BANJALUKA - Željko Kopanja imao je snagu, volju i energiju da prije 30 godina stvori novine koje će biti drugačije od svih, trasirao je put "Nezavisnim novinama" i ništa ga nije moglo zaustaviti u otkrivanju istine.
Ovako o osnivaču i direktoru "Nezavisnih" danas pričaju njegove dugogodišnje kolege, novinari, urednici i prijatelji. U razgovoru su se osvrnuli i na to što ni nakon 26 godina nije otkriveno ko je izvršio atentat na Kopanju, ali i to što je poslije 23 godine ponovo kriminalizovana kleveta u Republici Srpskoj, istaknuvši da je upravo Kopanja bio jedan od onih koji su uveliko uticali na to da se kleveta dekriminalizuje.
Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica "Oslobođenja", čestitala je novinarima i urednicima te cijelom kolektivu "Nezavisnih novina", sa Sandrom Gojković Arbutinom na čelu, veliki jubilej, naglašavajući da je trebalo izdržati sve ove godine, uzevši u obzir to kako je medijima u zemlji u kojoj živimo.
"Bosna i Hercegovina je rijetka, ako ne i jedina država u Evropi koja nema ambiciju da sačuva svoj print. Vaše je slavlje utoliko veće što ste izdržali strašni teror u kome je stradao osnivač vaše medijske kuće, pokojni Željko Kopanja, i želim ovom prilikom da zahvalim Željkovoj kćerki i sinovima koji su vjerovali u njegove ideje i pružili podršku Željkovom timu da nastavi i nakon njegove smrti da istrajava na novinarstvu koje je - znamo to svi - bilo njegov poziv. Ne zanimanje, već poziv kojem se predavao sa strašću, vjerujući da je budućnost ove zemlje ne samo moguća, nego i potrebna svima nama", naglašava Selimbegovićeva.
Kopanja je, priča ona, svojim angažmanom nastojao doprinijeti pomirenju, dogovoru i saradnji, i zato je hrabro bio prvi u Republici Srpskoj koji je odlučio svojim tekstovima pokrenuti proces suočavanja s prošlošću i počinjenim zločinima.
"Atentat koji je jedva preživio i nakon kojeg je ostao trajni invalid, nije ga zaustavio. Trasirao je put 'Nezavisnim novinama' kojim i danas koračate, zahvaljujući sjajnom vođstvu i hrabrosti vaše glavne urednice, pokazujući iz dana u dan koliko ste ponosni na Željkovo djelo. No, entitetske vlasti bi se trebale sramiti, jer 26 godina nisu u stanju rasvijetliti atentat počinjen i u njihovo ime. Zato zaista treba redovno podsjećati koliko je Željkova ideja - Bosne i Hercegovine, mirne i prosperitetne, sa dva entiteta i ravnopravnošću svih njenih ljudi i građana, jednakih pred zakonom na svakoj stopi, bila vrijedna i vizionarska, jer ta borba i dalje traje", ističe ona. Uostalom, kako kaže, Željko je početkom ovog vijeka bio i jedan od najagilnijih zagovarača dekriminalizacije klevete u našoj zemlji.
"A pogledajte gdje smo sad: u Republici Srpskoj kleveta je opet kriminalizirana, a novinarska i ljudska prava su zgažena. Istinski vjerujem da su mediji poput naših - 'Oslobođenje' i 'Nezavisne novine' surađuju jako dugo - bolji dio društva i da ćemo se zajedničkim snagama izboriti za evropsku budućnost svih nas. U ime svojih kolega i cijele kuće 'Oslobođenja', iskrene čestitke i želje da proslavite još mnogo jubileja", poručuje Selimbegovićeva.
Radmilo Šipovac, nekadašnji glavni i odgovorni urednik "Nezavisnih novina", prisjetio se kako je to nekad bilo, na samim počecima.
"Mi smo u to vrijeme gazili cjelac, pisali o onome o čemu su drugi sa strahom šaputali. Bili smo puni energije, odlučni da damo doprinos u stvaranju boljeg društva, ludo hrabri... I, naravno, željni novinarstva koje se uklapa u uređivački koncept - 'nema potrebe da čitate između redova'", priča Šipovac te dodaje da ih ništa nije moglo zaustaviti u otkrivanju istine.
"Otvarali smo korupcijske afere, pisali o malverzacijama najmoćnijih ljudi, o vezama između kriminalnih grupa i vlastodržaca, istraživali ratno i poratno profiterstvo, razotkrivali tajne dogovore i nagodbe... Prijetnje koje smo dobijali, gotovo na dnevnom nivou, služile su nam za zbijanje internih šala i pošalica. Nismo ni pomišljali da 'povučemo ručnu', nastavili smo istim putem, uvjereni da ćemo tako doprinijeti izgradnji demokratskog društva", ističe on.
Komentarišući da već 26 godina nije otkriven atentator na Kopanju, Šipovac navodi da je mučno više od četvrt vijeka slušati nekoliko šturih rečenica, bez nove riječi, tačke ili zareza.
"Domaće institucije podsjećaju da je 'predmet otvoren - istraga traje'. Engleski Scotland Yard, koji je u značajnoj mjeri bio uključen u istragu, ćuti. Novinari se, s vremena na vrijeme, dotaknu ove teme, uglavnom na Svjetski dan medija i godišnjicu atentata, koji je pukom srećom preživio. I tako iz godine u godinu, bez rezultata. Čini mi se da ni sam Željko za života, dok je nesumnjivo bio jedan od najuticajnijih ljudi, ne samo u BiH nego i u regionu, nije vršio nikakav pritisak na organe da naprave neki pomak u istrazi. Više se fokusirao na ono što nas čeka sutra nego na ono što je bilo juče. To dobrim dijelom oslikava njegov poslovni karakter i koncept utkan u temelje 'Nezavisnih', koje su išle ispred vremena u kome smo živjeli", kaže Šipovac.
A kada je riječ o dekriminalizaciji klevete početkom 2000, on pojašnjava da treba imati u vidu okolnosti u kojima su tada radili.
"Često smo za naše udarne tekstove, naročito u sedmičnom izdanju, dobijali krivične prijave. Novinari su u početku koristili pseudonime, pa su tužbe uglavnom išle na Kopanju i mene, s obzirom na to da su naša imena bila u impresumu. Najčešće su ih podnosili do tada nedodirljivi moćnici, koji su imali uticaj i na rad sudova, tako da smo u postupcima obično bili u neravnopravnom položaju. To je bio dodatni motiv da sa svih strana 'guramo' priču o dekriminalizaciji klevete. I uspjeli smo u tome. Nakon toga su se i novinari počeli potpisivati svojim imenom i prezimenom, i svi smo prodisali...", kaže Šipovac.
Smatra da se taj period ne može porediti sa sadašnjim, kada je kleveta u RS ponovo kriminalizovana.
"Nažalost, danas je sve manje medija koji se bave informisanjem, a puno više onih koji se bave propagandom. Šteta koja se može nanijeti klevetom daleko je veća od one koja je mogla nastati početkom ovog vijeka. Vješto osmišljena laž, kleveta, može, po dobro poznatom šablonu, ciljano nanijeti ogromnu štetu političkim organizacijama, privrednim kompanijama, gradovima i opštinama, ljudima. Vidite šta se objavljuje i kakve sve posljedice trpe. Ne može svako prepoznati šta je laž, a šta istina. Smatram da se mora preuzeti odgovornost za javno iznesenu riječ. Od toga nije bježao ni Kopanja i kad se borio za dekriminalizaciju klevete", dodaje on.
Ljiljana Labović Marinković, koja je bila glavni i odgovorni urednik "Nezavisnih novina", ističe da je cijenu slobode i demokratije, te onoga što je bilo potrebno Republici Srpskoj poslije rata, nažalost, platio nevjerovatan analitički novinar i istraživač Željko Kopanja.
"Pored toga što je u 'Glasu' bio vrlo važan urednik, on je imao snage, volje i energije, da stvori novine koje će biti drugačije od svih i koje će imati snažan pečat onoga što je on bio, a to je da nema teme koja je zabranjena, i da nema sefa koji je zaključan kada ga otključava istina. Veliku je cijenu platio Željko, no bila je nevjerovatna njegova energija, ali i njegovih sinova, te cijele redakcije koja je bila uz njega nakon te strašne tragedije", navodi Labović Marinkovićeva.
Prema njenim riječima, fizička snaga koju je Kopanja imao bila je manja od umne snage kojom je on dizao svoje tijelo i bio s njima u redakciji.
"Ja sam imala čast da budem glavni i odgovorni urednik u tim novinama i da svjedočim onome na čemu je Željko uvijek insistirao, a to je istina, tačno, provjeri izvor, čuj drugu stranu, i svemu onome što danas možda studenti uče na fakultetu, ali najbolje vas tome nauči dobar urednik, pogotovo kada je to neko ko je osnivač novina i ko je bio dovoljno hrabar da prinese svoju veliku žrtvu", pojašnjava ona.
Jozo Pavković, novinar i dugogodišnji direktor i glavni urednik "Večernjeg lista BiH", ističe da Željko Kopanja i "Nezavisne novine" nisu imali samo veliku ulogu u postratnoj stabilizaciji prilika u BiH, već su zajedno sa drugim proevropskim snagama radili na stvaranju boljeg ambijenta za rad novinara i medija.
"Ovdje posebno želim istaknuti Željkovu ulogu u procesu dekriminalizacije klevete i borbi za zaštitu prava na slobodu izražavanja. Nažalost, on je i osobno skupo platio tu borbu. Kao njegov kolega i prijatelj mogu reći da entuzijazam koji nas je tad vodio u pokušaju da BiH u svakom pogledu učinimo normalnom europskom zemljom, danas ne postoji", rekao je Pavković.
A, kako kaže, kad se zna u kakvom su položaju mediji, to je vjerovatno i logična posljedica.