BANJALUKA - Program pod nazivom "Razgovor sa Suzanom Gotovac Atlagić: Nano svjetovi i kulturni horizonti" održan je 10. jula u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS).
Riječ je o razgovoru koji je upriličen u cilju promocije nauke i kulture, a specijalni gost bila je Suzana Gotovac Atlagić, ovogodišnja dobitnica plakete "Spiridon Špiro Bocarić", nagrade koju već treću godinu zaredom dodjeljuje Rotari klub iz Banjaluke.
Gotovac Atlagićeva je primjer posvećenog pedagoga, čiji rad na raskršću nanotehnologije, ekologije i društvenog angažmana daje snažan doprinos razvoju nauke i kulture u našem regionu.
"Moram priznati da su me iznenadili ovom nagradom. Ta plaketa se dodjeljuje jednom godišnje ljudima koji su dali doprinos u pogledu nauke i umjetnosti i bila mi je čast da je primim. Odlučili smo da to predstavimo na javni način kroz predavanje u MSU RS, koje je posvećeno promociji ove povelje", rekla je istaknuta naučnica i profesorica na početku razgovora za "Nezavisne novine".
Ona je navela da sve svoje javne nastupe održava sa motivacijom da promoviše prirodne nauke i inovacije, za koje vjeruje da BiH imaju veliki potencijal, iako je mala zemlja.
"Bavim se nanomaterijalima, koji su izuzetno sitne čestice, praškaste materije koje imaju višu efektivnost, višu reaktivnost. Takođe, u nanomaterijale spadaju i nanoporozni materijali koje vidite kao krupnije granule i oni se najčešće koriste u tehnologijama filtracije", objašnjava profesorica.
Dodaje da je kao predavač i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci naišla na odličnu podršku nadležnih pri svim istraživanjima i naučnim radovima.
"Od rukovodstva fakulteta ne očekujem da oni meni i nama na studijskom programu nešto donose, nego samo da mene puste da sprovodim svoje ideje. U tom smislu imam besprekornu podršku, kad god imam ideju, stavim je na papir i izložim na naučnonastavnom vijeću i za ovih 10 godina kako radim, uvijek sam dobila podršku", kazala je profesorica.
Naučni fondovi su otvoreni u svakoj zemlji, a naša sagovornica je istakla da je na naučnicima da se takmiče u idejama.
"Granica nema. Na vama ostaje samo da li hoćete raditi ili nećete. Očigledno da je svugdje u svijetu potrebno iz tehničkih razloga znati taj engleski jezik, plus kreativne ideje u vašoj konkretnoj sredini i malo vještina komunikacije sa kolegama. Ostatak je samo inicijativa", izjavila je Gotovac Atlagićeva.
Diplomirala je na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, dok je u sklopu stručnog usavršavanja provela tri godine u Švajcarskoj i pet u Japanu. Svoje bogato iskustvo prenosi studentima sa kojima već godinama ima aktivne međunarodne projekte.
"Prošle godine nam je naučni rad izašao u jednom baš renomiranom časopisu, dokazali smo potencijalni uticaj jedne od domaćih glina na obnovu sluzokože želuca u saradnji sa kolegama biolozima. Razvili smo prvi aktivni ugalj u BiH, razvili smo pilot-probu u fabrici 'Hemijska destilacija' u Tesliću. Radimo sa kompanijom 'Mikroelektronika' oko elektronskog otpada, konkretno sa PCB pločama u kojima se nalaze plemeniti metali", rekla je profesorica.
U sklopu brojnih aktivnosti bavi se edukativnim centrom i školicom nauke za osnovce i srednjoškolce naziva "NanoPoli centar Banjaluka", koji djeluje u sklopu Inovacionog centra.
"Moje lične ambicije su da iza sebe ostavim fine nasljednike kada odem odavde, da u narednih 10-15 godina formiramo bazu stručnjaka koji će ostati iza nas i nastaviti da rade i istražuju", zaključila je Suzana Gotovac Atlagić.