristila dan godišnjeg odmora.
`Posao načelnika je zaista težak, pogotovo u mom slučaju, jer je opština razvlašćena, ekonomska situacija je jako loša, pa ljudi od vas očekuju da riješite sve te probleme`, kaže Papak-Dodigova.
Ona ističe da stereotipi o sposobnosti žena i muškaraca kod nas još predstavljaju veliku prepreku za napredak žena.
`Žene su jednako sposobne kao muškarci, zbog toga im treba pružiti priliku da napreduju, koja im je u našem društvu uskraćena`, navodi Papak-Dodigova, koja je i pored obimnih obaveza uspjela na pravi način da uklopi posao i porodične obaveze.
Načelnici svih 12 opština Zeničko-dobojskog kantona su muškarci, a u Vladi ZDK od 10 ministarskih funkcija tek dvije su pripale ženama, Zdenki Merdžan i Mirzeti Džonlagić.
Ništa bolje stanje nije ni u Skupštini ZDK, gdje su tri čelne funkcije pripale `jačem polu`, a tek je mjesto sekretara Skupštine u rukama žene.
U opštini Zenica od desetak resornih službi na čelu tri službe trenutno su žene.
U FBiH SAMO JEDNA MINISTARKA
Uprkos Zakonu o jednakopravnosti polova, za koji stručnjaci kažu da je jedan od boljih u Evropi i koji predviđa ravnopravnu zastupljenost polova u svim segmentima društva, u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti FBiH žene su zastupljene sa samo desetak odsto u odnosu na svoje muške kolege.
Podaci o rezultatima posljednjih predsjedničkih izbora u BiH, kojima raspolaže Agencija za ravnopravnost polova u BiH, pokazuju da je postotak učešća žena u organima vlasti i dalje minimalan.
Prema podacima Gender centra FBiH, u parlamentu FBiH od ukupno 76 poslaničkih mjesta samo 22 zastupničke fotelje zauzele su pripadnice ljepšeg pola. Ovaj procenat daleko je manji u kantonalnim skupštinama, gdje je u prosjeku izabrano samo 69 odsto žena.
`Rezultati izbora za zakonodavna tijela vlasti pokazuju da je biračko tijelo u Federaciji BiH povjerenje ukazalo muškarcima. Analiza sastava kandidatskih lista svih subjekata koji su sudjelovali na prošlogodišnjim izborima pokazala je da je na podnesenim kandidatskim listama bila ukupno trećina žena - kandidatkinja`, kaže Ana Jakšić iz Centra za jednakopravnost spolova FBiH.
Statistike ovog centra pokazuju da je zastupljenost žena u izvršnoj vlasti, na koju se postavljaju stručnjaci za koje se dogovore politički lideri, još lošija.
U Vladi Federacije BiH od ukupno 16 ministara samo je Meliha Alić ministarka obrazovanja i nauke, tako da ni u ovom slučaju nisu ispoštovane odredbe Zakona o ravnopravnosti polova u BiH, niti evropski standardi.
Od svih kantona u kojima je do sada izvršen izbor, odnosno imenovanje članova kantonalnih vlada, 11 je ministarki, ili u procentima 15,94 odsto.
`Ovaj podatak, također, upućuje na zaključak da su se parlamentarne političke partije, predlagači kandidata ili kandidatkinja, opredijelili da izaberu veći broj muškaraca. To praktično znači da ni u slučajevima kada su to mogli nisu poštovali princip ravnopravne zastupljenosti spolova u organu zakonodavne vlasti, kako je utvrđeno u članu 15 Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. Nije ispoštovan evropski standard, prema kojem u svakom organu treba biti najmanje 40 odsto pripadnika jednog spola, da bi se smatralo da je postignuta ravnopravna zastupljenost spolova u sastavu tog organa`, objašnjava Jakšićeva.
Jedini izuzetak u Federaciji BiH čini izbor dvije žene na pozicije predsjednice i dopredsjednice Federacije BiH, a to su Borjana Krišto iz HDZ-a BiH i Spomenka Mičić iz Stranke za BiH.
`Nažalost, i kada budu postavljene na neku funkciju žene služe čisto kao dekoracije ili budu postavljene na formalna mjesta koja nemaju suštinskog uticaja na zbivanja. Takav je slučaj u FBiH`, smatra Besima Borić, vijećnica Skupštine Kantona Sarajevo i dugogodišnja aktivistica u borbi za jednakopravnost spolova.
`Apsurdna je situacija da imamo vjerovatno najbolji zakon o jednakopravnosti spolova u regionu i šire, a žena nema ni na mapi. Uspostavljene su sve pretpostavke za demokratizaciju našeg društva. Formalno-pravno ženama su otvorene sve mogućnosti, ali to u praksi ne funkcioniše`, ističe Borićeva.
Ona tvrdi da je najdrastičniji primjer dominacije muškaraca u javnim preduzećima, gdje na čelnim mjestima gotovo po pravilu žena uopšte nema.
`Apsolutno nije istina da su žene manje sposobne i to znaju i naše kolege muškarci. Najčešće su na stručnim mjestima, na pozicijama savjetnika, asistenata i stručnjaka zaposlene žene koje izuzetno dobro i marljivo rade svoj posao. Međutim, čim se treba preći na neku veću stepenicu tu nastaju varnice i osporavanja`, kaže Borićeva.
Kao glavne razloge za ovakvo stanje Borićeva smatra društveno uređenje i tradicionalno nasljeđe, `u kojem se vijekovima u glavu gurala spoznaja da su muškarci glavni`. Ističe da su krivi i muškarci koji kroz političke partije ne propagiraju svoje ženske kandidate i općenito sprečavaju ozbiljniji proboj žena jer ih tretiraju kao konkurenciju.
`Naša patrijarhalna tradicija pobijedila je demokratiju i razvoj civilnog društva. Međutim, krivica je ponekad i na samim ženama, koje se dovoljno ne bore za svoje prava. Obično sve dobro rade i kada treba da dođu na rukovodeće mjesto pojavljuje se neki otklon kao 'gdje ću ja to raditi'. Da ne govorim o poraznoj činjenici da žene ne koriste Zakon o jednakopravnosti spolova i ne tuže svoje poslodavce zbog diskriminacije. Do sada takvih slučajeva nije bilo`, zaključuje Borićeva.
U NARODNOJ SKUŠTINI 18 ODSTO ŽENA
U Narodnoj skupštini RS poslaničku funkciju obavlja 18 odsto žena. U ministarstvima u Vladi RS žene zauzimaju samo dva ministarska mjesta i to u Ministarstvu za ekonomske odnose i koordinaciju i Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. U Gender centru Vlade RS u toku je prikupljanje podataka o učešću žena na načelničkim mjestima i drugim višim funkcijama.
Fatima Fetibegović, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi RS, smatra da žene u našem društvu, koje je još patrijarhalno, moraju, prije svega, da se izbore za stvarnu ravnopravnost, pa tek onda da razmišljaju o boljem društvenom položaju.
`Činjenica je da je u posljednje vrijeme sve više žena na rukovodećim radnim mjestima u privredi, društvenim djelatnostima, upravi, pa i u političkom životu. Međutim, to je zasluga upravo tih žena, a manje nekog opšteprihvaćenog stava. Na žalost, kod nas još preovladava stav da je ženi mjesto u kući, a pri tom se zanemaruje činjenica da 'kuća ne stoji na zemlji nego na ženi'`, kaže Fetibegovićeva.
Ministarka, pored toga što je aktivno posvećena odgovornom poslu koji obavlja, nije zapostavila ni svoju porodicu.
`Moram priznati da imam punu podršku i razumijevanje mojih kćerki i supruga. Kćerke su studenti i obje studiraju vani, tako da te, uslovno rečeno, fizičke brige oko njih nemam. One mi se svakodnevno javljaju, prate moj rad, a suprug nastoji da mi olakša kućne poslove, dobar dio toga i sam uradi jer je, nažalost, nezaposlen. Maksimalno se trudim da moja porodica ne trpi zbog moje karijere`, ističe ministarka Fatibegović.
Ona ostalim ženama poručuje da prvenstveno moraju da shvate da je i najviša funkcija u društvu samo posao koji one mogu dobro obavljati.
`Ne smatram da posao ministra zahtijeva više odricanja nego posao arhitekte, koji sam obavljala do dolaska u Vladu. Nosi više odgovornosti i pažnje javnosti, to svakako, ali svaki posao, ukoliko žena hoće uspješno da ga obavlja, traži izvjesna odricanja. Žene se moraju više zalagati jer je malo muškaraca koji će se odreći funkcije zarad ravnopravnosti polova. Želim da naglasim da premijer Dodik ima sjajan odnos prema saradnicima i da bi trebalo da posluži kao primjer ostalim muškarcima`, kaže Fetibegovićeva.
POSLOVNE ŽENE
Žene na rukovodećim mjestima u sferi biznisa u BiH su rijetke, iako ih po preduzećima ima mnogo i njihova važnost je velika, ali nisu na direktorskim funkcijama.
Jedan od dobrih primjera je Tamara Janjetović, direktor kompanije `Tamaris`, koja nerijetko po cijeli dan provede na radnom mjestu. Počela je da radi još dok se školovala, pa je mjesto direktora, nakon više godina rada, kaže, očekivala. Majka je troje djece, pa kada završi s obavezama na poslu ostatak vremena posvećuje djeci.
`Posao je odgovoran i zahtjevan, zato često na poslu provedem po cijeli dan, a kada završim ranije onda sam ostatak dana sa djecom, vodim ih na časove engleskog, klavira i trudim se da im nadoknadim vrijeme koje ne provodim s njima`, kaže Janjetovićeva i naglašava da su predrasude o ženama ključni problem koji osporava napredovanje slabijem polu.
Žene se u društvu moraju mnogo više zalagati i boriti od muškaraca kako bi se izborile za svoja prava, smatra Janjetovićeva i dodaje da su muškarci u većoj prednosti od žena samim tim zbog njihove uloge u porodici.
Pozitivnih primjera uspješnih žena ima mnogo, ali daleko manje nego kada su u pitanju muškarci. Iako žene predstavljaju polovinu stanovništva, one su u isto vrijeme, nažalost, najveća manjina, jer i dalje nemaju ekonomske i političke moći.
Prema riječima Spomenke Krunić, direktorice Gender centra Vlade RS, trenutno stanje, odnosno procenat žena koje učestvuju u javnom i političkom životu, tj. onih koje su pozicionirane na mjestima odlučivanja, nije zadovoljavajući.
Minimalni procenat koji se traži po Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena CEDAW je 30 odsto žena na mjestima odlučivanja i političkim strukturama, a po preporuci Savjeta Evrope procenat je 40 odsto.
Krunićeva kaže da je jasno da ćemo u budućnosti ka evropskim integracijama morati ispuniti važne uslove koji se od nas traže.
Kada je u pitanju ravnopravnost polova, ti uslovi su između ostalih i ravnopravno učešće u javnom i političkom životu, ukidanje stereotipa zasnovanih na polu, te usklađivanje privatnog, porodičnog i profesionalnog života.
Zastupljenost žena na javnim funkcijama u kantonima
- Kanton Sarajevo - 22,8 odsto
- Tuzlanski kanton - 11,4 odsto
- Srednjobosanski kanton - 19,3 odsto
- Bosanskopodrinjski kanton - 16 odsto
- Posavski kanton - 10 odsto
- Unsko-sanski - 20 odsto
- Zeničko-dobojski - 17,19 odsto
- Livanjski kanton - 4 odsto
- Zapadnohercegovački kanton - 8,6 odsto
- Hercegovačko-neretvanski kanton - 10 odsto