LIVNO - Jesen je godišnje doba kada priroda mijenja svoje lice, dani su kraći i svježiji, a stabla preoblače svoje ruho. Za mnoge planinare to je i najljepši vremenski period, jer jesen na planine donosi bezbroj boja i oblika kakve ni najvještiji slikari ne mogu naslikati.
Jedan od gorostasa koji svojim izgledom očarava u ovo doba godine je Troglav, sa svojih 1.913 metara nadmorske visine najviši je u planinskom vijencu Dinare, te predstavlja granično područje između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Ispod njegovih kamenitih vrhova i litica prostiru se šumski pejzaži obojeni pastelnim bojama jeseni, a svaki posjetilac na ovome mjestu može da se uvjeri koliko priroda može biti čarobna i izdašna. Ova sura planina s impresivnim kamenitim vrhovima dominira prostranim Livanjskim poljem, planinski sklop Troglava dugačak je oko trideset, te širok desetak kilometara i nalazi se na području općine Livno.
Od drugih masiva Dinare, te od susjedne planine Kamešnice, odvojen je planinskim dolinama i sedlima. Jedan od uspona na Troglav započinje od Sajkovića drage, iz Livanjskog polja, šumskim putem koji vijuga kroz živopisne i guste šume bukve, jele i smreke, a poslije nekoliko stotina metara nadmorske visine krajolik se iznenada preobražava u kamenito područje oblikovano nadnaravnim stijenama, koje planinskom pejzažu daju osobitu čar.
U ovome bezvodnom i negostoljubivom području rastu jedino polja kleke, patuljaste crnogorične kulture koju je priroda obdarila snagom i sposobnošću da opstaje i preživljava na negostoljubivom terenu.
Kretanje ovim valovitim mrežastim krasom, koji nalikuje mjesečevoj površini s kraterima, iziskuje veliki oprez, jer se lako može dogoditi neugodna povreda koja u planini nekada može biti kobna.
Istinski planinari često vole reći kako se niti jedna planina ne može osvojiti niti pokoriti, već se na nju možete popeti jedino ako vam ona to dozvoli, zbog čega uvijek treba poštovati prirodu i živjeti u simbiozi s njom.
Uloženi napor i umor zaborave se po izlasku na vrh planine, koji je mala zaobljena zaravan označena geodetskim stupom, gdje je ispisan naziv i nadmorska visina, a u neposrednoj blizini nalazi se i kutija s planinarskim žigom.
Na ovome mjestu sukobljavaju se različiti klimatski uticaji, pa je dan bez vjetra izuzetna rijetkost. Najviše područje, kako i sam naziv govori, čine tri vrha udaljena stotinak metara jedan od drugog i to Veliki Troglav (1.913 m), Srednji Troglav (1.790 m) i Mali Troglav (1.661 m).
Naziv vrha i planine, kako neki smatraju, potiče od imena troglavog boga iz rane praevropske mitologije Slavena i Kelta, a po obliku i iskonu sličan je Troglavu na Biokovu ili Triglavu u slovenačkim Alpama.
S ovoga mjesta na sve strane puca veličanstven pogled na druge planinske masive, pa se jasno vidi ostatak Dinare, Cetinsko i Livanjsko polje, vještačko jezero Peruća, te u daljini Jadransko more, a posebno upečatljivu sliku ostavlja pogled na obronke sipara i travnatih zaravni.
Poput ostalih planina, i za Troglav se vezuju narodna predanja i mitovi po kojima ga često obilaze troglave zmije, zmajevi i vile.
Njedra Troglava su u prošlosti bila pribježište za brojne hajduke, uskoke i odmetnike, koji su u njegovim nepristupačnim dijelovima pronalazili sigurno utočište.
Zbog svoga položaja, dostupnosti i prohodnih planinarskih staza, Troglav je jedna od atraktivnijih destinacija za planinarenje i boravak u prirodi, a jesen je godišnje doba kada ovu planinu vrijedi posjetiti i doživjeti.
