BANJALUKA - Republiku Srpsku bi u decembru i januaru mogle da pogode velike poplave, a takve pojave se dešavaju jednom u pola vijeka ili 60 godina.
Podaci su to na koje upozoravaju u Republičkoj upravi Civilne zaštite povodom Dana borbe protiv prirodnih katastrofa, koji se obilježava svake godine u oktobru.
Prostor RS i BiH ne zaostaje za svjetskim prosjekom jer su i na globalnom nivou najučestalije prirodne katastrofe poplave, potom oluje, suše, zemljotresi, te požari i ekstremne temperature. Sve to nas je u proteklih nekoliko godina pogodilo.
Istovremeno, udruženja potrošača i stručnjaci upozoravaju da bi BiH, zbog nepostojanja planova u slučaju prirodne katastrofe, u roku od nekoliko dana ostala bez hrane.
"Posebno se naglašava činjenica da je naše tržište zavisno od uvoza hrane. BiH nema strategiju ishrane stanovništva, niti ima precizne podatke o mjesečnim potrebama za pojedinim proizvodima", navode u nevladinom sektoru.
Najsvježiji primjer prirodnih katastrofa na području BiH su ekstremno visoke temperature koje su uz nepažnju stanovništva bile glavni uzrok brojnih požara s kojima su se vatrogasci ovog ljeta borili nadljudskim naporima.
"U odnosu na prošlu godinu broj požara se znatno povećao, a u više navrata ugrožena su bila naselja. Tako se u Kneževu/Skender Vakufu vatra spustila na pedesetak metara od kuća. Odgovorno tvrdim da je najveći broj tih požara izazvan namjerno", upozorava Mile Međed, predsjednik Skupštine Vatrogasnog saveza RS, i dodaje da vatrogasci iz godine u godinu raspolažu sve boljom opremom i sve većim brojem kvalifikovanih ljudi.
Stručnjaci vjeruju da iza većeg dijela katastrofa stoji upravo čovjekovo nastojanje da mijenja okolinu, remeteći tako klimu i prirodne tokove.
Milimir Doder, direktor Republičke uprave Civilne zaštite RS, objašnjava da je glavni problem prirodnih katastrofa globalni poremećaj klime.
"RS je područje u kojem su najučestalije prirodne katastrofe poplave, požari i snježne padavine. Što se tiče CZ i snježnih padavina, mi smo uradili preventivne mjere za ovu zimu koju dočekujemo potpuno spremni", kazao je Doder, ističući da su ipak poplave prva katastrofa s kojom će se boriti u decembru i januaru, ali da se već sada radi na prevenciji - čišćenju kanalizacija, riječnih korita, obnavljaju se nasipi i spremaju novi.
Krajem oktobra obilježava se i 43 godine od razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku, a riječ je o najjačem potresu ikad zabilježenom na prostoru BiH. Nije samo najveći grad RS ugrožen jer se nalazi na izrazito trusnom području, već su tu i Treskavica, Trebinje i Neum.
Inače, prema podacima Ujedinjenih nacija, broj elementarnih nepogoda u svijetu rapidno raste kako u obimu, tako i po jačini posljedica. U zadnjih 30 godina povećao se sa 75 katastrofa na čak 400 u godinu dana.
Nesigurne zgrade
Podaci nevladine organizacije "Vanjskopolitička inicijativa", u kojoj ističu da je BiH jedan od seizmološki najaktivnijih dijelova Balkana, pokazuju da se kao faktor rizika javlja gradnja stambenih i drugih objekata. Naime, oni su okruženi cestama i parkiralištima, dok su naselja građena neplanski, bez zelenih površina, pa su u većoj opasnosti od jakih udara zemljotresa u odnosu na objekte koji su ograđeni parkovima.
"Što se tiče zemljotresa oni se ne mogu predvidjeti, a ne raspolažemo podacima o skorijim većim potresima. Zgrade u BiH nisu potpuno sigurne, najveći problem je niz divljih gradnji, posebno na rizičnim mjestima", objasnio je Milimir Doder.
Najjači zemljotresi u BiH (po Rihteru)
Banjaluka (1969.) - jačina 6,6
Ljubinje (1927.) - jačina 6,0
Počitelj (1907.), Treskavica (1962.) - jačina 5,7
Banjaluka (1981.) - jačina 5,4
Vlasenica (1908.) - jačina 5,3
Derventa (1940.), Srebrenica (1969.) - jačina 5,1
Petrovac (1905.), Bihać (1916.), Jajce (1923.), Lukavac (1974) - jačina 5,0
Zenica (2012.) - jačina 4,7