U izdanju jedne od najvećih izdavačkih kuća u Latinskoj Americi EDITORA GLOBO početkom marta objavljena je knjiga novela Ive Andrića pod nazivom "Bife Titanik" (Cafe Titanic). Prevod, izbor novela, predgovor o životu i djelu Ive Andrića, kao i mali rječnik specifičnih pojmova i objašnjenja obavio je poznati profesor lingvistike s Univerziteta Sao Paulo Aleksandar Jovanović, koji se opredijelio za pripovijetke: "Pismo iz 1920. godine", "Bife Titanik", "Mustafa Mađar", "Put Alije Đerzeleza", "Za logorovanja", "Zanos i stradanja Tome Galusa", "Svadba", "Priča o kmetu Simanu", "Most na Žepi" i "Nemirna godina".
Profesor Jovanović se već godinama bavi prevođenjem srpske literature na portugalski jezik i prije ove knjige preveo je i uredio izbor "Savremene jugoslovenske poezije" (srpske) (1987), izbor pjesama Vaska Pope pod naslovom "Kost kosti" (1989), roman Milorada Pavića "Predeo slikan čajem" (1990), zbornik slovenskih pjesnika pod nazivom "Prazno nebo: 63 slovenskih pjesnika" (1995) i izbor pjesama Miodraga Pavlovića (2003) pod nazivom "Šuma prokletstva". Pored brojnih tekstova i napisa objavljenih u stručnoj periodici i u brazilskoj štampi o srpskoj kulturi i njenoj najnovijoj istoriji objavio je knjigu, prikaz istorijskog kulturnog razvoja malih naroda srednje Evrope pod naslovom "U sjenci polumjeseca" (A sombra do Quarto Crescente 1996).
Bogatom pregalačkom radu na afirmisanju srpske kulture u Brazilu Jovanović će ovih dana dodati i izbor nove "Antologije savremene srpske poezije", pripremljen za časopis "Uvijek poezija" (Poesia Sempre), koji je po želji Narodne biblioteke Brazila specijalno posvećen srpskoj poeziji. U antologiji će biti predstavljeno 45 srpskih pjesnika koji su djelovali od druge polovine prošlog vijeka do danas.
Profesor Jovanović je u dramatičnim periodima najnovije srpske istorije javnim nastupima uspješno branio i prezentovao istinske vrijednosti srpske kulture i njene istorije. On je veoma cijenjen i poznati stručnjak iz područja opšte lingvistike i poliglota, koji govori i služi se s više od deset jezika.
NN: Šta je na Vas posebno uticalo da se počnete baviti prevođenjem?
JOVANOVIĆ: Budući da sam odrastao u višejezičnoj sredini, a osim toga morao sam brzo savladati i strani jezik nakon što sam s roditeljima došao u Brazil, prevođenje me oduvek zanimalo. Kasnije sam shvatio da bih mogao dati svoj skromni doprinos upoznavanju našeg naroda i naše kulture, ne samo u državi u kojoj živim dugo godina, već i u svetu portugalskog jezika. Još jedna stvar koju smatram važnom: prevođenje vodi ka boljoj vezi između naroda. Oduvek me zanimalo da u zemlji u kojoj smo našli novu domovinu bolje upoznaju nas i našu kulturu odakle potičemo.
NN: Ovo je prva zbirka Andrićevih novela prevedena na portugalski jezik. U kojoj mjeri će ona doprinijeti boljem razumijevanju specifičnosti naše istorije i kulture?
JOVANOVIĆ: Uveren sam da će čitanjem Andrićevih misli čitaoci imati priliku da razmišljaju ne samo o velikoj umetničkoj vrednosti celokupnog njegovog dela već i da pred sobom vide bogatu, raznoliku istoriju Srba. Takođe, moći će da spoznaju i tešku patnju našeg naroda u 18, 19. i u 20. veku.
NN: Kakve su reakcije kritike na zbirku?
JOVANOVIĆ: Reakcije su bile stvarno pozitivne, pošto je Andrić veoma cenjen pisac, a ovo je prvi put da je jedno njegovo delo objavljeno na portugalskom direktno prevedeno sa srpskog jezika.
NN : Novo izdanje "Antologije savremene srpske poezije" sadrži i pjesme dva pjesnika iz Republike Srpske - Đorđa Sladoje i Stevana Tontića. Kakva su Vaša saznanja o literarnom životu ovdje?
JOVANOVIĆ: Pratim celokupnu književnost našeg naroda koliko i kako mogu i uspevam svojim sredstvima. Najjasniji je dokaz toga da ta antologija obuhvata i pesnike rođene van teritorije Republike Srbije. Međutim, želeo bih svakako održati tesnije veze i s umetnicima iz Republike Srpske. Želim naglasati da me posebno zanima kultura i književnost celog našeg naroda.
NN: Kakvo je prisustvo i percepcija srpske književnosti u brazilskim intelektualnim krugovima u poređenju sa drugim velikim književnostima?
JOVANOVIĆ: Iskreno, mogu reći da su i prisustvo i percepcija srpske književnosti u brazilskim intelektualnim krugovima pozitivni, pogotovu ako imamo na umu da smo mali i daleki narod. Osim toga, svi naši pisci koji su već poznati u intelektualnim krugovima Brazila visoko su cenjeni. Niko uopšte ne spominje dela Danila Kiša, Milorada Pavića ili samog Andrića kao književnost malog ili malo poznatog naroda. Naprotiv, govori se o njima kao o važnim piscima 20. veka.
Za svoje angažovanje i rad nisam se pokajao ni u jednom trenutku. Smatrao sam da sam morao, zbog toga sam se i angažovao, predstaviti istinu o našem narodu pored te opšte svetske medijske blokade kada gotovo ništa pozitivno nije bilo objavljivano o nama.
NN: Šta je Vaš sljedeći projekat?
JOVANOVIĆ: Prevod Andrićevog romana "Na Drini ćuprija".
NN: Planirate li skoru posjetu Srbiji i da li ćete možda doći i u Banjaluku?
JOVANOVIĆ: Nadam se da ću uskoro posetiti Srbiju i vrlo rado bih došao u Banjaluku da se lično, neposredno, sretnem s našim ljudima iz Republike Srpske.