BANJALUKA - Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona RS, koji je parlament RS usvojio u oktobru prošle godine, izazvao je brojne kontroverze, jer je petnaestogodišnjacima dao nova prava.
Naime, prema nacrtu ovog zakona, uvode se nova prava djeteta, kao što su pravo da zna ko su mu roditelji bez obzira na uzrast, mogućnost da dijete sa navršenih 15 godina, koje je sposobno za rasuđivanje, izvrši uvid u matičnu knjigu rođenih, kao i drugu dokumentaciju koja se odnosi na njegovo porijeklo, te da održava lične odnose i neposredne kontakte s roditeljem s kojim ne živi. Takođe, kao novina u Porodičnom zakonu uvodi se odredba da petnaestogodišnjak može preduzimati pravne poslove u kojima upravlja i raspolagati svojom zaradom ili imovinom koju je stekao sopstvenim radom. Djeci ovog uzrasta je, takođe, ostavljeno na volju da samostalno odlučuju s kojim od roditelja će da živi i s kojim srodnicima će održavati kontakte.
Stručna javnost podijeljenog je mišljena u vezi s ovim odredbama, ali su saglasni u jednom - dobro ih treba analizirati i mijenjati sve što je sporno prije usvajanja konačne verzije zakona.
Nada Tešanović, ministar porodice, omladine i sporta RS, ističe da je predlagač ovog nacrta bilo Ministarstvo pravde RS, te da Ministarstvo na čijem je čelu nije učestvovalo u njegovoj izradi.
"Radna grupa Ministarstva na čijem sam čelu dostaviće svoje sugestije i primjedbe. Moje lično mišljenje je da je 15 godina premalo da djeca samostalno odlučuju o svim tim stvarima", istakla je Tešanovićeva.
Za Aleksandra Milića, profesora psihologije na Univerzitetu u Banjaluci, ove odredbe su u koliziji sa drugim aktima i praksom kod nas. On smatra da petnaestogodišnjaci, koji spadaju u kategoriju mlađih maloljetnika, treba da budu zaštićeni od prevelikih odluka, trauma, izjašnjavanja, teških životnih pitanja, davanja iskaza i slično.
"Riječ je o mlađim maloljetnicima koji imaju svoj pravni status. Zakonodavac im je dao određena prava, misleći da mogu samostalno odlučivati o svojoj dobrobiti, uprkos činjenici da u tom dobu ne mogu dobro rasuđivati", ističe Milić.
Ujedno je upozorio da se i u pravnom smislu iskazi djece u tom dobu uzimaju s rezervom.
"Njihovi iskazi su nepotpuni, emocionalno obojeni i često promjenljivi iz dana u dan prema roditeljima, srodnicima i svemu ostalom. Stavovi petnaestogodišnjaka nisu učvršćeni i njima se može manipulisati", upozorava on.
Mogućnost da dijete sa 15 godina ima uvid u matičnu knjigu rođenih smatra pogrešnom, jer im se, kako kaže, to pravo daje u najosjetljivijem uzrastu, kada se kod njih javljaju razne sumnje, kriza identiteta i slično.
"Od kada je počela demokratizacija ljudskih prava, djeci su data mnoga prava već u osnovnim i srednjim školama, što se nije pokazalo kao dobra praksa. To se ponavlja i u porodičnim odnosima, što je vrlo osjetljivo", kaže Ranka Perić-Romić, sociolog iz Banjaluke.
Ona upozorava da je dijete sa 15 godina podložno manipulaciji, što jedan od roditelja može da zloupotrijebi.
"Roditelj koji je sposobniji da manipuliše djetetom, može da ga ubijedi da je baš on u pravu u brakorazvodnom postupku. Kasnije se takvo dijete može nepravedno odnositi prema drugom roditelju, da ga zapostavi ili pokida neke porodične veze, što može da se pokaže kao loš potez", upozorava naša sagovornica i dodaje da je zbog toga potrebno jasnije definisati kakve su obaveze djeteta prema roditelju s kojim ne živi i njegovoj porodici.
Nada Tešanović
Moje lično mišljenje je da je 15 godina premalo da djeca samostalno odlučuju o svim tim stvarima
Aleksandra Milić
Zakonodavac im je dao određena prava, uprkos činjenici da u tom dobu ne mogu dobro rasuđivati
Ranka Perić-Romić
Od kada je počela demokratizacija ljudskih prava, djeci su data mnoga prava, što se nije pokazalo kao dobra praksa
Neka prava obuhvaćena novim zakonom:
- dijete, bez obzira na uzrast, ima pravo da zna ko su mu roditelji
- mogućnost da dijete sa navršenih 15 godina izvrši uvid u matičnu knjigu rođenih
- može preduzimati pravne poslove u kojima upravlja i raspolagati svojom zaradom ili imovinom koju je steklo sopstvenim radom
- može samostalno odlučivati s kojim od roditelja će da živi i s kojim srodnicima će održavati kontakte
Samohrani roditelj
U svakodnevnom životu, a često i u određenim postupcima iz ove oblasti pred sudovima i drugim organima, korišten je termin "samohrana majka", a taj pojam nije regulisan ni u jednom važećem zakonu, a po prirodi stvari to treba riješiti Porodičnim zakonom. Iz tih razloga dopunjen je član 79 važećeg zakona koji definiše da se pod pojmom samohranog roditelja (majke i oca) smatra roditelj koji nije u braku i ne živi u vanbračnoj zajednici, a sam se brine o zaštiti i vaspitanju djece. Zakonodavac obrazlaže da ova definicija jasno određuje šta se smatra pod pojmom samohranog roditelja.