Prilikom kupovine hrane većina građana BiH prvo gleda cijenu namirnice zbog loše ekonomske situacije u našoj zemlji.
Najtraženiji je najjeftiniji, a ne najkvalitetniji proizvod. Kuhanje i pravljenje hrane u kući ne znači i da jedete zdravu hranu.
Hrana nije zdravstveno sigurna ni u restoranima i prodavnicama brze hrane. Zbog neodgovornosti pojedinih radnika i vlasnika restorana trovanja hranom su svakodnevica. Najsvježiji primjer je nedavno trovanje oko 600 Sarajlija u piceriji `Pomodorino`.
Lošoj i nezdravoj ishrani doprinose i sami građani pogrešnim prehrambenim navikama. `Ako nema mesa nisam ni jeo`, reći će većina ljudi. Iz ovih razloga broj gojaznih i oboljelih, zbog loše ishrane u BiH, sve je veći.
`Bosanskohercegovački građani jedu nekvalitetnu hranu. Građani zbog ekonomske situacije traže jeftinu robu i tržište se prilagođava potražnji. Jeftino i kvalitetno ne idu zajedno. Meso koje se prodaje nije neispravno, ali je staro, loše kvalitete i može predstavljati potencijalnu opasnost`, tvrdi Hasan Džinić, načelnik Veterinarske inspekcije Kantona Sarajevo.
Da bismo shvatili šta jedemo Džinić kaže da je dovoljno da se uporede cijene mesa i mesnih prerađevina u zapadnim zemljama i kod nas.
On upozorava da su prerađevine od mesa najlošije kvalitete, jer se prave od starog mesa i ostataka poput kože.
`Proizvođači mesnih prerađevina danas prave sudžuk i kobasice koje koštaju oko šest maraka. To ne može biti kvalitetno, ali narod to kupuje jer nema para. U tim jeftinim proizvodima ima više masti, nekvalitetnog mesa i slično`, navodi Džinić, dodavši da se na tržištu pored nekvalitetne hrane, nalazi i pokvarena hrana i hrana sa isteklim rokom trajanja.
GDJE SU INSPEKTORI
Upozorava da građani, pogotovo, u ljetnom periodu treba da obrate pažnju prilikom kupovine mesa.
`Pregledano meso ima žig i na to treba obratiti pažnju. Prodavač ne bi trebao uzimati novac i dirati meso, takođe, ne smije raditi u prljavoj odjeći. Inspektori jesu na terenu, ali ne mogu biti na svim mjestu u isto vrijeme. Građani treba da učestvuju u vlastitoj zaštiti i sami sebe mogu najbolje zaštititi`, kaže Džinić.
Nijaz Uzunović, glavni federalni sanitarni inspektor, tvrdi da kantonalne sanitarne inspekcije tokom ljeta pojačavaju nadzor trgovina sa hranom.
`Lako kvarljive namirnice kao što je meso, jaja, namazi sa majonezom, mlijeko i mliječni proizvodi treba da se koriste jednokratno i trebaju se čuvati u rashladnim uređajima. Takođe, ove namirnice treba kupovati u objektima u kojima se drže u rashladnim uređajima i treba izbjegavati neuređene pijace. Svaka namirnica koja se prodaje mora biti kontrolisana i kupac treba da obrati pažnju na žigove i rokove trajanja`, kaže Uzunović.
Priznaje da rijetko ide u rastorane i jede u prodavnicama brze hrane.
`Imam naviku da jedem kući. Nema principa po kojem se može ocijeniti da li je neki restoran čist i da li se vodi briga o higijeni. To mogu provjeriti samo inspektori`, napominje Uzunović.
REĆI NE BRZOJ HRANI
Aida Filipović-Hadžiomeragić, specijalista za higijenu i ishranu u Federalnom zavodu za javno zdravstvo, kaže da bi građani trebali izbjegavati brzu hranu.
`Ako već jedemo napolju onda sve nenamjenske improvizirane objekte bez vlastitog vodosnabdijevanja, sanitarija, treba izbjegavati. U restoranu treba obratiti pažnju na čistoću prostorija, radnih površina, pribora i posuđa za jelo`, ističe Filipović-Hadžiomeragićeva.
Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo zbog loše ishrane veliki procenat bh. građana je gojazan. Konzumira se mnogo crvenog mesa, masnoća, dok svježe voće svakodnevno konzumira samo 27,2 odsto, a povrće samo 21,4 odsto populacije odraslih. Po istim podacima, 41 odsto odraslih u FBiH je prekomjerno teško, a 21 procenat je gojaznih. Gojaznost je prisutna i među malom djecom.
Filipović-Hadžiomeragićeva kaže da su uzroci ovakvog stanja nezdrave navike u ishrani i nedovoljna fizička aktivnost.
`Broj gojaznih ljudi je u porastu, to je zabrinjavajuće. Zdrava ishrana ne mora mnogo da košta jer je sezonsko uzgojeno voće i povrće najjeftinije, a u isto vrijeme je najsvježije i time nutriciono najvrijednije`, tvrdi Filipović-Hadžiomeragićeva.
Napominje da posebno treba izbjegavati hranu sa visokim sadržajem masti i šećera kao što je pržena hrana, grickalice, keksi i slično, jer doprinose razvoju gojaznosti, bolesti srca i krvnih sudova.
ZDRAVO JE SKUPO
Ismeta Ćorić, nutricionista i osnivač `Makrovite`, za sada jedinog makrobiotičkog centra u Sarajevu i BiH, ističe da građani sve češće dolaze u ovaj centar po savjete o ishrani i kupuju makrobiotičku hranu. Smatra da svi građani, bez obzira na novac, mogu unijeti više reda u svoj život.
`Zvuči apsurdno, ali naši ljudi tokom ratnih godina nisu patili od mnogih bolesti koje su u poslijeratnom periodu u naglom porastu. Oskudica u hrani tokom rata, a nakon rata nagla poplava namirnica sumnjive kvalitete uvezena iz cijelog svijeta, dovela je do pretjerivanja u svemu pa i u konzumiranju hrane`, objašnjava Ćorićeva.
Zdravo se hraniti, kaže ona, danas znači posezati za namirnicama organskog porijekla i veliku pozornost davati načinima rezanja, pripreme, začinjavanja, te kombiniranja namirnica i jela. Smatra da makrobiotička načela zadovoljavaju visoke standarde i kvalitete hrane.
`Sve više ljudi dolazI u naš centar po savjete o pripremanju hrane, a posebno mi je drago što dolaze mladi ljudi`, ističe Ćorićeva.
Priznaje da organski proizvodi za socio-ekonomske prilike u BiH jesu nešto skuplji, ali nisu i nedostupni.
`Kad izbacite iz svoje prehrane sve nepotrebne stvari (grickalice, gazirane napitke, meso i mliječne proizvode, cigarete ) i na malom komadu zemlje uzgojite organski čisto povrće (makar i na balkonu), onda vam ne treba puno novaca za žitarice, mahunarke i malo algi. Dobrobit zdravijeg stila života je neuporediva`, kaže Ćorićeva.
Plata za preživljavanje
Koliko su građani BiH u mogućnosti da kupuju kvalitetnu hranu govore i podaci entitetskih zavoda za statistiku o potrošačkoj korpi četvoročlane porodice i prosječne neto plate.
Potrošačka korpa predstavlja minimum najvažnijih životnih namirnica za jednu četvoročlanu porodicu. Prema posljednjim informacijama Agencije za statistiku FBiH potrošačka korpa u martu ove godine koštala je 496,23 KM, dok je prosječna neto plata u FBiH u istom mjesecu iznosila 640,84 KM. U RS, prema podacima Zavoda za statistiku RS, potrošačka korpa za mjesec mart koštala je 488,83 KM, a prosječna neto plata je bila 569 KM.
Dijete štetne po zdravlje
Aida Filipović-Hadžiomeragić, specijalista za higijenu i ishranu u Federalnom zavodu za javno zdravstvo, upozorava građane da mnoge dijete koje su danas u trendu mogu biti štetne po zdravlje. Kaže da je prije primjene dijete preporučljivo obratiti se ljekaru.
`Umjesto iscrpljujućih redukcionih dijeta, mi preferiramo principe zdrave ishrane. Tako pred pacijente postavljamo realistične ciljeve s ciljem da se postignu promjene u ishrani i ukupnom stilu življenja, koje će rezultirati održivim smanjenjem tjelesne težine`, kazala je Filipović-Hadžiomeragićeva.
Sladoled na meti bakterija
Sa simptomima trovanja, koje su pratili povraćanje, proljev i intenzivan bol u stomaku, protekle sedmice u Hitnoj službi u Banjaluci pomoć je zatražilo nekoliko djece i odraslih osoba.
`Građani treba da izbjegavaju često konzumiranje brze hrane, sokova i sladoleda koji se prodaju na ulici, jer su ovi proizvodi najčešća meta bakterija salmonele`, kaže Ornela Jelisavac, dežurni ljekar u Službi hitne pomoći.
T.Š.