BANJALUKA - Iako su izlozi mnogih prodavnica širom BiH na "crni petak" mamili kupce natpisima o velikim popustima - od 50 ili 70 odsto, građani su često izlazili razočarani jer je, kažu, realna situacija u mnogim radnjama bila sasvim drugačija.
I dok je "crni petak" širom svijeta poznat po ogromnim popustima i do 90 odsto i gomilama kupaca koji hrle da nabave proizvode koji ponekad koštaju samo jedan dolar, ovaj trend, sudeći prema mišljenju kupaca u BiH, još nije zaživio kako treba.
Pojedini kupci, koji su ranije pratili cijene pojedinih artikala, požalili su se da one uopšte nisu bile snižene, iako je pisalo da jesu.
"Ušla sam u jedan butik, pisalo je sniženje 50 odsto, a tamo sam zatekla tek nekoliko stvari sa sniženim cijenama. Uđem u drugu radnju, tamo je bilo sezonsko sniženje od prije sedam dana, a stavili kao da je sve još jeftinije na 'crni petak', a nije", rekla je jedna Banjalučanka.
Za razliku od nje, jedan Prijedorčanin kaže da je na "crni petak" uspio kupiti povoljno usisivač i da se dobro raspitao u kojoj prodavnici će biti najjeftiniji.
Zoran Petoš, menadžer za rad sa potrošačima u Udruženju potrošača "Don" Prijedor, kazao je da se "crni petak" u BiH samo zove tako, da sniženja gotovo i da nema, te da on nema nikakve veze s istim trendom u svijetu.
"Većina prodavnica u BiH krši zakon tako što naznače da imaju popust od npr. 50 odsto, a u toj mjeri snize cijenu svega dva ili tri artikla, iako po zakonu cijena najmanje jedne petine artikala mora biti toliko snižena", upozorio je Petoš.
Slaviša Kajkut, predsjednik Udruženja potrošača "Reakcija" iz Banjaluke, kazao je da sniženja koja se daju kod nas na "crni petak" nemaju veze s onima koja se daju na Zapadu, a koja idu i do 90 odsto.
"Čak i sniženja od 20 ili 30 odsto koja se daju kod nas su prividna i odnose se na svega nekoliko artikala u radnji", kazao je Kajkut.
Nedeljka Ilijić, izvršni direktor Udruženja građana "Oaza" Trebinje, rekla je da trgovci u BiH snižavaju cijenu jedino robi koja je već duže vrijeme u skladištu, kako bi se otarasili viška.
U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove istakli su da je Zakonom o zaštiti potrošača u RS definisano da je trgovac dužan rasprodaju ili sniženje objaviti na način uobičajen u mjestu prodaje.
"Ako je procenat sniženja cijena objavljen u rasponu (npr. od pet do 15%), najveći procenat sniženja treba da se odnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji. Proizvod na rasprodaji ili sniženju treba da bude jasno i vidljivo označen cijenom prije i cijenom nakon sniženja", pojasnili su u Upravi.
Naveli su da su za objavljivanje i sprovođenje rasprodaja i sniženja suprotno Zakonu o zaštiti potrošača propisane kazne od 2.500 KM do 5.500 KM za trgovca i od 500 do 1.000 za odgovorno lice u pravnom licu.
ANKETA
Da li su na "crni petak" realni popusti?
Vanja Tepić, Banjaluka
U svakom slučaju mi nemamo ni standard kakav je u svijetu, tako da ne možemo očekivati ni popuste kao u inostranstvu. Smatram da su realne cijene sa popustima, a da nisu realne one bez popusta. Mislim da su čak sezonska sniženja bolja od onih koja se daju na "crni petak".
Mitar Savić, Trebinje
Mojim džepovima je često "crni petak" jer niti mogu kupovati po redovnim cijenama, niti na rasprodajama, a ono što moram kao penzioner kupim uglavnom u polovnoj robi. Ja ne vidim ni po gradu da su krenule te rasprodaje, one su uglavnom uoči Nove godine, ali ni tada ne kupujem jer se treba uštedjeti za Božić i krsnu slavu.
Dragana Gatarić, Banjaluka
Nema uopšte sniženja na "crni petak". Ovo je samo marketinški trik kako bi se privukli kupci i definitivno se niti jedno sniženje kod nas ne može porediti sa sniženjima u svijetu.
Dejan Kosić, Banjaluka
Imam kolege koji žive vani i oni mi kupuju ono što me interesuje. Ova sniženja su smiješna. Ako malo razmislite shvatite da tu čak nema nikakvih trikova jer su marže na proizvode od 150 do 200 odsto, tako da kada se cijena proizvoda snizi prodavac opet ima maržu 100 odsto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.