Slavni bh. umjetnik, akademski slikar i grafičar Mersad Berber preminuo je u nedjelju naveče u svojoj kući u Zagrebu od posljedica srčanog udara, u 73. godini.
Njegova supruga Ada i sinovi Ensar i Azer, usljed šoka, nisu juče bili u stanju da daju bilo kakve izjave za medije, pa je kućna pomoćnica u domu Berberovih potvrdila ovu tužnu vijest.
"Ovo je jedna od najvećih šteta koje su se mogle desiti umjetnosti na Balkanu, jer smo ga smatrali balkanskim umjetnikom, iako je potekao iz BiH", rekao je Admir Mujkić, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULU BiH).
Berber, jedan od najpoznatijih i najtraženijih savremenih likovnih umjetnika, rođen je 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963, u klasi profesora Maksima Sedeja. Već tada nazvan je čudom. Postdiplomski studij grafike na ALU u Ljubljani dovršava 1965, kolektivno izlaže od 1961, a prvu samostalnu izložbu je imao 1965. u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Londonska "Tate Gallery" je 1984. otkupila njegov rad "Byzantium III" i svrstala ga uz bok velikanima ovog muzeja. Izlagao je od Londona do Tokija.
Dva njegova rada pohranjena su u fundusu Muzeja savremene umjetnosti (MSU) RS u Banjaluci, jedan iz 1973, drugi iz 1975. godine, a povremeno se nađu u izloženim postavkama. Jedan period života je proveo u gradu na Vrbasu, a velika zasluga mu se pripisuje za otvaranje Umjetničke galerija, sada MSU RS, kada je bio jedan od pokretača akcije solidarnosti prikupljanja umjetničkih djela. Rado se odazivao da učestvuje na jesenjim salonima u Banjaluci, za šta je 1975. godine nagrađen premijom.
"Smrt me zatekla i kao čovjeka i kao istoričara umjetnosti. Uvijek razmišljamo - da je duže živio, ostavio bi mnogo više ovozemaljskih tragova. Imao je izuzetnu darovitost u virtuoznosti stvaranja svojih vlastitih svjetova, inspirisanih na baštini BiH, kao i na tradiciji evropske civilizacije", rekla je Ljiljana Perduv-Misirlić, kustos MSU RS.
Da je bh. umjetnost izgubila dragocjenog umjetnika složio se i Dino Mustafić, direktor MESS-a, a Amela Hadžimejlić-Kečo, dekanesa Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Sarajevo, kazala je da su mnogi zatečeni viješću o njegovoj smrti.
"Sada slavimo 40. godišnjicu Akademije i planirali smo ga pozvati da zajedno proslavimo tu značajnu godišnjicu", dodala je ona.
I banjalučkog slikara Mihajla Rakitu je iznenadila smrt Berbera, za kojeg ga veže odnos student - profesor u Sarajevu.
"Predavao mi je jako kratko, kraće od mjesec dana na Akademiji u Sarajevu, a onda se ubrzo povukao. Bio je majstor za drvoreze, u čemu je bio nevjerovatno dobar. Kao student sam nastojao da upijem što više od njega", istakao je on.
Berber je predavao i prijedorskom slikaru Predi Marjanoviću, koji ima samo riječi hvale za njega.
"Uvijek je bio šarmantan i galantan, čak nas je izvodio i u kafane. O njemu imam samo najbolje riječi, a kada sam išao po svijetu i kada se spomene njegovo ime, ljudi su ustajali", rekao je Marjanović.
Od 1992. je s porodicom živio i radio u Zagrebu. Bavio se slikanjem, grafikom, tapiserijom, ilustracijom, radio je scenografiju i kostimografiju za pozorišta u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu i Vašingtonu. Član Ruske akademije umjetnosti je bio posljednjih pet godina.
Inspiraciju je najviše crpio iz, kako je isticao, mističnog svijeta Bosne i tragičnog usuda njenih ljudi. Govorio je da je Bosna sve što ima, da je to zemlja velike dobrote i velike mržnje, ali da nije bitno gdje na kraju završe nečiji ostaci, već duhovno nasljeđe.
Dizajn za ploče, operu i filmove
Ilustrovao je brojne značajne knjige i dobio najznačajnije međunarodne nagrade. Dizajnirao je omote ploča "Indexa", omot trostrukog CD-a prve bh. opere "Hasanaginica", plakate za filmove Emira Kusturice i brojne druge radove. Govorio je da svoju inspiraciju najviše crpi iz mističnog svijeta Bosne i tragičnog usuda njenih ljudi.