Prema trvrdnjama pčelara u Republici Srpskoj protekla sezona bila je najgora u posljednjih 50 godina sa prihodima meda manjim za dvije trećine po košnici u odnosu na prethodne godine.
Slika: branko koncarBranko Končar, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da su štete neprocjenjive kako za male tako i za velike proizvođače.
"Prema podacima Saveza najteža situacija je u Hercegovini gdje je samo na malom broju lokacija bila skromna količina meda za vrcanje. Isto se odnosi na Gornjedrinsku regiju koja je takođe loše prošla. Na ostalim regijama, na stacionarnim pčelinjacima prosječno se može smatrati da je prinos manji za dvije trećine. Recimo prošle godine prinos je bio petnaest kilograma po košnici dok je ove godine prinos samo pet", navodi Končar.
On objašnjava da su velike vrućine koje su vladale prošle godine najvjerovatnije dovele do toga da ove godine cvijet sadrži manji procenat nektara što se odrazilo na prinos.
Oči pčelara uperene su u Vladu RS i podsticaje koje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planira da izdvoji za pčelarsku proizvodnju i saniranje štete. U RS do 2007. godine postojali su podsticaji jedino za uzgoj matica, međutim prošle godine prvi put je uvedena subvencija od pet KM po košnici. To nakon ovako loše godine nije dovoljno pa je Savez nedavno uputio zahtjev resornom ministarstvu za povećanje podsticaja sa pet na deset KM.
Pomoć od resornog ministarstva
Kako nam je potvrdio Bojan Kecman, službenik za odnose sa javnošću u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ovo ministarststvo je uzelo u razmatranje izmjenu pravilnika kojim će biti udovoljen zahtjev pčelara i subvencije će biti povećane na deset KM.
"U narednom periodu biće donesen pravilnik kojim ćemo regulisati povećanje subvencija za pčelare sa pet na deset KM po košnici. Što se tiče pomoći za saniranje šteta slabog unosa Pravilnikom o podsticajima predviđena je pomoć proizvođačima u slučaju vanrednih okolnosti: suša, grad, požar, klizište, poplava. Ministar poljoprivrede će, u slučaju pčelara, ubrzo imenovati komisiju za opravdanost zahtjeva. Podsticajna sredstva za vanredne potrebe odobrava ministar ali samo u iznosu do 25.000 KM. Sredstva preko tog iznosa odobrava Vlada RS. Dakle, sve je do toga kakav će izvještaj pripremiti komisija i koju sumu novca će predložiti za ublažavanje šteta", navodi Kecman.
Banjalučin Nedeljko Vidović, pčelarstvom se bavi 35 godina i prema njegovim riječima ovo je najgora godina prema unosu meda.
"Posjedujem oko 300 pčelinjih društava i očekivao sam prinos meda od deset tona, a imao sam oko tri tone. Ni sam ne znam kako ću nadoknaditi štetu. Subvencijom koje dobijamo i ovo meda što prodam jedva mogu da namirim osnovne potrebe održavanja pčelinjaka", žali se Vidović.
Strah od lošeg uvoznog meda
Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara iz Trebinja, potvrdio nam je da je ovogodišnji prinos meda u Hercegovini umanjen za 60 do 70 odsto u odnosu na prethodne godine.
"Mi se ne možemo pohvaliti ni sa unosom meda prošle godine tako da nas je ova sezona samo dokusurila", kaže Ninković.
Slab prinos meda prema bojazni pčelara mogao bi proizvesti povećan uvoz meda lošeg kvaliteta iz okruženja.
Nedeljko Vidović napominje da bi prilikom uvoza meda svaki put trebalo da se izvršie odgovarajuće analize, na granici ili na aerodromu.
"Desi se da ljudi prodaju med na ulici koji košta četiri ili pet KM. Nema šanse da se med proizvede po toj cijeni. Trenutna cijena pravog domaćeg meda je od deset do petnaest KM, a njegova realna cijena je 20 KM za kilogram", kaže Vidović.
U RS, prema podacima Saveza udruženja pčelara registrovano je 3.000 pčelara koji posjeduje oko 106.000 pčelinjih zajednica. Vrijednost ove imovine računajući i opremu kreće se oko 35 miliona KM.
"Ako tome dodamo od 14 do 17 miliona KM dobijenih prodajom pčelinjih proizvoda prihodi od pčelarstva na godišnjem nivou su solidni. U Savez je do ovog momenta učlanjeno oko 40 udruženja, međutim, taj broj konstantno raste, jer je ostvarivanje prava na podsticaje uslovljeno obaveznim članstvom u Savezu", navodi Branko Končar.
Nedovoljo pčela i pčelara
Ali da bi se iskoristili resursi koji stoje na raspolaganju, neophodno je uvesti u praksu školovanje pčelara, uspostaviti tržište, a u tom kontekstu konstituisati privredne subjekte koji bi se bavili organizovanim otkupom pčelinjih proizvoda.
"Neophodno je puno novca za transport pčela na pašu. Ja svoje vozim u Mrkonjić Grad i Glamoč. Nedavno sam registrovao kamion za prevoz pčela, ali onda nastupaju problemi na putu. Policijske patrole zaustavljaju na svakom koraku i traže dlaku u jajetu. To je pokazatelj da ljudi nemaju razumijevanja za nas. Pčelarstvo je kao i svaki drugi poljoprivredni posao rizičan. Pčelama smeta suša, elementarne nepogode, mraz… sve ono što uništava nektar koje pčele skupljaju", priča pčelar Nedeljko Vidović.
Prema riječima pčelara, u RS propadaju hiljade tona meda i polena jer nema dovoljno pčela i pčelara da ih pokupe.
"U SAD su eksperti iz Rusije i SAD ispitivali koliko nektara i polena pčele uzmu sa cvijeta. Utvrdili su da je ukupno iskorištenja bilo ispod deset odsto. Kod nas je taj procenat višestruko niži i to znači da su perspektive pčelarstva sa aspekta bogatstva pčelinje paše povoljne. Budućnost je u proizvodnji matičnog mliječa, polena i propolisa", zaključuje Končar.